Rijeka nema prostora za razvoj industrije, ali nije grad koji umire

Objavljeno: | Tagovi:

Gradonačelnik Obersnel razgovarao je o riječkim aktualnostima s novinarom Novog lista Damirom Cupaćem

Grad Rijeka i njezini građani dijele sudbinu Hrvatske, a to je još jedna mučna godina kada je riječ o preživljavanju. Gospodarski trendovi su negativni, radnih mjesta i investicija je sve manje.

Drugi je to recesijski mandat riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela s kojim smo razgovarali šest mjeseci nakon lokalnih izbora na kojima je u drugom krugu dobio još jedan mandat na Korzu 16 gdje mu je radno mjesto od 2000. godine.

Novi list: Zašto ste kao jedan od najznačajnijih događaja u 2013. godini izdvojili okončanje natječaja za arhitektonsko uređenje Delte?

Obersnel:  Delta je zasigurno jedan od najznačajnih gradskih projekata, a lani je, nakon godina odugovlačenja, raspisan natječaj i napravljen je veliki pomak ka končanoj izgradnji novog gradskog središta na tom području.

Istaknuo sam to i jer sam neki način isfrustriran vremenom koje je proteklo, a da se na Delti i u Porto Barošu ništa nije dogodilo iako se moglo. Taj pomak koji je napravljen je za mene osobno vrlo bitna činjenica koja pokazuje da se može, da se moglo i ranije, ali da je trebalo doći do promjena u Lučkoj upravi da se neke stvari pokrenu. Još 2003. godine potpisan je ugovor sa Svjetskom bankom, a njegovi elementi, uz izgradnju riječke zaobilaznice i cestovne infrastrukture, su izgradnja terminala na Zagrebačkoj obali, pokretanje projekta Delta i proces restrukturiranja, dokapitalizacije i privatizacije riječke luke. Na žalost, ništa od toga se nije dogodilo pa je raspisivanje natječaja, odabir tri rješenja među preko 50 pristiglih, značajan pomak u realizaciji projekta. U prvom kvartalu ove godine slijedi raspisivanje natječaja za odabir koncesionara. Ako interes bude zadovoljavajući, a vjerujem da hoće, to znači da će već u 2015. godini početi radovi u dijelu koje se tiče Porto Baroša.

Novi list: Bilo je dosta kritika arhitekata na odabrana rješenja kojima se određuje izgled riječkog waterfronta, a bit prigovora je u tome da odabrana rješenja ne daju novu arhitektonsku kvalitetu tako važnom prostoru koji omogućava izlazak grada na more?

Obersnel: Nekada se treba sjetiti stare poslovice da nije važno što se govori, već tko govori. Kritike su iznijeli neki od arhitekata koji su sudjelovali u natječaju, a čiji radovi nisu izabrani. Komisija je bila međunarodna, u njoj su bila svjetska arhitektonska imena poput Elia Zangelisa iz Grčke i Pippa Ciorra iz Italije ili pak Vedrana Mimice koji je naš čovjek, ali cijelu karijeru je proveo što u Americi, što u Nizozemskoj. Mimica je i vodio jedno od najboljih svjetskih postdiplomskih učilišta arhitekture – nizozemski Berlage Institute. Sve su to i predavači na vodećim arhitektonskim fakultetima s brojnim međunarodnim priznatim projektima. Ne bih se obazirao na kritike ljudi koji su uložili veliki napor da spriječe Grad da postavi drugačije arhitektonske uvjete Lidlu za izgradnju njegovog trgovačkog centra. Ne volim to licemjerje na način da s jedne strane prodajemo veliku pamet, a s druge strane da bi nešto zaradili spremni smo boriti se za interese Lidla, za običnu bijelu kocku s logotipom.

Novi list: Koliko je realno da ti radovi počnu u svibnju 2014. godine?

Obersnel: To je gotovo nemoguće. Ako radovi započnu do kraja ove godine, bit će jako dobro. Zajednički nam je cilj da do kraja godine počnu radovi.

Novi list: Zašto se bježi od javne rasprave kada je riječ o izgledu novog stadiona i može li to biti samo ideja Damira Miškovića s obzirom da je Kantrida simbol Rijeke?

Obersnel: Postoje različiti pristupi. Ovo je privatna investicija koja nije podložna obvezi raspisivanja arhitektonskog natječaja. Možemo govoriti o javnom interesu, ali osobno mislim i da su shoping centri javni interes. Pitam arhitekte gdje su bili sa svojim zahtjevima kada su se gradili neki drugi objekti?

