Nikolina Radić Štivić

Projekt: Stvaranjem uvjeta za preseljenje Gradske knjižnice i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te Muzeja Grada Rijeke (kompleks Benčić) riješit će se prostorni problemi ovih ustanova i povećati kvaliteta rada. | Objavljeno:

Nikolina Radić Štivić, dipl.ing.arh. i Ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara pri Odjelu za kulturu Grada Rijeke, govori o aktualnoj obnovi Palače šećerane i drugim infrastrukturnim projektima vezano uz Europsku prijestolnicu kulture

Nikolina Radić Štivić

Pitanje: U ožujku kreće obnova Palače šećerane. Za građane koji nisu pobliže upoznati s tematikom – možete li pojasniti o kakvom se točno objektu odnosno kulturnom dobru radi? Koji je njegov povijesni značaj i zašto je odabran za obnovu?

Nikolina Radić Štivić: Palača šećerane jedinstveni je primjerak barokne palače na našim prostorima, a zaštićeno je kulturno dobro od 1970. godine. Palača je sagrađena 1752. godine za potrebe upravne zgrade rafinerije šećera. Sastavni je dio industrijskog kompleksa koji svjedoči o industrijskom razvoju grada Rijeke u 18.stoljeću. Godine 1851. u zgradi je smještena uprava tvornice duhana, a nakon 1945.godine ponovno mijenja namjenu i postaje sjedištem tvornice motora „Rikard Benčić“. 

Iako je Palača šećerane mijenjala vlasnike, namjenu i sadržaje, arhitektonski plašt i korpus zgrade ostali su sačuvani s naglašenom monumentalnosti i sa svim odlikama baroknog oblikovanja.Među najznačajnijim nalazima u zgradi palače možemo istaknuti barokni terazzo-pod i zidne oslike koji se nalaze na drugom i trećem katu zgrade.

Kao reprezentativni spomenik baroknog razdoblja na Jadranskoj obali, Palača šećerane rađena je prema vrhunskim standardima tadašnje arhitekture, a svrha njene konzervacije i prenamjene je valorizacija vrijednog spomenika baštine i stvaranje dodatne vrijednosti za javni život Rijeke.

Pitanje: Kakvo je mjesto, odnosno značaj ovog projekta u okviru infrastrukturnih zahvata vezanih za EPK?

Nikolina Radić Štivić: U okviru EPK, realizirat će se i infrastrukturni projekti čiju obnovu vodi Grad Rijeka tj. Odjel za kulturu te će se unutar nekadašnjeg industrijskog kompleksa Benčić stvoriti novo kulturno i gradsko središte.

Na području kompleksa Benčić već se preselio Muzej moderne i suvremene umjetnosti, a u konačnici će se u njemu smjestiti Gradska knjižnica Rijeka, Dječja kuća i Muzej grada Rijeke.

Palača šećerane tj. Muzej Grada Rijeke imat će važnu ulogu u programu EPK kao nositelj interpretacije lokalne povijesti i umjetnosti te će omogućiti građanima i turistima da bolje razumiju razvitak grada Rijeke.

Pitanje: Na koji će se način financirati obnova Palače šećerane?

Nikolina Radić Štivić: Palača šećerane obnavlja se u sklopu projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ u sklopu kojeg se obnavlja i brod Galeb.

Putem javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za Projekt je odobreno 68.891.606,18 kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok ukupna vrijednost Projekta iznosi 81.339.442,05 kn. Ostatak potrebnih sredstava finanacira Grad Rijeka sredstvima svog Proračuna.

Projekt „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ provodi se u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“.

Osim Grada Rijeke u Projektu sudjeluju i Sveučilište u Rijeci i Turistička zajednica Grada Rijeke, kao projektni partneri - te Muzej Grada Rijeke kao projektni suradnik.

