Vedran Devčić

Projekt: Izgradnjom Zagrebačkog terminala omogućit će se pristajanje najvećih kontejnerskih brodova gaza 18 m, čime će riječka luka postati konkurentnija i bitno povećati kapacitet tereta. | Objavljeno:

Vedran Devčić, predsjednik Uprave Luka Rijeka d.d. govori o razvoju i značaju pozadinskog lučkog terminala Škrljevo te dokapitalizaciji Luke Rijeka

Vedran Devčić

Pitanje: Prva dva strateška cilja razvoja Rijeke do 2020. godine određuju se kao globalno pozicioniranje Rijeke razvojem riječkog prometnog pravca, te kao razvoj konkurentnog gospodarstva na temeljima znanja i novih tehnologija. Puno je očiju uprto u Luku kao jednog od glavnih čimbenika u ostvarivanju ovih strateških ciljeva. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ponovno je otvorio povijesno tržište riječke luke. Kako se ovo očituje u najnovijim statistikama poslovanja Luke? 

Devčić: Ulazak u Europsku Uniju – iz perspektive Luke Rijeka - nosi sa sobom dvije ključne stvari. Jedna se sastoji u tome da smo sada u terminima uvjeta poslovanja napokon poravnati s lukama Trst i Kopar, koje predstavljaju našu najbližu konkurenciju i koje su ustvari već više od 10 godina luke Europske Unije. Drugo, posljedica ulazak u EU za riječku luku znači otvaranje našeg tržišta, našeg gravitacijskog područja, koje je do tog trenutka ustvari za nas granicom bilo zatvoreno.

Na taj se način Luka Rijeka ustvari vraća na svoja povijesna tržišta. U toj tržišnoj utakmici u posljednje dvije godine, uključivši i najnoviji kvartal ove, pokazuju se poslovni rezultati i rast prometa koji su veći od rasta tržišta. Prošlu smo godinu završili s pretovarom od otprilike 4.1 milijuna tona suhih tereta, što je povećanje od 15%. Prvi kvartal ove godine ima dodatni rast od 9% u usporedbi s prvim kvartalom prošle godine. Trendovi su izrazito dobri i očekujemo da će se nastaviti.

Pitanje: Možete li u općim crtama pojasniti na koji će način razvoj Luke i riječkog prometnog pravca utjecati jedan na drugi? Na koji će način Luka sudjelovati odnosno iskoristiti činjenicu da je Rijeka službeno uključena u Mediteranski koridor, jedan od devet glavnih prometnih koridora Europske Unije?  

Devčić: Osim što smo službeno dio Mediteranskog koridora, mi smo pored toga i na nastavku Baltičko-jadranskog koridora, koji kreće na Baltiku i službeno završava u Kopru i Trstu.

S te strane pozicija Rijeke kao grada i Luke Rijeka je iznimna, budući da je rijetkost da se jedna točka, jedna luka nalazi na dva koridora istovremeno.

Pritom treba istaknuti činjenicu da je Luka Rijeka neodvojivi dio riječkog prometnog pravca, kojeg možemo promatrati i kao jedan lanac, koji je jak onoliko koliko je jaka i njegov najslabija karika. Stoga, jasno je da poboljšavanje cestovne i željezničke infrastrukture, dovođenje lučkih i željezničkih operatera koji na tom pravcu rade i djeluju ujedno znači i poboljšanje svake od tih pojedinih komponenti, što na koncu unapređuje čitav prometni pravac i njegovu konkurentnost.

Pitanje: Možete li građanima pojasniti što podrazumijeva najavljena dokapitalizacija Luke? Kako će se dokapitalizacija odraziti na konkretne projekte, primjerice na aktualni pozadinski terminal Škrljevo? Što će se graditi na Škrljevu? Možete li ujedno i građanima pojasniti ulogu pozadinskog terminala u funkcioniranju Luke? 

 Devčić: U biti, mi smo krenuli od razvoja strategije samog društva Luka Rijeka. Tom smo strategijom  obuhvatili sve činjenice i faktore unutar i izvan Luke.

