U cijelom zapadnom svijetu, a napose u europskim zemljama, posljednje desetljeće svjedočimo korjenitoj transformaciji u javnoj upravi, koja se zbiva zahvaljujući razvoju informacijsko-kompjuterske tehnologije.
Statistike kazuju da je javni sektor zaslužan za gotovo 40% bruto društvenog proizvoda (BDP) u Europi. Dodamo li tome činjenicu da su gradovi motori ekonomskog napretka, čega smo i mi u Udruzi gradova itekako svjesni, i o čemu sam ovdje već pisao, jasno je zašto se u Europi i do 80% svih transakcija što ih građani obavljaju s tijelima javne uprave odvija ispod nacionalne, na lokalnoj razini.
Elektronska uprava ili e-uprava poznata u svijetu pod nazivom „e-governement“ ustvari je dio tihe revolucije koja polako, ali sigurno, stavlja građane u centar. Model mnogobrojnih specijaliziranih šaltera postepeno zamjenjuje tzv. „one-stop shop“ model, jedno mjesto na kojem građani mogu komunicirati s upravom, podnositi zahtjeve, prikupljati informacije…
A kako se točno Rijeka uklapa u ovu priču? Najtransparetniji grad u Hrvatskoj i odavno pionir u primjeni informacijskih tehnologija, Rijeka je među ostalim i član EUROCITIES, organizacije u kojoj surađuje 130 gradova iz 34 europske zemlje, u neprestanom dijalogu o svakodnevnim temama koje nas svih živo zanimaju: ekonomiji, transportu i mobilnosti, društvenim problemima, kulturi, društvu informacija i znanja, uslugama i servisima od općeg interesa.
Svjesni nadiruće transformacije u modelima upravljanja gradom, kao i nepostojanja jedne sveobuhvatne slike o toj temi, EUROCITIES su, na poticaj Barcelone, a u suradnji s Zajedničkim centrom za istraživanje pri Europskoj komisiji formirali radni tim koje je temeljito istražio trendove i stanje u vrlo dinamičnoj i raznolikoj sferi elektronske uprave. U tu svrhu odabrano je 15 gradova iz 10 europskih zemalja, uključujući i one koje nisu članovi EU. U nastojanju da se dobije reprezentativni uzorak svih europskih urbanih područja, polovica gradova odabrana je iz južne, a polovica iz sjeverne Europe. Pri tome, polovica uključenih su glavni ili drugi najveći gradovi, a ostatak čine srednji ili manji gradovi.
I tako se Rijeka našla u društvu metropola kao što su Beč, Hag i Helsinki te drugih poznatih i starih europskih gradova, poput Barcelone, Bergena, Bologne. Koliko je to društvo šaroliko govori i podatak da od skoro 215 tisuća gradskih službenika iz gradova uključenih u istraživanje, Talinn ima njih 1700, a Birmingham 57.000, dok ih Rijeka ima 440. O raznolikosti rječito govori i podatak da je BDP po glavi stanovnika u Bergenu čak 60.322 EUR, dok u Rijeci on iznosi 12.305 EUR.
Naglasio bih da ovo istraživanje nije tipično rangiranje gradova u kojem jedan grad zasjedne na vrh liste, a drugi se redaju ispod njega po broju sakupljenih bodova i ocjena. Riječ je više o osluškivanju gradova, čija se postignuća onda uspoređuju s europskim prosjekom. Unutar modela elektronske uprave i usluga koje su njome pokrivene, mjerena je 81 usluga iz najraznorodnijih područja, od uključenosti građana i ekonomije do socijalne skrbi, transporta i drugog. U svakoj je kategoriji mjerena pokrivenost i raznolikost, ali i zrelost i percepcija usvojenosti.
I, kako se Rijeka iskazala? Bez lažne skromnosti, odlično.
U većini linija i polja, elektronska uprava u Rijeci je dostigla, a u nekim područjima, poput kanaliziranja informacija i komunikacije s građanima, čak i prestigla europski prosjek, uz posebnu pohvalu usluzi info-kioska. Istraživanje je pokazalo da je u Rijeci, kao i u mnogim drugim europskim gradovima, razvoj elektronske uprave heterogen – što znači da je različito razvijen od područja do područja usluga koje se nude.
Trenutno radimo na daljnjem i bitnom unapređenju elektronske uprave, velikom projektu “E-government for you” koji je sufinanciran iz fondova EU. Što to znači? Da će gradske usluge u Rijeci biti još dostupnije i još brže, da će im moći pristupiti i građani s posebnim potrebama, da će komunikacija između građana i uprave biti brža, jednostavnija.
Po uzoru na mnoge svjetske gradove i trendove u razvoju komunikacije s građanima, na ovoj ću stranici, u rubrici “Recite mi” uskoro pokrenuti projekt e-konzultacija u kojima Riječane namjeravam pitati više detalja o pojedinačnim projektima i na taj način osluhnuti njihove potrebe vezane uz konkretne specifične lokacije i sadržaje u Rijeci. Jedno od prvih pitanja bit će, vjerojatno, vezano uz novouređenu plažu na Kantridi i buduću ponudu sadržaja na toj plaži.
U tom procesu razvitka elektronske uprave zahtijeva se sudjelovanje, aktivizam, pozitivna kritika, iskrena proaktivnost svih strana, kako gradske uprave, tako i građana. Velika posjećenost gradskih portala, rijeka.hr i MojaRijeka , kao i narastajuća interakcija, govore mi da u Rijeci to neće biti problem!
Tekst: V. Obersnel