Karla Mušković

Projekt: Nastavkom unapređenja Socijalnog programa smanjit će se socijalna isključenost ugroženih skupina građana. | Objavljeno:

Pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke govori o nastanku, ulozi i nedavnom proširenju riječkog socijalnog programa, koji po mnogočemu nadmašuje državne standarde.

Karla Mušković

Pitanje: Grad Rijeka već niz godina provodi jedan od najuspješnijih Socijalnih programa u Hrvatskoj. Možete li nam reći nešto općenito o programu? Primjerice, koje su skupine građana njime obuhvaćene, koliko se sredstava godišnje izdvaja za potrebe programa? Možete li podrobnije objasniti po čemu riječki Socijalni program nadmašuje državne standarde socijalne zaštite?

Karla Mušković: Socijalni program Grada Rijeke provodi se od 1993. godine. Riječki program - u skladu sa zakonskim obvezama ali i dodatno, povrh toga - štiti socijalno najugroženije građane koji zbog nepovoljnih osobnih ili društvenih okolnosti nisu u mogućnosti samostalno zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe. Posljednjih 25 godina Grad Rijeka nastoji pomoći svojim građanima kojima zbog bolesti, dugotrajne nezaposlenosti i sličnih teških životnih okolnosti prijeti siromaštvo i socijalna isključenost te im je potrebna pomoć.

Prava iz socijalne skrbi koja osigurava Grad Rijeka za socijalno ugrožene građane, kako ona propisana Zakonom o socijalnoj skrbi, tako i prava iznad standarda propisanih Zakonom, uvjeti i način njihova ostvarivanja i postupak za ostvarivanje tih prava propisani su u Odluci o socijalnoj skrbi Grada Rijeke.

 Osim prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja i obroka u pučkoj kuhinji, koji se jamče svim građanima Republike Hrvatske temeljem Zakona koji su korisnici prava na državnu socijalnu pomoć, riječki socijalni program obuhvaća znatno širi krug građana.

Što se tiče strukture korisnika, među korisnicima je 12% onih koji su korisnici zajamčene minimalne naknade, a kojima je Grad sukladno zakonskoj obvezi dužan osigurati podmirenje troškova stanovanja, kao što su najamnina, komunalna naknada, električna energija, plin, centralno grijanje, drva, voda i odvodnja i odvoz smeća i obrok u pučkoj kuhinji. Ostalih 88% korisnika ostvaruje prava koja predstavljaju viši standard zaštite građana, po kojoj je Rijeka specifična u Republici Hrvatskoj.

Sukladno zakonskoj obvezi u 2017. godini je 1.079 korisnika (bilo da je riječ o kućanstvima ili pojedinim članovima kućanstava) odnosno 1.651 građana, koji su ostvarili ukupno 2.410 prava. Temeljem višeg standarda zaštite građana uključeno je 1.010 korisnika, kako kućanstva, tako i pojedinaca. Ukupno je tim mjerama u prošloj godini obuhvaćeno 3.127 osoba. Ti su građani ostvarili ukupno 1.627 prava iz Odluke o socijalnoj skrbi koja predstavljaju viši standard zaštite ove skupine stanovnika.

Ranije spomenutim korisnicima zajamčene minimalne naknade se, na temelju gradske Odluke, osiguravaju i druga socijalna prava koja nisu predviđena prije spomenutim Zakonom o socijalnoj skrbi, primjerice: osiguranje besplatne hrane za dojenčad kojoj je prema medicinsko indikaciji neophodno adaptirano mlijeko, naknada troškova organizirane prehrane za djecu polaznike OŠ, boravka djece u jaslicama i vrtiću, javnoga gradskog prijevoza, određenih zdravstvenih i socijalnih usluga i jednokratnih potpora u posebnim životnim situacijama kao što su rođenje ili smrt člana kućanstva.

Pojedina prethodno navedena socijalna prava ili oblici pomoći, kao i neka dodatna (npr. novčana pomoć za umirovljenike) osiguravaju se i drugim kategorijama socijalno ugroženih građana Rijeke. Korisnici iz te kategorije – njih 7.426. - ostvarili su u 2017. godini ukupno 12.835 prava. Neka od tih prava , npr. podmirenje troškova najamnine, ostvaruju čitava kućanstva, a neka pak – kao što je podmirenje troškova javnoga gradskog prijevoza - pojedini članovi kućanstva . U prosjeku je svaki ovaj korisnik protekle godine ostvario gotovo dva gradska socijalna prava. Najveći broj prava ostvaren je na osnovi uvjeta prihoda (50,5%), a po manje od 1% prava ostvareno je na osnovi uvjeta udomiteljstva i uvjeta starije radno neaktivne osobe bez osobnih prihoda.

