Kažu da djela čine čovjeka, a ljudi čine grad. Pa pogledamo li djela onih koji su povodom ovogodišnjeg Dana Sv. Vida primili javna priznanja Grada Rijeke, možemo lako otkriti kakav je grad u kojem živimo, kakva je naša Rijeka.
Riječani su poslovično samozatajni i znaju, bez puno buke, dati najbolje od sebe. Zadnji takav primjer zasigurno je solidarnost koju su Riječani pokazali za stradalnike u poplavljenim područjima Slavonije i susjednih zemalja na što sam, kao gradonačelnik, zaista, iznimno ponosan.
Pružiti ruku i pomoći, reći NE isključivosti, mržnji i nasilju – to je dio riječkoga identiteta. Znamo to po primjeru naših antifašističkih boraca u 2. svjetskom ratu i naših hrvatskih branitelja u Domovinskome ratu, pedesetak godina kasnije. U njima, i u tim vrijednostima, danas vidimo uzor za nove generacije.
S druge strane, upravo zbog toga, moram priznati da i nakon 14 godina i dalje osjećam veliku čast i veliku odgovornost što, povjerenjem Riječana, mogu biti gradonačelnik takvoga grada. To znači da želim i moram dati najbolje od sebe da ovaj grad nastavi rasti, da bude još bolji, ljepši i uspješniji i to, ne samo u godinama neopterećenim većim problemima, već i onda kada kriza iscrpljuje život svakoga od nas, pa tako i gradski proračun.
Riječka strategija do 2020.
Ipak, u ovih godinu dana, od kada smo, neposredno nakon lokalnih izbora i uoči ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije, obilježili Dan našega grada, mnogo se toga u gradu promijenilo. Donesena je gradska razvojna strategija do 2020 godine. Razvoj riječkoga prometnoga pravca, znanja, i novih tehnologija za konkurentno gospodarstvo, te dostojanstvo života svih Riječana, naši su ciljevi i prioriteti.
Rijeka kao ishodište Mediteranskog koridora EU: novi terminali, nove ceste, nova željeznica
Nedavno je na novom kontejnerskom terminalu Brajdica pristao najveći kontejnerski brod koji je ikada bio u riječkoj Luci, a uskoro očekujemo i veće. I to je možda najbolji znak koliko vrijede ulaganja u riječku luku i riječki prometni pravac. A ulaganja se nastavljaju i najbolji im je poticaj činjenica da je Rijeka, odlukom EU, postala jedno od ishodišta Mediteranskog prometnoga koridora. Naime, upravo u prometne koridore Europska unija, do 2020. godine, planira uložiti čak 26 milijardi eura i zato s pravom očekujemo da dio tih sredstava dobije riječki prometni pravac. Već do konca ove godine započet će gradnja ceste D – 403, novog zapadnog izlaza iz grada, od Mlake do Škurinja. Velika ulaganja čekaju i željeznicu koja se mora modernizirati da bi bila pravi servis razvoju riječke luke. Na riječkoj zaobilaznici izgradit će se puni čvor Orehovica, a ovo ljeto čekaju nas i radovi kojima će, konačno, biti obnovljena jadranska magistrala od Pećina do Kantride. Dakle – najvitalnije gradske prometnice dobit će novi asfalt, a i novi rotori ubrzat će i rasteretiti promet kroz grad.
Uspješne riječke firme
Nedaleko od čvora Orehovica gradi se i novi proizvodni kompleks riječkog Jadran galenskog laboratorija koji danas posluje u tridesetak zemalja širom svijeta. Dokaz je to da inovativnost i vrhunska kvaliteta, i u godinama krize, daju iznimne poslovne rezultate. Drago mi je stoga da uz Jadran galenski, na istim temeljima, u Rijeci uspješno posluju i Saipem, Elcon, Vargon, Navis Consult i drugi..