Jedan od tih faktora je i činjenica da se samo lučko područje koje Luka Rijeka koristi s godinama sve više suzuje. Konkretno, lučki lukobran je pretvoren u šetnicu te se više ne koristi za pretovarne djelatnosti. Tu je i projekt Delta - Porto Baroš. To se područje se trenutno koristi za lučke djelatnosti, ali će se u dogledno vrijeme zbog razvoja navedenog projekta područje koje tamo sada koristimo suziti. Izgradnjom Zagrebačke obale nestat će dio prostora koji Luka Rijeka sada koristi za skladištenje, a u jednoj doglednoj budućnosti sav će teret postati isključivo kontejnerski. Ovo znači da se oni prostori koje sada imamo u koncesiji i koristimo za pretovar generalnih, rasutih i drugih tereta – sve više smanjuju. Dodatni problem ovdje predstavljaju i stara lučkih skladišta, koja su klasificirana kao zaštićena industrijska baština. Premda su u vrijeme kada su izgrađena predstavljala vrhunac tehnologije, ta su skladišta danas neprikladna za lučku djelatnost.  

Zbog svega toga, ispostavilo se da moramo ići u smjeru traženja skladišnih kapaciteta izvan samog užeg lučkog prostora. Nismo trebali previše tražiti. Odabrali smo prostor  koji Luka već ima u svom vlasništvu i koji je još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća bio predviđen za širenje Luke i njenih kapaciteta – a to je pozadinski terminal Škrljevo. Tamo imamo prostor za dodatno širenje i gradnju novih skladišta, novih nadstrešnica i svega što je potrebno za formiranje jednog modernog pozadinskog terminala, s modernom tehnologijom. Taj će terminal najvećim dijelom opet biti fokusiran na kontejnerizirane robe, pogotovo na usluge punjenja i pražnjenja kontejnera. Uzevši sve navedeno u obzir, osim same lokacije došli smo i do izračuna da će investicija na Škrljevu iznositi otprilike pedesetak milijuna eura. Naravno, riječ je o složenom projektu koji se ne može i neće napraviti istog časa. Cijela je izvedba planirana je u devet faza, a dinamika izvedbe će se prilagođavati po potrebi.

Da bismo osigurali financiranje te investicije - koja u konačnici za Luku Rijeka znači ne samo zadržavanje postojećih tereta nego i dovlačenje novih, te ukupni rast - kao najbolje rješenje se ispostavila dokapitalizacija. Dokapitalizacija  je izdavanje novih dionica  Luke Rijeka  d.o.o. koje će se putem javne ponude i pod jednakom uvjetima ponuditi svima na tržištu, preko Zagrebačke burze. Dakle, te će dionice moći upisivati svatko tko želi. Taj smo projekt - u fazi gotovosti do pravomoćnih građevinskih dozvola - ponudili investitorima i interes definitivno postoji.

Inače, glavnina operacija koje će se dešavati na terminalu Škrljevo bit će vezane za kontejneriziranu robu, a to su prije svega operacije punjena i pražnjenja. Dio tih operacija mi sada, kao što je već rečeno, radimo na Delti koju ćemo s vremenom izgubiti. Jedan dio tih operacija se radi u samom centru Rijeke, na našem Terminalu Zapad, i to su oni kontejneri koji se zasada transportiraju dijelom preko samo centra grada, a dijelom preko obale.

U biti, kada terminal Škrljevo bude završen i stavljen u cijelosti u funkciju, najveći dio tog teretnog prometa više neće teći kroz grad, nego će se odvijati preko kontejnerskog terminala Brajdica, s kojeg će se teret onda prebacivati do Škrljeva, i isto tako u obratnom smjeru. U tom smislu doći će do rasterećenja užeg gradskog središta, jer se kontejneri i roba za kontejnere neće više transportirati kroz sam gradski centar.  

U našim dugoročnim planovima obuhvatili smo ustvari cijelo razdoblje trajanja koncesije, kao i investiranje i na  drugim terminalima. Tu svakako treba spomenuti da smo još 2013. godine imali veliku investiciju u dvije obalne Liebherr dizalice velikih nosivosti, u visini od otprilike 5 milijuna eura. Prošle smo godine nabavili mobilne mehanizacije u vrijednosti od 1.1 milijuna eura. Sve su to investicije koje su Luci potrebne, budući da nove tehnologije otvaraju nove mogućnosti i povećavaju efikasnost.

 

Preneseno s: https://www.youtube.com/watch?v=j2AEXf6LpTw