Trend dobrih poslovnih rezultata riječkih poduzetnika nastavljen je i u 2017. godini.
FINA je nedavno objavila pokazatelje koji pokazuju povećanje gospodarske aktivnosti u Rijeci u 2017. Tako je broj poduzetnika na međugodišnjoj razini povećan za 5,4% dok je broj zaposlenih porastao za gotovo 4%. Ukupni su prihodi riječkih poduzetnika u 2017. – u odnosu na 2016. – porasli za nešto više od 9% te su prešli granicu od 20 milijarda kuna.
Također je porastao i izvoz, i to za više od 20%.
Neto dobit koji su riječki poduzetnici ostvarili 2017. iznosi 817 milijuna kuna, što znači povećanje od 4,3% u odnosu na prethodnu godinu.
Na međugodišnjoj razini prosječna je neto plaća kod riječkih poduzetnika narasla za 4,4%.
Ako pogledamo veličinu poduzetnika, FINA otkriva da su upravo mikro poduzetnici, (riječ je o poslovnim subjektima do 10 zaposlenih), koji zapošljavaju jednu trećinu ukupnog broja zaposlenih, najzaslužniji za dobre rezultate u 2017. godini.
Broj mikro poduzetnika je porastao za 5%, uz porast broja zaposlenih od 13%, dok su im prihodi porasli za 38%. Izvrstan je i rezultat izvoza riječkih mikro poduzetnika, koji su na međugodišnjoj razini ostvarili povećanje od 130%,
Očito su upravo mikro i mali poduzetnici i dalje generatori rasta riječkog gospodarstva, budući da zajedno čine 99% ukupnog broja riječkih poduzetnika, zapošljavaju 55% ukupnog broja zaposlenih te ostvaruju 45% ukupnih prigoda i 46% ukupne neto dobiti.
Kad govorimo o privrednim granama, u Rijeci su najuspješnije bile prerađivačka industrija, trgovina, prijevoz i skladištenje te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Inače, trenutno ove četiri djelatnosti ostvaruju čak 89% ukupnih prihoda u riječkom poduzetničkom sektoru.
Od ostalih djelatnosti koje su bitne za strateško usmjerenje razvoja gospodarstva grada Rijeke, potrebno je izdvojiti povećanje prihoda u djelatnosti informacije i komunikacije za 103% te povećanje u domeni pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane za 25%.
U Rijeci bilježimo i pad nezaposlenosti za 14% u odnosu na 2017. Prosječna stopa nezaposlenosti na području Rijeke u prvih šest mjeseci 2018. godine iznosi 5,8%, pa je time ispod stope nezaposlenosti na području PGŽ-a koja iznosi 8,2%, odnosno državne razine od oko 10,5%. Pritom je zamjetan i pad broja mladih nezaposlenih osoba. Ovdje bih pak dodao da rezultate smanjene nezaposlenosti treba promatrati s oprezom, budući da dio sigurno otpada i na one koji su se iselili u inozemstvo – što je pojava kojoj svjedočimo u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Rijeci.
NOVI RIJEČKI EU PROJEKTI
Pet godina nakon ulaska Hrvatske u EU, došlo je vrijeme za svođenje bilance, uspjeha i neuspjeha dosadašnjeg članstva. Puno se govorilo i o povlačenju sredstava iz EU fondova, budući tu postoji veliki nerazmjer između raznih dijelova Hrvatske.
Ponosan sam što mogu reći da su statistike pokazale da ovdje Rijeka zauzima visoko prvo mjesto među jedinicama lokalne samouprave.
Naime, Udruga gradova je nedavno, upravo u povodu 5 godina članstva Hrvatske u EU, objavila interaktivni pregled hrvatskih projekata koji su sufinancirani sredstvima Europske unije. Riječ je o popisu od 4.912 ugovorenih projekata koje provodi 3.020 subjekata iz privatnog, javnog i neprofitnog sektora.
Među jedinicama lokalne i regionalne samouprave Grad Rijeka prvi je po broju ugovorenih EU projekata, sa njih 39. Slijedi nas Osječko-baranjska županija s 24 projekta. Za usporedbu, Zagreb ima 18 ugovorenih projekata.
Naravno, broj projekata nije jedini kriterij. Važna je i vrijednost ugovorenih projekata. I tu je Rijeka ponovno prva s ukupnim ugovorenim iznosom od 18,8 milijuna eura.
Kad se baza Udruge gradova pretražuje na način da se uključe svi subjekti javnog, privatnog i neprofitnog sektora, Grad Rijeka je po broju ugovorenih EU projekata na drugom mjestu. Ispred Rijeke nalazi se samo Hrvatski zavod za zapošljavanje, s 54 ugovorena projekta.
Moram reći da sam ponosan.
Visoko prvo mjesto koje je Rijeka zauzela među svim gradovima, općinama i županijama – kako po broju, tako po iznosu ugovorenih projekata – odraz je aktivnosti naše gradske uprave. Rijeka je fondove EU odmah prepoznala kao važan izvor financiranja i rano se angažirala, svjesna da će upravo EU fondovi omogućiti realizaciju čitavog niza skupih projekata, uključujući one komunalne i infrastrukturne, od dobrobiti za sve građane Rijeke.