Investicije ispod asfalta
Velike investicije nastavljaju se ispod asfalta gradskih prometnica. Kilometri vodovoda i odvodnje, koji se upravo grade, imaju za cilj zaštitu izvorišta pitke vode u zaleđu Rijeke i 75% priključenosti na odvodnju u riječkom području do 2018. godine. Dakle, riječ je o radovima vrijednim gotovo 120 milijuna kuna koji su jednako važni za standard života u našem gradu i za njegov ekološki održiv razvoj. Rezultati takvoga pristupa najbolje se ogledaju u činjenici da sve riječke plaže imaju visoku kvalitetu mora, a plaža Ploče, ispod Bazena Kantrida i plaža za invalide Kostanj, već niz godina, dobivaju prestižnu Plavu zastavu.
Delta, luka, Molo longo
Delta i Porto Baroš, nakon završenog međunarodnog arhitektonskog natječaja, postat će novo središte Rijeke, uz Rječinu i more. Velik je to izazov za veliku promjenu u životu našeg grada. Vjerujem da ćemo do kraja ove godine znati ime partnera Lučkoj upravi i Gradu u ovom, rekao bih, generacijskom razvojnom projektu. Međutim, ne čekajući taj trenutak, putnička luka, iz dana u dan, već dobiva novo lice. Novi pontoni još će više poboljšati mogućnosti koje pruža lučki bazen za smještaj atraktivnih jahti, kojih je sve više. Riječki je Korzo u Molo longu, s novim osvijetljenim dizalicama, dobio ozbiljnu konkurenciju u izboru za najljepšu gradsku šetnicu. Naravno, ovih dana za vrijeme Fiumanke opet ćemo, u Europu i svijet, poslati najljepšu sliku Rijeke i naše luke.
Nove turističke i gradske atrakcije
Ne čudi stoga da u Rijeci turizam raste u dvoznamenkastim brojkama. U prvih pet mjeseci ove godine imali smo čak 30 % veći turistički promet nego u istom razdoblju prošle godine. Istraživanje naše povijesne baštine dalo je iznimne rezultate. Arheološki park, odnosno rimski Principij u Starome gradu, postao je jedan od najatraktivnijih gradskih trgova, a i Koblerov trg, nakon što završe konzervatorska istraživanja, nastavit će se ubrzano uređivati. Ako još niste, prošetajte novom gradskom šetnicom uz Rječinu do Matešićevog mlina, gdje će uskoro biti izgrađen i novi most preko Rječine. Siguran sam da ćete biti oduševljeni, a siguran sam da će oduševljenje uskoro dijeliti i turisti koji će htjeti posjetiti kanjon Rječine.
Kampus nastavlja rasti
Novi KBC i nastavak izgradnje Kampusa na Trsatu za ambiciozno i dinamično riječko sveučilište jednako su tako iznimno važni projekti kojima gradska uprava i ja posvećujemo punu pozornost. Jer to su preduvjeti razvoja Rijeke i boljeg života Riječana koji zaslužuju vrhunsko sveučilište i vrhunsku medicinsku skrb. Nova energana koja će pratiti gradnju bolnice i Kampusa bit će još jedan tehnološki iskorak temeljen na principima energetske efikasnosti u koje ovaj grad puno ulaže. Postojeći gradski autobusi s nafte prelaze na plin, a nabavljaju se i novi – dvadesetak plinskih autobusa i minibusa, kojima javni gradski prijevoz postaje čišći i efikasniji. Upravo su energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije, gdje po mnogo čemu imamo vodeće mjesto u Hrvatskoj, jedan od najvećih prioriteta i Europske unije.
Što je Rijeka dobila članstvom u EU?
U Hrvatskoj se, često raspravlja o tome jesmo li uspjeli kapitalizirati naše članstvo u Europskoj uniji. U Gradu Rijeci usmjerili smo se prema programima Unije i Transnacionalnim programima kroz koje nam je, samo u zadnjih osam mjeseci, odobren niz projekata. Ukupni je proračun Grada Rijeke u ovim projektima veći od milijun eura. Riječ je o projektima vezanim uz promet, energetsku učinkovitost, unapređenje socijalnih i zdravstvenih usluga, razvoj poduzetništva i jačanje znanja i kompetencija ljudi vezano za poduzetništvo. O uspješnosti Rijeke govori i činjenica da smo prvi smo u Hrvatskoj po broju odobrenih projekata iz programa koji nastoji unaprijediti usluge građanima na raznim područjima korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Naravno, najveći projekt u kojem Grad Rijeka trenutno sudjeluje, jest izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina kojeg Europska unija sufinancira, kroz IPA program, s 22,3 milijuna eura.
