Sanda Sušanj

Projekt: Izgradnjom dječjih vrtića Pehlin, Rastočine i Krnjevo te osiguranjem prostora za dječji vrtić u sklopu Kampusa koji se može koristiti i kao vježbaonica za studij predškolskog odgoja, povećat će se kapaciteti ustanove Dječji vrtić Rijeka | Objavljeno:

Pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Grada Rijeke govori ostvarivanju projekata iz 3. cilja Strategije razvoja Grada Rijeke do 2020.: novim vrtićima, obrazovnim programima i stipendiranju mladih.

Sanda Sušanj

Pitanje: Infrastruktura predstavlja često najvidljiviji dio aktivnosti Grada i njegovih Odjela. Možete li nam reći više o renoviranju postojeće infrastrukture namijenjene odgoju i obrazovanju, prvenstveno vrtićima, o novoizgrađenim vrtićima, kao i o onim vrtićima koji će se uskoro izgraditi, a u svjetlu ostvarivanja 3. cilja Strategije razvoja Grada Rijeke do 2020.?

Sanda Sušanj: Posljednjih godina kontinuirano pratimo potrebe obuhvata djece predškolske dobi predškolskom djelatnošću. U tom procesu smo utvrdili da postojeći kapaciteti nisu u skladu s potrebama građanstva.

Pritom bih htjela naglasiti da se nešto ključno promijenilo u posljednjih 15-20 godina, a to je modus vivendi. Naime, nekada smo imali bake i članove obitelji koji su „uskakali“ za potrebe obitelji, a danas toga više nema. I radni vijek se produžio. Pored toga je odgojno-obrazovna ustanova, odnosno vrtić, uvjetno rečeno izašla na tržište s bogatstvom programa i uistinu poticajnim okruženjem. U takvom se okruženju zadovoljavaju važne potrebe zbrinjavanja djeteta, ali uz to dijete zaista i dodatno profitira.

Proteklih smo godina izgradili – o čemu se već puno govorilo i pisalo u medijima – Dječji vrtić na Srdočima i Dječji vrtić na Pehlinu. Obnovljeni su i prošireni kapaciteti u drugim objektima. U ovom smo trenutku posebno ponosni na nova dva vrtića koja su niknula, odnosno niču na temeljima starih vrtića. Prvi od njih je „Morčić“ na Gornjoj Vežici. On je već zasjao u punom sjaju i u njemu smo udvostručili, odnosno povećali kapacitete za 100%. Sada „Morčić“ može obuhvatiti preko 100 mališana. Negdje koncem ove kalendarske godine Dječji vrtić „Đurđica“, koji se nalazi preko puta kampusa i gradi se po istom principu modularne gradnje po kojem je napravljen i spomenuti vrtić „Morčić“ na Gornjoj Vežici, također će biti otvoren za djecu koja su u njega upisana i koja su trenutno zbrinuta u drugim objektima. S ovim smo vrtićima u posljednjih 5-6 godina povećali kapacitete smještaja mališana za oko 600 mjesta. Međutim, činjenica je da to i dalje neće biti dostatno. Naime, državni pedagoški standard je takav da u skupine – naročito one jasličkog uzrasta, koje su nam i najveći problem – možemo upisati samo od 10-13 djece. Dakle, treba graditi dalje i promišljati dalje.

U ovom trenutku nam se kao veliki izazov pokazuje zapad grada gdje je interes, koliko god mi širili kapacitete, daleko veći od onog što mi možemo obuhvatiti. U tom kontekstu promišljamo novi vrtić na Zametu. Istovremeno promišljamo i vrtić na Rastočinama, s obzirom da je potonji dotrajao i nema onaj obuhvat koji taj lokalitet traži i treba.  Jedan od zanimljivih projekata je svakako i budući vrtić na Krnjevu. Riječ je o dječjem vrtiću za pripadnike talijanske nacionalne manjine, koji se planira izgraditi u suradnji s Talijanskom Unijom. Dakle, predradnje su izvršene i u nekakvom skorom trenutku krenut ćemo i s realizacijom tog projekta.

Pitanje: Rijeka je kao prva u nacionalnim okvirima, potpuno samostalno uvela niz jedinstvenih obrazovnih programa, prvenstveno građanski odgoj.  Možete li nam ukratko reći nešto o razlozima uvođenju tih programa, izazovima koje oni predstavljaju, kao i o dobrobitima koji oni donose?

Sanda Sušanj: Kad rezimiramo i analiziramo obrazovne programe, u Rijeci smo napravili iskorak u odnosu na nacionalnu razinu odgojno-obrazovnog sustava u osnovnim školama. Taj se iskorak reflektira u uvođenju izvannastavnih aktivnosti koje smo ponudili našim mladim sugrađanima u osnovnim školama, a kojima im omogućavamo da stječu nove kompetencije koje će ih pripremiti za život.