Pitanje: Osim obnove samog objekta, da li se trenutno  provode i planiraju neke druge aktivnosti vezane uz Palaču šećerane? Koji je predviđeni rok dovršetka radova i otvaranja samog objekta za javnost?

Nikolina Radić Štivić: Potpisivanje ugovora s izvođačem radova - VG5 d.o.o. iz Ljubljane, 1. ožujka 2018. godine, vrlo je značajan za realizaciju projekta obnove Palače šećerane.Nakon obnove zgrade Palače šećerane slijedi ugradnja stalnog muzejskog postava i preseljenje Muzeja Grada Rijeke.

Idejni projekt za novi stalni postav Muzeja Grada Rijeke izradila je dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Europski muzej godine za svoj rad na Gradskom muzeju Vukovar, te autorica nagrađenog postava Muzeja Sinjske alke. Glavni projekt postava je u izradi.

Predviđeni rok dovršetka radova na objektu je krajem 2019. godine, opremanje Palače očekuje se u veljači 2020. godine, nakon čega slijedi preseljenje Muzeja te otvaranje nove zgrade i postava MGR u ožujku 2020. godine.

Pitanje: Kakvu će točno funkciju obnovljena Palača šećerane imati u sklopu kompleksa Benčić?

Nikolina Radić Štivić: Palača šećerane prenamijenit će se u Muzej Grada Rijeke te će uz ostale ustanove u kulturi na području kompleksa Benčić imati ulogu pokretača kulturnih aktivnosti na području Grada.

U prostorima Palače smjestit će se također i ostale popratne namjene koje doprinose aktiviranju i sadržajnom obogaćivanju samo prostora kao što su knjižara i caffe-slastičarna.

Pitanje: Kako vidite mjesto ovog projekta u sklopu cjelokupnih infrastrukturnih i drugih zahvata na projektu EPK?

Nikolina Radić Štivić: Projekt „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ možda je i najbitniji infrastrukturni zahvat u okviru EPK jer se projektom revitaliziraju dva spomenika kulturne baštine – Palača šećerane i brod Galeb, a njihova prenamjena u Muzej Grada Rijeke postaje ključan faktor u daljnjem razvitku kulturnog turizma.

Provedbom projekta, kulturna baština postaje i pokretač aktualnih i budućih zbivanja.

Pitanje: Kao ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara pri Odjelu za kulturu Grada Rijeke, da li možete najaviti sljedeće projekte iz djelokruga Direkcije?

Nikolina Radić Štivić: Osim navedenog projekta,  Direkcija za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara priprema i realizaciju projekata „Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt“ koji se provodi u sklopu Urbane Aglomeracije Rijeka, a putem ITU mehanizma. Navedenim projektom obnovit će se T-objekt kompleksa Benčić te će se prenamijeniti u Gradsku knjižnicu Rijeka i Cigleni objekt koji će postati Dječja kuća. Projekt je prijavljen na javni poziv Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a sufinancirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj i to u maksimalnom iznosu od 68.206.564,80 kn, dok je ukupna vrijednost projekta 122.745.250,00 kn.

U fazi pripreme je i projekt „Povežimo se Baštinom“ koji se također provodi u sklopu UA Rijeka, a osim Grada Rijeke Projektni partneri na ovom projektu su: Grad Kastav, Grad Kraljevica, Grad Opatija, Općina Mošćenička Draga, Općina Lovran, Općina Klana, Općina Viškovo, Općina Kostrena i Općina Čavle.

Direkcija za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara provodi i adaptaciju zapadnog zida stambenog dijela Kaštela Trsat koji se obnavlja u sklopu kulturno-turističke rute Putovima Frankopana čiji je nositelj projekta PGŽ. Obnovom Kaštela omogućit će se aktivno i sigurno korištenje te trajna zaštita od devastacije.

Realizacijom navedenih projekata očuvat će se i valorizirati kulturna baština Rijeke te će njena vrijednost i vrijednost naše lokalne povijesti biti prenesena na buduće naraštaje.