Prema najnovijim podacima Financijske agencije, Rijeka je – nakon Zagreba – vodeći grad u Hrvatskoj prema ekonomskim pokazateljima.

Godinama se u medijima i javnosti plasira  netočna tvrdnja kako Rijeka stagnira, zaostaje za drugim gradovima u Hrvatskoj.

Teško je reći da li zbog neinformiranosti ili zlonamjernosti, ali ta se teza – unatoč službenim podacima nadležnih državnih institucija – neprestano koristi u dnevno-političke svrhe. Nije stoga čudno da je teza o riječkom gospodarskom propadanju bila jedna od glavnih i na lokalnim izborima.

Međutim, brojke ne lažu.

Pogledajmo malo kako je državna agencija FINA analizirala stanje u riječkom gospodarstvu u protekloj godini.

Što sve raste u Rijeci

Ukratko i jednostavno rečeno, u Rijeci rastu praktički svi važni ekonomski pokazatelji: privatno poslovanje, zaposlenost, javna ulaganja, turizam.

Što se tiče poduzetnika i privatnog sektora,  u protekloj godini u Rijeci je u privatnom sektoru porastao broj poduzetnika, broj zaposlenih i ukupni prihodi. Kad se odbiju ukupni troškovi, riječki su poduzetnici ostvarili neto dobit od 772 milijuna kuna, što znači da je u odnosu na 2015. godinu profit riječkih poduzetnika porastao za čak 60%!

Za usporedbu, u Splitu, koji ima pedesetak tisuća stanovnika više i gotovo dvostruko veći administrativni teritorij od Rijeke, ostvareni profit poduzetnika gotovo je četiri puta manji.

Poduzetništvo: produktivnost, ekonomičnost, rentabilnost, zapošljavanje

Rijeka visoko kotira i kada se uzmu u obzir pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika.  U Rijeci produktivnost (profit po radniku) u prosjeku iznosi 25.942 kune. Ekonomičnost (odnos ukupnih prihoda i rashoda) bilježi omjer od 105.34% dok rentabilnost (odnos profita po uloženom vlastitom kapitalu) bilježi stopu od 10.65%.  Sva tri pokazatelja zabilježila su porast u 2016. godini.

U konkurenciji poduzetnika većih gradova, i ovdje riječki poduzetnici opet zaostaju samo za zagrebačkima. Što se tiče rentabilnosti, nalaze se na vrhu s gotovo dvostrukom uspješnosti u odnosu na državni prosjek.

Zaposlenost

Dodajmo ovome i zaposlenost. Ukupan broj zaposlenih u riječkom  privatnom sektoru porastao je za 4%, pa sada iznosi 62445 osoba. Nezaposlenih je 2017. godine prema podacima HZZ bilo 4619, što znači pad od 24% u odnosu na ranije. Usporedbe radi, u Republici Hrvatskoj omjer nezaposlenih u odnosu na radno sposobne jest 11 posto.

Posebno je bitno istaknuti pad nezaposlenih u segmentu mladih do 29. godina sa prosječnim padom u posljednje tri godine od 25%.

Infrastrukturna ulaganja uz izvrsno korištenje EU fondova: luka, promet, vodovod i kanalizacija, ceste  

Rijeka se upravo nalazi u tijeku velikih javnih infrastrukturnih ulaganja na tragu svoje razvojne strategije.

Pritom je Grad Rijeka uvelike koristio znanje svojih stručnjaka na povlačenju EU fondova, što je nešto u čemu Rijeka prednjači u Hrvatskoj. Ova će ulaganja ne samo promijeniti lice grada nego i ubrzati njegovu preobrazbu europsko prometno čvorište i grad novih tehnologija.  Tu treba istaći izgradnju Zapadnog lučkog terminala (vrijednost investicije 70.6 milijuna eura), završeni terminal Škrljevo (46.7 milijuna eura) te nadogradnju željezničke infrastrukture luke Rijeka (33.7 milijuna eura). Zbrojene, ove investicije „teške“ su čak 250 milijuna eura, od čega je 109.7 milijuna eura sufinancirano iz sredstava EU.

Još je jedan zaista velik zahvat financiran kombinacijom sredstava iz EU fondova i lokalnih sredstava. Riječ je o novoj kanalizacijskoj i vodovodnoj mreži u Rijeci i okolnim općinama, vrijednosti 237 milijuna eura. Za ovaj projekt, kojemu su nositelji Vodovod i kanalizacija te Grad Rijeka, iz europskih je sredstava izdvojeno preko 200 milijuna eura, dok će ostatak od 37 milijuna eura pokriti Grad i gradska poduzeća.