Uz to, niz ustanova i udruga u Rijeci pruža različite socijalne usluge, kao i laičku potporu posebno osjetljivim skupinama građana, kako bi se spriječila socijalnu isključenost tih skupina. Zahvaljujući sufinanciranju iz proračuna Grada Rijeke, veći dio tih usluga i programa za korisnike je besplatan.

Treba napomenuti da se oblici pomoći iz godine u godinu proširuju. Tako je 2016. godini građanima bilo dostupno 18 oblika pomoći, dok je 2017. godine korisnicima bilo dostupna ukupno 22 oblika pomoći, odnosno prava. Pri tome je najveći broj prava bio dostupan korisnicima zajamčene minimalne naknade (17 različitih pomoći), građanima s prihodima nižim od gradskih cenzusa prihoda (13 različitih pomoći), građanima koji zbog bolesti ili invaliditeta ostvaruju različita prava pri CZSS-u Rijeka (12 pomoći), jednoroditeljskim kućanstvima (9 pomoći), te stradalnicima rata (7 pomoći).

Prosječan trošak za realizaciju prava po korisniku kreće se u rasponu od najmanje 136,88 kuna za podmirenje korisnikovih godišnjih troškova komunalne naknade, do najviše 47.390,65 kuna, što je cijena podmirenja godišnjih troškova smještaja i liječenja korisnika u Psihijatrijskoj bolnici Lopača.

Što se tiče financiranja zaštite socijalno ugroženih građana, ona se najvećim dijelom financiraju iz gradskog proračuna, a za provedbu mjera iz gradske Odluke o socijalnoj skrbi protekle godine utrošeno je 1.052.934,11 kuna na teret proračuna gradskih komunalnih društava, 643.150,00 kuna iz županijskog proračuna, 275.813,67 kuna iz sredstava Zaklade Hrvatska za djecu, te 23.658.817,13 kuna iz gradskog proračuna.

Dakle, ukupno je za zaštitu socijalno ugroženih građana utrošeno 25.630.714,91 kuna odnosno 2.978,58 kuna po korisniku godišnje.

Pitanje: Nedavno je riječki Socijalni broj program proširio svoj opseg, uključivši još veći broj građana. Možete li pojasniti o kojim se točno mjerama radi i koliko je sada građana obuhvaćeno ovim proširenjem?

Karla Mušković: Posljednjim je izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi, iz srpnja 2018.g., proširen opseg Socijalnog programa na način da je omogućeno da poklon-bon za kupnju školskih udžbenika može dobiti veći broj građana.Navedenim su izmjenama povećani cenzusi prihoda kućanstava za ostvarivanje prava na pomoć za nabavu školskih udžbenika, čime je omogućeno da veći broj učenika osnovnih škola ostvari pravo na pomoć.

Cenzusi za ostvarivanje pomoći, odnosno poklon-bona u iznosu od 250,00 kn za školske knjige učenika od 1. do 4. razreda ili pomoći u iznosu od 500,00 kn za školske knjige učenika od 5. do 8. razreda, viši su za čak 75%. Tako će poklon-bon primiti dijete iz dvočlanog kućanstva čiji su prosječni mjesečni prihodi u zadnja tri mjeseca niži od 5.075 kn, cenzus za tročlano kućanstvo podignut je na 6.825 kn, za četveročlano kućanstvo na 8.750 kn, dok se u brojnijim kućanstvima cenzus povećava za 1.225 kn za svakoga dodatnog člana.

Osim toga, povećani su cenzusi i za jednoroditeljske obitelji (odnosno dijete iz kućanstva u kojem isključivo žive jedan roditelj i dijete, tj. djeca djeca), pa tako cenzus za dvočlano kućanstvo sada iznosi 6.090 kn, za tročlano kućanstvo 8.190 kn, za četveročlano kućanstvo 10.500 kn, dok se u brojnijim kućanstvima cenzus povećava za 1.470 kn za svakoga dodatnog člana. Pritom je važno za naglasiti da je jednoroditeljstvo kao uvjet za ostvarivanje prava uvršteno u Odluku o Socijalnoj skrbi početkom protekle godine te je već tada propisano da cenzusi prihoda budu 20% veći nego kod ostalih kućanstava.

Ostala prava na temelju kojih se može ostvariti pravo na pomoć za dobivanje školskih udžbenika su ostala ista, pa tako poklon-bon u visini od 250,00 do 500,00 kuna može ostvariti dijete koje je korisnik prava na doplatak za pomoć i njegu ili prava na osobnu invalidninu pri Centru za socijalnu skrb Rijeka te udomljeno dijete, dok poklon-bon u iznosu od 500,00 kn za školske knjige učenika od 1. do 4. razreda OŠ ili u iznosu od 1.000,00 kn za školske knjige učenika od 5. do 8. razreda OŠ može ostvariti dijete iz kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade pri Centru za socijalnu skrb Rijeka.

