Igor Bajok

Projekt: Osiguranjem daljnjeg provođenja Riječkog programa lokalnog partnerstva s ciljem poticanja vrijednosti volontiranja i zajedništva, osnaživat će se osjećaj pripadnosti zajednici. | Objavljeno:

Igor Bajok, stručni suradnik na Riječkom programu lokalnog partnerstva govori o nastanku i razvoju ovog dugovječnog, uspješnog i među građanima vrlo prihvaćenog projekta

Igor Bajok

Pitanje: Kao trener i konzultant u području građanske participacije i razvoja civilnog društva te stručni suradnik na Riječkom programu lokalnog partnerstva, možete li nam reći nešto više o ovom programu? Kako i kada je pokrenut, s kojim ciljem, koje su mu vrijednosti, kako se razvijao?

Igor Bajok: Riječki program lokalnog partnerstva (RPLP)  je pokrenut prije dvanaest godina radi poticanja građana na snažnije i neposrednije uključivanje u rješavanje lokalnih problema i zadovoljavanje lokalnih potreba te pružanja doprinosa unapređenju kvalitete života građanki i građana Rijeke. Osnovna ideja programa bila je da su građani ti koji najbolje mogu prepoznati što nedostaje odnosno što treba urediti u njihovoj ulici, kvartu ili mjesnom odboru i da su ti isti građani zainteresirani dati svoj doprinos razvoju njihove zajednice. Kroz projekte koji se provode u okviru RPLP-a građani ulažu svoja znanja i vještine, svoje slobodno vrijeme i energiju, te povezuju i udružuju različite lokalne resurse, a Grad im pritom pruža administrativnu i financijsku pomoć i podršku. S druge strane i vijeća mjesnih odbora kroz RPLP dobivaju priliku „pojačati“ svoje aktivnosti i provoditi projekte koje inače možda ne bi provodili ili ne bi mogli provoditi zbog ograničenih sredstava s kojima raspolažu. Nije isključeno da bi neki od projekata koji su provedeni kroz RPLP bili realizirani  korištenjem drugih alata i izvora javnog financiranja u nekom trenutku, ali dodana vrijednost RPLP-a leži u činjenici da taj program pruža mogućnost građanima da sami prepoznaju konkretne lokalne probleme i potrebe, da sami utvrde prioritete njihova rješavanja i da sami osmisle kako će ti problemi ili potrebe biti riješeni. I, u konačnici, da sami te probleme i riješe. Na primjer: u nekom kvartu postoji zapuštena javna površina koja služi i kao „divlje“ odlagalište otpada. Građani mogu ukazati na taj problem komunalnom redaru ili mjesnom odboru i pustiti da „Grad“ taj problem i riješi (ili ne riješi). Ali isto tako mogu osmisliti projekt koji će prijaviti na RPLP i tu javnu površinu urediti upravo na način koji sami drže najprimjerenijim.

Pitanje: Da li možete pobliže kontekstualizirati RPLP – u smislu jedinstvenosti ovog programa unutar Hrvatske?

Igor Bajok: RPLP je, ako ne prvi, onda svakako jedan od prvih programa jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj koji je omogućio prijavu projekata takozvanim neformalnim građanskim inicijativama ili „grupama građana“, a svakako je najdugovječniji. Danas je možda i jedini program u Hrvatskoj koji omogućava prijavu projekata na natječaj i udrugama i mjesnim odborima i neformalnim građanskim inicijativama. Potrebno je istaknuti i činjenicu da se kroz ovaj program prijaviteljima odobravaju i relativno veliki iznosi za provedbu projekta: do ove godine najviše 30.000.00 kuna po projektu, a od ove čak 40.000,00 - za 5 do 7 projekata godišnje. Usporedbe radi, sličan program pod nazivom „Naš doprinos zajednici“ provode i zaklade lokalnih zajednica u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva. Kroz taj natječaj dodjeljuje se najviše 10.000,00 kuna po projektu za najviše 5 projekata na području cijele županije, a prihvatljivi prijavitelji su samo udruge.

RPLP je i jedan od prvih programa odnosno natječaja za odobravanje javnih sredstava koji je u središte interesa stavio značaj i vrednovanje volonterskog rada i međusektorske suradnje i povezivanja. To je omogućilo da se kroz RPLP provode projekti u vrijednosti koja daleko premašuje iznos koji u program ulaže Grad Rijeka.

Značaj ovog programa ide i u smjeru povećanja vidljivosti rada vijeća mjesnih odbora i davanju značaja mjesnoj samoupravi koja je u Hrvatskoj, uz rijetke izuzetke, dramatično zapostavljena. A danas RPLP opet prednjači u Hrvatskoj zbog razumijevanje potrebe da se natječajne procedure prilagođavaju svrsi natječaja, odnosno da se, kad god je to moguće i smisleno,  pojednostavljuju - a ne kompliciraju i birokratiziraju.

Pitanje: Možete li pojasniti kakve sve izravne dobrobiti RPLP ostvario u lokalnim zajednicama tj. utjecaj samog programa na život u lokalnim zajednicama? Kako u tom svjetlu vidite odaziv građana kao i povratne informacije koje dobivate tijekom i nakon realizacije pojedinih projekata?