U Rijeku se ulaže i kada je u pitanju cestovna infrastruktura. U proteklih su godinu dana započeti radovi na cestama i javnim površinama za koje je Grad iz proračuna izdvojio više od 16 milijuna kuna, a u narednom periodu Grad će sudjelovati sa 40 milijuna kuna u opsežnoj rekonstrukciji Krešimirove i Adamićeve ulice te izgradnji tri rotora, a još 50 milijuna kuna investirat će ViK i Hrvatske ceste. Hrvatske ceste bi, prema obećanju resornog ministra Olega Butkovića, za izgradnju državne ceste D-403 do kraja godine trebao raspisati natječaj u vrijednosti od pola milijarde kuna

Ne treba zaboraviti da su u tijeku i dvije velike investicije privatnika na području Rijeke: JTH Rijeka gradi turistički resort Costabella u vrijednosti 50 milijuna eura, dok Spar ulaže 53 milijuna eura u tri nove lokacije.

Proizvodni park Torpedo, energetska obnova javnih objekata, Galeb, Palača šećerane

Novi proizvodni park na području bivše tvornice Torpedo, energetska obnova objekata javne namjene te obnova broda Galeb i Palače Šećerane, investicijski su projekti koji su također potpomognuti europskim novcem, čija ukupna vrijednost iznosi 28 milijuna eura.

Urbana aglomeracija Rijeka: toplinartsvo, javni prijevoz, Gradska knjižnica, Dječja kuća i Inkubator kreativnih industrija

Što se tiče Urbane aglomeracije Rijekaističu se četiri kapitalna projekta ukupne vrijednosti 59.17 milijuna eura. U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Europskog fonda za regionalni razvoj osigurana su sredstva kojima će se sufinancirati izgradnja novog inkubatora za kreativne industrije u bivšoj Energani Hartere (5 milijuna eura), obnova toplinarstva u Rijeci (23.7 milijuna eura), obnova voznog parka Autotroleja (8.85 milijuna eura) te izgradnja Dječje kuće u Ciglenom objektu i Gradske knjižnice u T-objektu (21.6 milijuna eura).

Turizam

Iz pokazatelja Turističke zajednice grada Rijeke, u 2017. godini iščitava se rast dolazaka na području Grada Rijeke od 17% u odnosu na 2016. godinu, odnosno od 27% prema 2015. godini. Kad su u pitanju noćenja, tu se bilježi rast od 28% u odnosu na 2016. godinu, a čak 57% više noćenja zabilježeno je u 2017. godini u usporedbi s 2015. godinom.

Migracije stanovništva: koliko ljudi zaista napušta Rijeku i gdje su sada

Vrlo često se u javnosti spominje i opominje da Grad Rijeka bilježi pad broja stanovnika. Međutim, vrlo velik broj migranata odlazi nedaleko, u okolne gradove i općine Primorsko-goranske županije.

Kao prvo, nedovoljno je poznata činjenica da je Rijeka s 2.923 stanovnika po četvornom kilometru najgušće naseljeni grad u Hrvatskoj. Uz to, prostorna ograničenost Grada Rijeke onemogućava značajnu ekspanziju u stanogradnji. Otud, logično je da stanovništvo, najčešće oni mlađe dobi – seli u naselja „riječkog prstena“

Ovo se jasno iščitava i iz statistike: veliki udio stanovnika iz okolnih općina i gradova, ponegdje i preko 50%, na dnevnoj bazi odlazi u Rijeku na posao, a tome treba pribrojati i putujuće studente i srednjoškolce iz PGŽ-a. Ovo su inače podaci i činjenice koji su itekako uzeti u obzir donošenja Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka, koja osim Rijeke uključuje i još 9 okolnih gradova i općina, čije stanovništvo prirodno gravitira Rijeci kao glavnom urbanom centru.

Rijeka u hrvatskom vrhu po indeksu razvijenosti

Indeks razvijenosti nekog grada mjeri se po vrlo egzaktnim pokazateljima. Dakle, nije riječ o nečijem osobnom dojmu niti političkim interesima, već o vrlo pomno mjerenim pokazateljima kao što su  prosječan dohodak po stanovniku, prosječna stopa nezaposlenosti i stupanj obrazovanosti.

U skladu s tim mjerilima Vlada Republike Hrvatske, prošle je godine donijela Odluku (NN 132/17) prema kojoj je Rijeka svrstana u osmu, najrazvijeniju skupinu jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.