Jedan do iznimno važnih programa koje smo prošle godine eksperimentalno uveli, a s kojim sada krećemo u svim školama, svakako je „Građanski odgoj i obrazovanje“. Tu je zapravo iznimno važno to što ćemo ga u konačnici realizirati kroz pete, šeste, sedme i osme razrede. U ovom trenutku imamo kurikulum i priručnik za pete i šeste razrede. U akcijskom planu nam slijedi izrada kurikuluma, odnosno priručnika, za sedme i osme razrede. Ono zbog čega smo posebno ponosni, kao jedini grad u Republici Hrvatskoj koji je uveo ovakav program, je nagrada Udruge gradova koji smo za ovaj program dobili, s obzirom da je riječ o programu nagrađenom u klasi inovacija u jedinicama lokalne samouprave. Ponovit ću - drago nam je da je ovaj program i na nacionalnoj razini prepoznat kao nešto posebno i vrijedno.

Pored „Građanskog odgoja i obrazovanja“ već niz godina imamo i niz drugih projekata i programa po kojima smo donekle jedinstveni. Tu svakako ubrajamo rano informatičko opismenjavanje za učenike od prvog do četvrtog razreda.

Potom je tu i program „Moja Rijeka“ koji potvrđuje zavičajne kompetencije, odnosno kognicije, naših učenika od prvog do četvrtog razreda. U vezi „Moje Rijeke“ dobili smo i upite iz nekih drugih sredina o modelu uvođenja tog programa, pri čemu bi sadržaji, naravno, bili prilagođeni tim drugim lokalitetima. Isto tako smo donekle jedinstveni po programu cjelodnevne nastave koja, uz produženi boravak, u 75 razrednih odjeljenja osigurava nastavu i poticajno okruženje za sve učenike od prvog do četvrtog razreda koji za to imaju interes, odnosno čiji roditelji za tim imaju potrebu.

Jedan od iznimno važnih projekata koji se provodi u gradu je „Rijeka pliva“ tj. obuka plivanja za sve učenike drugih razreda. Riječ je o još jednom projektu koji je nagrađen.

Dakle, pokušavamo se zaista proširiti i našoj djeci osigurati korisne sadržaje, omogućiti da šire svoja znanja, da proširuju kompetencije, da kritički promišljaju, da postanu zaista proaktivni građani ovog grada. Naravno, u svemu ovome iznimno je važna činjenica što su u pitanju izvannastavne aktivnosti. Zašto je toliko važno što je riječ o izvannastavnim aktivnostima? Zato da ne bi dolazilo do dodatnog opterećenja, da učenici nemaju evaluaciju u smislu ocjene – već da spoznavanje za njih bude igra i užitak učenja.  

Pitanje: Možete li nam reći i nešto o ciljanom stipendiranju mladih koje Grad Rijeka već niz godina provodi, a u okviru 3. cilja Strategije razvoja Grada Rijeke do 2020.?

Sanda Sušanj: Grad Rijeka stipendira učenike srednjih škola i studente već preko osamnaest godina. Prvi kriterij prema kojem su te stipendije uvedene bio je kriterij darovitosti, kojeg danas nazivamo kriterijem izvrsnosti. Tim kriterijem najbolji učenici srednjih škola dobivaju stipendije koje im olakšavaju  daljnje školovanje.

Promišljajući i analizirajući postojeće potrebe, kao sljedeće smo uveli stipendije prema kriteriju deficitarnosti zanimanja. Time smo htjeli potaknuti naše mlade sugrađane da upisuju one fakultete za koje postoji potreba u gradu i u našim ustanovama, a u kojima je iz tog razloga vjerojatnost zapošljavanja ipak daleko veća. Prije tri godine, temeljem različitih istraživanja koja, nažalost, ukazuju na sve veće socijalne razlike u našem društvu, uveli smo i stipendije prema socijalnom  kriteriju. Te su stipendije usmjerene na učenike srednjih škola i studente, a dominantno u korist učenika srednjih škola.

Time smo zapravo htjeli omogućiti jednake šanse za školovanje svim srednjoškolcima, neovisno o socioekonomskom statusu u kojem se nalaze ili u kojem žive. Uz smo htjeli i prevenirati tzv. „drop out“, odnosno napuštanje srednje škole, dati mladim ljudima mogućnost da završe obrazovanje, da krenu dalje, da iskoriste svoje potencijale, da možda  nastave s obrazovanjem u visokom školstvu te da, jednom kada se nađu na tržištu rada, imaju sve ono što im omogućava da konkuriraju na tom tržištu.

 

Preneseno s: https://www.youtube.com/watch?v=afyzIiRdydE