Igor Bajok: U odgovoru na ovo pitanje zadržat ću se samo na jednom primjeru i to primjeru naselja Drenova. Vijeće mjesnog odbora, udruge „Bez granica“ i „Dren“ te Dječji vrtić, samostalno ili u suradnji drugim organizacijama, u nekoliko su godina proveli 5 ili 6 jednostavno genijalnih projekata i svi ti projekti najbolje predstavljaju ideju i potvrđuju smisao RPLP-a. Ono što je važno je da učinci tih projekata traju i dalje, a aktivna i agilna ekipa na Drenovi vrijedno radi na nekim novim projektima koji su nadišli RPLP.

Pitanje: Na koji je način udruga SMART, čiji ste vi član, uključena u RPLP?

Igor Bajok: U vrijeme kada je u Gradu Rijeci, točnije u Direkciji za mjesnu samoupravu, nastala ideja o provedbi jednog takvog programa Udruga za razvoj civilnog društva SMART provodila je Program potpore hrvatskim nevladinim organizacijama (CroNGO) američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) i AED-a (Academy for Educational Development). Radilo se o programu dodjeljivanja malih financijskih potpora organizacijama civilnoga društva u Hrvatskoj (te udrugama i neformalnim građanskim inicijativama). Gospodin Dušan Širola, tadašnji ravnatelj Direkcije za mjesnu samoupravu, prepoznao je taj program pružanja podrške razvoju lokalnih zajednica kao model koji bi mogao biti primijenjen i na području Grada Rijeke i koji bi mogao uključivati i vijeća mjesnih odbora kao prijavitelje projekta a za tu je inicijativu dobio i podršku gradonačelnika Obersnela i pročelnika Upravnog odjela za gradsku samoupravu i upravu Mladena Vukelića. Natječajna dokumentacija i procedure CroNGO programa su prilagođene lokalnim potrebama i okruženju, a Grad Rijeka je osigurao financiranje provedbe odabranih projekata.

Od tih prvih koraka RPLP-a do danas SMART kontinuirano sudjeluje u pripremi i provedbi tog programa kroz pružanje podrške zainteresiranim prijaviteljima na radionicama o pisanju prijedloga projekata, pružanje individualnih savjeta prijaviteljima u razradi njihovih projektnih ideja i pisanju prijedloga projekta, sudjelovanje u radu povjerenstva za ocjenjivanje predloženih projekata pojedinih članva/ica SMART-a, unapređenju natječajne dokumentacije te promociji programa u javnosti.

Koristimo priliku zahvaliti se na mogućnosti da SMART bude „dio RPLP priče“, i na suradnji, bivšem ravnatelju Direkcije za mjesnu samoupravu, Dušanu Široli, današnjoj ravnateljici Dragici Fadljević, i drugim djelatnicama i djelatnicima Direkcije i Grada Rijeke. Naravno, i svim prijaviteljima - u nadi da smo im pomogli i u prijavi i u provedbi njihovih projekata.

Pitanje: Kakva je vizija daljnjeg razvoja RPLP?

Igor Bajok: Svaki projekt ili program koji postoji koliko i RPLP potrebno je povremeno osvježavati, prije svega na temelju naučenih lekcija i povratnih informacija svih zainteresiranih aktera, u ovom slučaju ponajviše prijavitelja i provoditelja projekata financiranih kroz RPLP, ali i temeljem praćenja kako se slični programi razvijaju i provode u drugim zajednicama. Stoga ne čudi da Grad poseban interes za dalji razvoj RPLP-a vidi u njegovu približavanju sve popularnijem „participativnom budžetiranju“ odnosno sudioničkom načinu odlučivanja o proračunu ili pojedinim dijelovima proračuna. RPLP svakako ima elemente participativnog budžetiranja iako se ovdje ipak prije svega radi o programu zadovoljavanja javnih potreba koji uključuje pisanje prijedloga projekata, prijavu tih projekta na natječaj i, konačno, njihovu provedbu.

U posljednje vrijeme sve značajniji postaje i nešto širi koncept „sudioničkog upravljanja“, ne samo u odlučivanju, primjerice o proračunu, nego i u oblikovanju javnih politika u širem smislu riječi, i dijeljenju odgovornosti između javnog i privatnog sektora (i profitnog i neprofitnog) u njihovoj provedbi. Buduća provedba RPLP može dati doprinos i promociji tog koncepta, i RPLP bi mogao na odgovarajuć način preuzeti neke od alata i tehnika sudioničkog upravljanja.

Važno je i dalje raditi na promociji ovog programa kako bi se u njega uključile i one zajednice koje su dosad pokazivale manje interesa za prijavu projekata na RPLP, a koje sigurno imaju što za ponuditi kako programu tako i svojim sugrađanima. Povećanje kreativnosti i inovativnosti rješenja lokalnih potreba i problema koje nude prijavitelji je trend koji treba dalje njegovati i posebno podržavati.

Na praktičnoj razini za očekivati je da će Grad i dalje raditi na unapređenju i pojednostavljenju natječajnih procedura, a najveći prostor za to leži u dijelu procedura koje se odnose na pojednostavljenje i povećanje učinkovitosti plaćanja troškova provedbe odabranih projekata.