Treća novina je i da se posljednjim izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi prava iz Socijalnog programa, osiguravaju i azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom, a sve s ciljem kako bi se umanjio rizik od socijalne isključenosti i marginalizacije ove društvene skupine te doprinijelo njihovoj uspješnijoj integraciji u lokalnu zajednicu. Iako trenutno u Rijeci nema osoba koje bi po ovoj odredbi Odluke ostvarivale prava na pomoć iz Socijalnog programa, na taj je način grad Rijeka postao jedan od gradova koji će temeljem državne strategije primiti i integrirati strane državljane.

Grad Rijeka je još 2005. godine započeo s dodatnom zaštitom najugroženije kategorije umirovljenika dodjeljivanjem poklon-bonova određene novčane vrijednosti za preuzimanje namirnica u pojedinim trgovinama povodom božićnih i novogodišnjih blagdana.

U ovoj godini povećani su cenzusi za ostvarivanje poklon-bona za umirovljenike povodom božićno-novogodišnjih blagdana te se sada poklon-bon osigurava umirovljenicima čija mirovina ne prelazi iznos od 1.700, 00 kuna, kao i osobama starijim od 65 godina bez prihoda.

Pitanje: Na koji način građani mogu doznati da li imaju prava na ostvarivanje pomoći iz Socijalnog programa? Koliko se uspješan pokazao nagrađivani Socijalni kalkulator?

Karla Mušković: E-Savjetnik Socijalni programa Grada Rijeke, poznat i kao Socijalni kalkulator, nastao je kako bi se građanima, potencijalnim korisnicima socijalnih pomoći pružila pouzdanija informacija od one koja se pruža telefonom ili na info pultu, brža od one koju dobiju putem e-maila i povjerljivija od one licem u lice.

Do informacije o tome mogu li dobiti gradsku socijalnu pomoć i na koji način i to bez potrebe online registracije, građani mogu doći s bilo kojeg mjesta gdje imaju pristup internetu. Pritom, E-Savjetnik je sadržajno i vizualno prilagođen i najzahtjevnijim korisnicima - onima koji se otežano služe novim digitalnim tehnologijama.

E-savjetnik Socijalni program Grada Rijeke razvili su djelatnici gradske uprave iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb i Zavoda za informatičku djelatnost, za građane Rijeke koje zanima dobivanje potpune i pouzdane informacije u najkraćem mogućem vremenu o socijalnim pravima i pomoćima koje su im dostupne i načinima kako ih ostvariti. Radi se jedinstvenom projektu tog tipa u Republici Hrvatskoj, a za koji je Grad Rijeka u studenom 2015. g. u Maastrichtu dobio priznanje. U praksi se "socijalni kalkulator" pokazao vrlo korisnim alatom za potencijalne korisnike Socijalnog programa, iz više gore navedenih praktičnih razloga.

Pitanje: Koje su mjere, odnosno paketi iz Socijalnog programa najpopularnije? Da li se sva sredstva iz gradskog proračuna namijenjena Socijalnom programu iskoriste?

Karla Mušković: Treba napomenuti da je tijekom 2017. godine, socijalnim je mjerama iz proračuna Grada Rijeke zaštićeno 8.605 korisnika, bilo cjelokupnih kućanstava ili pojedinih članovi kućanstva.

Što se tiče ukupnog broja ostvarenih prava iz socijalne skrbi u 2017.g., građani su ostvarili ukupno 16.872 prava na različite oblike pomoći. U prosjeku svaki je korisnik ostvario gotovo dva prava.Što se tiče oblika prava, u 2017.g. najveći broj korisnika ostvario je pravo na podmirenje troškova javnog prijevoza, njih ukupno 3.632.

Međutim, unatoč uvođenju novih kategorija korisnika, uvođenju novih socijalnih mjera, te povećanju opsega dodjele pojedinih gradskih socijalnih prava u 2017. godini, broj korisnika u 2017.g. u odnosu na 2016.g. godinu smanjen je za gotovo 4%.

Treba istaknuti da iako nisu poznati pravi razlozi te pojave, do smanjenja broja korisnika zasigurno nije došlo zbog navedenih izmjena u Odluci o socijalnoj skrbi. Štoviše, navedene novine rezultirale su povećanjem ukupnog broja ostvarenih prava za gotovo 6%, što znači da je svaki korisnik ostvario u prosjeku više prava nego prije.

Može se pretpostaviti da je došlo do svojevrsne preraspodjele u korištenju dostupnih prava tj. oblika pomoći, odnosno da je prirodnim odljevom smanjen broj korisnika prava koja iziskuju veća financijska sredstva (npr. smještaj i liječenje u PB Lopača, podmirenje troškova podstanarine), a povećan broj korisnika financijski manje opterećujućih prava (npr. podmirenje troškova plina, potrošnje vode i odvodnje otpadnih voda, odvoza komunalnog otpada).