Vlada nas poreznom reformom tjera da dižemo cijene

Objavljeno: | Tagovi:

Novinar Poslovnog dnevnika Ivan Pandžić razgovara s Vojkom Obersnelom o potezima koje će Udruga gradova povući u slučaju da Sabor usvoji poreznu reformu

Ako se porezna reforma usvoji u Saboru, tražit ćemo zaštitu od Ustavnog suda, Vijeća Europe, Europskoga kongresa regionalnih i lokalnih vlasti te Europske komisije

Najavljenim izmjenama oporezivanja dohotka, prema procjeni Udruge gradova, lokalna uprava će izgubiti oko 764 milijuna kuna. Od toga gradovi 573, županije 111 milijuna, a općine 80 milijuna kuna. Tek od 2012. gubitak će pasti na 350 milijuna kuna godišnje kada se bude osjetio efekt ukidanja olakšica. Upozoravajući kako Vlada nije poštovala Europsku povelju i prije reforme razgovarala s lokalnom upravom, Vojko Obersnel, predsjednik Udruge gradova i SDP-ov riječki gradonačelnik, govori o tome hoće li zbog toga "rušiti" Vladinu poreznu reformu

Poslovni dnevnik: Zašto vas Vlada ignorira u razgovoru o poreznoj reformi?

Obersnel: To pokazuje koliko Vlada uvažava lokalnu upravu. Nalaze se sa sindikatima i poslodavcima, a, iako mi predstavljamo nacionalnu udrugu definiranu zakonom te iako Europska povelja o lokalnoj upravi nalaže da se moraju konzultirati s nama ako mijenjaju naše financiranje, oni to ne rade. Ako se takva porezna reforma usvoji u Saboru, tražit ćemo zaštitu od Ustavnog suda, Vijeća Europe, Europskoga kongresa regionalnih i lokalnih vlasti te od Europske komisije.

Poslovni dnevnik: Kako će predložene izmjene utjecati na funkcioniranje gradova, županija i općina?

Obersnel: Posebno će biti pogođeni gradovi kojima su porezni prihodi dominantni, ali svi će osjetiti znatno smanjenje. Naši kapaciteti su već smanjeni padom poreznih prihoda zbog krize i odlukom Vlade da nam oduzme udio u porezu na dobit. Iz tih prihoda se financiraju socijalni programi, obrazovanje, cijene vrtića, javni prijevoz, sport i kultura. Ako se ništa ne promijeni, morat će se rezati svi ti rashodi, što će značiti lošiju uslugu. Ova i sljedeća godina bit će teška i mnoge lokalne jedinice će imati probleme u izvršavanju obveza. Dok se država može zaduživati za pokrivanje osnovne likvidnosti, mi smijemo samo za kapitalne projekte. Prije su podignuti krediti za investicije s projekcijom prihoda, a sad se ti prihodi preko noći mijenjaju.

Poslovni dnevnik: Dio će biti kompenziran ukidanjem olakšica pa će lokalna uprava vraćati manje poreza?

Obersnel: Olakšice su vraćane kroz porez na dohodak koji je zajednički prihod lokalne, regionalne i državne uprave. Lokalna uprava će puno više izgubiti promjenom porezne stope nego dobiti kroz olakšice.

Poslovni dnevnik: I iz Vlade se zna čuti da su u lokalnoj upravi paraziti koji su u krize podigli plaće za 9% te da lokalci ne čine ništa za borbu protiv krize. I savjetnik Željko Lovrinčević je rekao da su ove izmjene uvod u teritorijalni preustroj jer će se pokazati tko može, a tko ne funkcionirati?

Obersnel: Ako je bilo povećanja mase sredstava za plaće u lokalnoj samoupravi, iz Vlade su prigodno popustili spomenuti da su u toj masi sredstava plaće službenika koje smo mi preuzeli od države zbog decentralizacije izdavanja dozvola za gradnju, prometnih redara koje smo po sili zakona morali zaposliti i slično. Ne može ova porezna reforma biti uvod u teritorijalni preustroj jer je to diranje u izvorni prihod lokalne uprave. Mogu samo zaključiti da država ima viziju da joj lokalna uprava uopće ne treba. Najbolje da postoji samo Vlada koja raspoređuje sve prihode. Što se tiče parazita, to bih i ja mogao reći za Vladu. Zna se tko je uveo krizni porez i podigao PDV kao najlakši način uzimanja novca. Nema u Vladinim potezima strategije, provodi se populistička politika kojom se uvelike teret reformi prebacuje na leđa gradova, županija i općina, dok se država nije odrekla svojih prihoda. Bezobrazno je tvrditi da nismo učinili ništa u krizi. Mnogi gradovi su prije Vlade smanjili naknade, doprinose, najmove poslovnih prostora te pomogli zatvaranju kreditnih linija poduzetnicima.