Novi list: Slažem se i ne mislim samo na arhitekte. Kada kažem javna rasprava, ne mislim na arhitektonski natječaj. Primjerice, Damir Mišković je sam naveo kako je razgovarao s pripadnicima Armade koji su predložili da se njihova tribina ne gradi na dvije razine jer bi to značajno oslabilo atmosferu na stadionu, a što je on prihvatio. U tom kontekstu javna rasprava ne može nikome štetiti prema mome mišljenju.

Obersnel: Pitate krivu osobu. Grad Rijeka nije investitor stadiona. Vjerujem da će se idejni projekt prezentirati javnosti i da će se provesti propitivanje mišljenja javnosti. Moramo biti svjesni da su jedno realne mogućnosti ulaganja, a drugo su želje nas kao navijača i simpatizera.

Najbolji ponuditelj

Novi list: U javnosti se barata s dva imena kada je riječ o mogućim koncesionarima Delte – jedno je Gabriele Volpi, a drugo je Goran Štrok. Koliko je to realno i je li uopće izvjesno da će natječaj uspjeti?

Obersnel: Do sada je bilo nekoliko radionica i neobvezujućih poziva za predstavljanje projekta. Postoje interesi za projekt. No, nikada nisam čuo da je gospodin Volpi zainteresiran za taj projekt. To je čisti spin, da ne kažem neku drugu riječ.

Novi list: Teza je ovakva – Volpi će izgraditi stadion Kantridu, a onda će zauzvrat dobiti projekt Delta.

Obersnel: Prije svega bit će raspisan javni natječaj. On se ne raspisuje samo radi forme. U njemu će biti jasno definirana cijena koju će budući koncesionar morati platiti za pravo građenja, odnosno koncesiju. To što će koncesionar morati platiti se ni u kojem slučaju ne može nazvati da je netko nešto »dobio«. Natječaj će pokazati zainteresiranost, a jedan od kriterija za odabir ponuditelja bit će cijena koju će ponuditi za koncesiju.

Novi list: Štrok i njegovi izgledi s obzirom na priču da je riječ o igraču Slavka Linića?

Obersnel: Isto vrijedi kao i za Volpija. Bit će raspisan natječaj na kojem će se odabrati najbolji ponuditelj.

Novi list: Je li on iskazivao interes?

Obersnel: Je, a bili smo s njim u kontaktu kao i s nekim drugim investitorima. Svi oni moraju proći istu proceduru.

Novi list: Vaša procjena hoće li natječaj proći?

Obersnel: Vjerujem da hoće. S tim da bih naglasio da nije problem samo u tome što se godinama nije radilo, već je problem u tome što su se u međuvremenu promijenile okolnosti. Da je natječaj bio raspisan 2007. godine sigurno bi bilo više zanimanja i izvjesnosti za realizaciju projekta jer je nakon toga nastupila kriza.

Novi list: Što je s izgradnjom novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali?

Obersnel: U zadnje dvije godine projekt je krenuo i dinamika je odgovarajuća. Međutim, ne ide dinamikom kojom je mogao ići. Novac za taj projekt osiguran je 2003. godine kroz kredit Svjetske banke. Danas smo u 2014. godini, a još uvijek se ne gradi. Time je napravljena ogromna šteta ne samo Rijeci i riječkoj luci, već cijeloj Hrvatskoj, kao i riječkom prometnom pravcu. Danas bi riječka luka bila značajno konkurentnija da je novi terminal napravljen jer bi bio jedan od najdubljih na Mediteranu i mogao bi primiti najveće brodove koji plove svjetskim morima. Izvjesno je da će radovi početi tijekom ove godine, ishodovani su svi potrebni dokumenti, slijedi ishodovanje građevinske dozvole, a planirani završetak projekta je 2017. godina. Paralelno s tim izgradit će se cesta D-403 – prije nekoliko dana Vlada je prihvatila plan građenja u sljedeće četiri godine, a u njemu se nalazi i cesta D-403.

Riječki prometni pravac

Novi list: Riječki prometni čvor kao prvi strateški cilj u Strategiji razvoja koju ste prihvatili ne može funkcionirati bez aktivne uloge države. Meni se čini da se tu ništa ne događa i ne vidimo kao građani gdje su te silne milijarde kuna?