Što se tiče projekata koje trenutno pripremamo za EU financiranje, želim istaknuti urbanu i prometnu revitalizaciju centra grada s naglaskom na novi autobusni terminal te revitalizaciju kompleksa bivše tvornice Benčić. Za prijavu na fondove EU pripremljeni su i projekti vodovoda i odvodnje vrijedni više od 120 milijuna eura što uključuje i novi centralni uređaj za biološku obradu otpadnih voda. Naravno, kao i do sada, koristit ćemo i Europski socijalni fond, namijenjen ulaganju u ljude, nova znanja, vještine i kompetencije.
Novi vrtići i stanovi
Ulaganje 25 milijuna kuna u izgradnju novog dječjeg vrtića Pehlin omogućit će da već ove jeseni više od stotinu naših najmlađih sugrađana dobije kvalitetan predškolski odgoj, a dodatnim ulaganjima u gradske vrtiće na Trsatu, Turniću, Vežici i Zametu, proširit ćemo kapacitete, vjerujem, na zadovoljstvo i roditelja i djece.
A zadovoljstvo nisu krili novi stanari 80 stanova koje smo izgradili na Drenovi po modelu poticane stanogradnje. Jer stanovi koje su kupili po povoljnim uvjetima zaista su i lijepi i dobro opremljeni. Isti princip nastavit će se i na stanovima koje gradimo na Hostovom bregu gdje će, do kraja ove godine, svoj životni prostor naći 96 riječkih obitelji.
Godina vrhunskih sportskih uspjeha
A mi Riječani – svi zajedno – nismo krili zadovoljstvo uspjesima riječkih sportaša. Važ je zasluženo naš. HNK Rijeka dostojno se predstavila u Europi, a zatim i ponosno zauzela vrh hrvatskog kupa. Isto to učinili su i vaterpolisti Primorja osvojivši Jadransku ligu, državno prvenstvo i kup. Kad tome pridodamo i iznimne uspjehe drugih riječkih sportaša, sigurni smo da i dalje treba ulagati u sport i sportske objekte. Pred nama je najveći izazov gradnje novoga stadiona na Kantridi i sportskoga centra na Rujevici čime ćemo, naravno s HNK Rijekom, kao partnerom, nastaviti graditi vrhunske uvjete za riječke sportaše. Ipak, ne treba zaboraviti da smo ove godine već uredili igralište na Belvederu i Judo dvoranu na Kantridi, a za dvije godine, imat ćemo, kao domaćini Europskih sveučilišnih igara, iznimnu priliku da, studentima sportašima iz cijele Europe, pokažemo kvalitetu riječkih sportskih objekata, ali i našu i gostoljubivost.
Kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture
Gostoljubivost i europski duh Rijeke, otvorenost, tolerantnost, suradnja, bogatstvo različitosti, najbolji su preduvjet naše kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Upravo ovih dana raspisan je natječaj za hrvatske gradove kandidate. Rijeka je već puno učinila u pripremi kandidature i imamo široku podršku u partnerima projekta u Hrvatskoj i Europi. Za našu kandidaturu znaju djeca u riječkim vrtićima, umirovljenici, umjetnici, nastavnici, studenti, poslovni ljudi. To je projekt koji obuhvaća puno više od kulture, to je projekt kojim pokazujemo kakav smo grad i kakav grad želimo biti. To je projekt kojim pokazujemo što možemo ponuditi drugima, u čemu smo drugačiji, kreativniji, po čemu smo zanimljivi. Pred nama je dakle još jedan veliki izazov.
Stoga, svim Riječankama i Riječanima, svima Vama koji volite upravo ovakvu dinamičnu Rijeku, Rijeku koja i u vremenima krize ostvaruje pobjede i ne preže od izazova – čestitam Dan grada!
Tekst: mojarijeka