Poslovni dnevnik: Mijenjaju se i spomenička renta te komunalni doprinosi - parafiskalni nameti koji su uglavnom prihodi lokalne uprave?

Obersnel: Nije istina da su parafiskalni nameti prihod lokalne uprave. Tu tezu nameće HUP koji je dobio zaštitnika u ministru gospodarstva. U registru parafiskalnih nameta kojih je nešto manje od 300, manje od 10 su prihod lokalne uprave.

Poslovni dnevnik: Hoćete li onda dizati cijenu tih nameta kako biste kompenzirali gubitak?

Obersnel: Neki gradovi će biti prisiljeni razmišljati i o dizanju cijene. Ako gubimo prihode, ne vidimo kako ostati na istoj razini javnog prijevoza, vrtića i drugih usluga bez poskupljenja.

Poslovni dnevnik: Poslodavci se već žale na visoke lokalne namete, a oni će biti pogođeni i padom prihoda za investicije lokalne uprave?

Obersnel: Lokalna i regionalna uprava bila je izvor financiranja velikog broja poduzetnika. Smanjivanjem naših prihoda i to će se ugroziti. HUP-u pokušavamo objasniti da s mnogim zahtjevima pile granu na kojoj sjede. Primjerice, smanjenje spomeničke rente će pomoći jednom, ali će ostaviti bez posla one koji su radili na obnovi zgrada financiranih rentom.

Poslovni dnevnik: Ako se želi ostati pri novim poreznim stopama i razredima, što bi trebalo činiti kako bi se kompenzirao lokalni gubitak bez dizanja cijena?

Obersnel: Predlagali smo nižu stopu PDV-a za komunalne usluge što se nije prihvatilo, nego se PDV podigao. Vlada nije udovoljila ni kada smo tražili da neke prihode od komunalne naknade možemo nenamjenski trošiti. Ako se ide u porezne izmjene, Vlada bi trebala za adekvatni postotak smanjiti dio poreza na dohodak koji ostaje državi i koristi se za Fond za izravnanje. To je oko 17% poreza na dohodak.

Vlada provodi centralizaciju

Poslovni dnevnik: Provodi li ova Vlada tu decentralizaciju koju je i sama postavila kao cilj?
Obersnel: Samo na deklarativnoj razini, zbog Europe i europskih trendova. Istina je da provodi centralizaciju do te mjere da nisu ispoštovali zakone koje su sami donijeli. Primjerice, Zakonom o velikim gradovima prebacili su nam samo izdavanje dozvola, ali ne i nadležnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i upravljanju cestama. Svi propisi ukazuju na centralizaciju. Od ukupnog prihoda i rashoda javnog sektora tek 10 posto prolazi kroz lokalnu upravu, a u zapadonoeuropskim zemljama od 20 do 60 posto. Usput, Grčka je jedna od rijetkih zemalja koja je imala tu stopu ispod nas. Ostaje otvoreno pitanje je li i to utjecalo na situaciju u kojoj se sada našla.

Ovakav teritorijalni preustroj je floskula

Poslovni dnevnik: Koji bi trebali biti kriteriji za preustroj lokalne uprave?
Obersnel: Čuli smo mnoge floskule da se preustroj može provesti u šest mjeseci. Mi od njega ne bježimo, ali ne može biti sam sebi svrha. Ništa ne dobivate ako pet siromašnih općina spojite u jednu. Treba odgovoriti kakvu lokalnu upravu želimo i koje su joj obveze pa osigurati normalno financiranje. Tek tada slijedi eventualni teritorijalni preustroj. Bez toga je sve floskula koja će završiti preustrojem prema stranačkom ključu.

Tekst: Poslovni dnevnik Preneseno s: www.poslovni.hr/vijesti/obersnel-vlada-nas-poreznom-reformom-tjera-da-dizemo-cijene-149112.aspx