Ulazak Rijeke u drugi krug izbora za Europsku prijestolnicu kulture velik je uspjeh.

I to se nije dogodilo samo zaslugom gradske uprave i kulturnih institucija, nego svih građana koji su se već uključili u mnoge programe i koji bez zadrške podržavaju kandidaturu Rijeke za ovu prestižnu titulu.

Kao i uvijek, bilo je puno onih koji su sumnjali u sposobnost Rijeke da spremno uđe u ovaj projekt i prođe u drugi krug. No takvi su sada razuvjereni. Provođenjem aktivnosti koje su upisane u Strategiju kulturnog razvitka u Rijeci te Strategiju razvoja Rijeke do 2020. godine, uspjeli smo pokazati da mislimo ozbiljno i da su nam namjere jasne. Nekim gradovima favoritima to nije pošlo za rukom.

Čini mi se da imamo velike šanse da upravo budemo prvi hrvatski grad koji će ponijeti ovu prestižnu titulu. Vremena je malo i četiri grada  koja su ušla u drugi krug svoje aplikacije moraju predati do početka 2016. Dakle, pred nama je još puno posla, ali već je puno toga i napravljeno.

Da bi neki grad postao Europskom prijestolnicom kulture, mora dobiti regionalnu i međunarodnu potporu, u projekt se moraju uključiti ne samo institucije, lokalna samouprava i šira regija, nego i što više građana svih dobi.

Da se Rijeka na ovaj projekt bacila punim srcem pokazuju i brojke.

U sklopu aktivnosti oko kanidature za EPK, na natječaj je pristiglo preko 200 jedinstvenih programa i čak 34 infrastrukturna projekta. Predloženo je uključivanje preko 100 znanstvenika, brojnih sportskih klubova i organizacija te većina kulturnih i obrazovnih institucija na području PGŽ, uz niz publikacija u svim medijima.  Sve to bi u konačnici trebalo uključiti blizu 12.000 ljudi.

Rijeka u ovom poduhvatu ima čak 129 partnera iz EU. Podršku Rijeci dali su njeni gradovi prijatelji, ali i bivše europske prijestolnice kulture. Tijekom prvog kruga, koji je sada za nama, Rijeka je svoju kandidaturu  predstavila na brojnim nastupima u zemlji i inozemstvu, a u samom gradu organizirane su višestruke javne rasprave i prezentacije, i niz povezanih programa – od  koncerata, izložbi i akcija, pa sve do uključivanja djece predškolskog i školskog  uzrasta.

Pred nama je dug put i puno posla, no vjerujem da su nam izgledi dobri. Ako postanemo Europska prijestolnica kulture, to će zasigurno dati veliki zamah ne samo razvoju kulture, već i razvoju gospodarstva i turizma, a time bi se i proces tranzicije u našem gradu priveo kraju.

Naime, kulturne i kreativne industrije danas u Europi, ali i svijetu, čine jedan od najdinamičnijih razvojnih sektora, koji ne samo da zapošljava milijune ljudi i stvara veliku dobit, nego kreira i mnoge dodane, pa i nemjerljive, vrijednosti.

Ali, kultura je puno više od toga, što su prepoznale i Ujedinjene nacije, čiji je generalni sekretar Ban Ki-moon naglasio centralnu ulogu kulture u održivom kako ekonomskom tako i cjelokupnom civilizacijskom razvoju.

Mnoge europske zemlje za kulturu izdvajaju značajan postotak BDP-a. Na toj ljestvici, Švedska je na vrhu s čak 2,65% BDP-a, a Hrvatska još uvijek na dnu i za sada još uvijek nema kulturnu strategiju. Ali vjerujem da postoje mnogi pokazatelji, uključujući i interes hrvatskih gradova da ponesu ovu prestižnu titulu, da se stvari kreću nabolje.

Za početak, Rijeka ima svoju kulturnu strategiju koja je poravnata sa Strategijom razvoja Grada Rijeke do 2020.

Naši su aduti brojni. Imamo dugu i burnu povijest, živu tradiciju autentične multikulturalnosti, industrijsku baštinu, žilavu urbanu kulturu, progresivne vrijednosti i još mnogo toga. Kao što je teško zamisliti prirodu bez prirodnih ljepota, bez rijeka, jezera, planina, šuma, tako je teško zamisliti i pravi grad bez muzeja, kazališta, kina, galerija, ali i bez živog urbanog mentaliteta koji čini puls grada, koji mu daje kulturnu prepoznatljivost i živost. Mnogi gradovi status EPK iskoristili za veliku ekonomsku, kulturnu i socijalnu preobrazbu, a to je i naša namjera, ukoliko nam titula bude dodijeljena.

Ovom prilikom istakao bih još da sam nekako doista ponosan na količinu ljudi koja se uključila u proces kandidature. I želim se svima zahvaliti na tome. To zajedništvo i suradnja najveće su bogatstvo koje imamo. To je srce našeg grada.

 

Tekst: V. Obersnel