Obersnel: Ne možemo ih niti vidjeti i to iz nekoliko razloga. U razdoblju prethodne vlade nisu ozbiljno odrađene pripreme projekata za realizaciju nakon ulaska u Europsku uniju. U situaciji smo da se tek sada bavimo izradom dokumentacije, prije svega tu mislim na željeznicu koja je osnovni preduvjet za konkurentnost riječke luke. Naime, bitna prednost Kopra nad Rijekom je u modernizaciji željezničke infrastrukture i logistici koju pružaju željeznički operateri. Dakle, pokrenuta je izrada projektne dokumentacije za izgradnju dvokolosječne pruge Rijeka-Zagreb, a u tijeku je i natječaj za izgradnju pruge Dugo Selo – Križevci vrijedne 200 milijuna eura. Drugi razlog je činjenica da do sada gotovo i nije bilo mogućnosti za velike infrastrukturne projekte u smislu financiranja iz europskih fondova. To su aktivnosti koje će se pokrenuti u sljedećih nekoliko mjeseci.

Novi list: Da priču pojednostavimo – kada će se vidjeti bageri na trasi željezničke pruge?

Obersnel:  Kao što sam rekao, dionica Dugo Selo – Križevci je u fazi natječaja. Na dionici koja nas zanima, a to je dvokolosiječna pruga kroz Rijeku i pruga prema Zagrebu, bagere ćemo morati pričekati još koju godinu jer treba izraditi projekte i svu potrebnu dokumentaciju. Možda je laiku to teško razumjeti, ali ishodovanje građevinske dozvole nije pitanje čekanja, već pitanje struke.

Novi list: A imamo li mi tih nekoliko godina za čekanje?

Obersnel: U svakom slučaju bilo bi bolje da to ne moramo sada raditi, ali nemamo drugu mogućnost.

Novi list: U redu, neka je HDZ-ova vlada kriva za sve to. Ali koliko je pripremljena vlast preuzela SDP-ova vlada i je li mogla u ove dvije godine kvalitetnije odraditi posao?

Obersnel: U vezi s ovim projektima nije moglo brže. Ovo je maksimalna brzina kojom se to može napraviti. Uprava Hrvatskih željeznica i Ministarstvo prometa vrlo brzo su pokrenuli izradu projektne dokumentacije, a riječki prometni pravac je određen kao jedan od najbitnijih u državi.

Fama oko direktora Luke

Novi list: Kao sjena vas prati imenovanje Vedrana Devčića za direktora Luke Rijeka. Prilikom njegovog izbora, pred godinu i pol dana izjavili ste da će vrijeme pokazati je li to dobar izbor. I što je vrijeme pokazalo?

Obersnel: Ajmo prije svega skinuti famu oko nečijeg imenovanja. Niti je hrvatska specifičnost, niti specifičnost Rijeke da se u državnim tvrtkama i tvrtkama koje su vezane za grad mijenjaju ljudi s obzirom na promjenu političke strukture, posebice ako iza ljudi koji se smjenjuju ne stoje rezultati kao što je bio slučaj u Luci i Lučkoj upravi. To se radi u Njemačkoj, Hrvatskoj, pa tako i u Rijeci. Volio bih kada bi imali mogućnosti da na neka radna mjesta postavimo ljude s međunarodnim iskustvom i ljude koji rade u europskim ili svjetskim tvrtkama. No, postoji jedan problem – ti ljudi koji tamo sada rade imaju plaću u eurima u iznosu koji bi ovdje dobili u kunama. Možda je taj omjer i veći. U tom kontekstu ne možemo biti konkurentni u pridobivanju takvog menadžmenta. No to ne znači da Devčić i drugi čelnici državnih tvrtki nisu stručni, obrazovani i sposobni. Ne bježim od činjenice da se to može nazvati političkim imenovanjem ako netko na tome inzistira, ali imenovanje je uz politiku bazirano i na struci. U smislu kadrova koje sam predlagao, iako nisam vršio izbor, spreman sam snositi odgovornost. Ali o tome možemo govoriti nakon određenog ciklusa. Godina dana prekratko je vrijeme za davanje ocjene. No, činjenica je da je nakon dugo vremena pokrenut investicijski ciklus, da je nabavljena nova oprema vrijedna 38 milijuna kuna, izrađuje se projektna dokumentacija za pozadinska skladišta na Škrljevu, što je mogla učiniti i bivša Uprava, ali nije. Ova uprava pokrenula je program restrukturiranja, odnosno dokapitalizacije, što je bila obveza prema ugovoru sa Svjetskom bankom. Sve ide u dobrom pravcu. Da bi riječka luka bila u potpunosti konkurentna, treba se riješiti intermodalni pristup, odnosno problem prostora, skladišta, transporta prema konačnom odredištu.

Novi list: Kako je moguće da Vedran Devčić može kvalitetno voditi takav jedan veliki sustav, a njegova tvrtka Eurodelta kojoj je bio na čelu imenovanja završila je u predstečajnoj nagodbi? Nisu li to dovljni razlozi za skepsu kada je riječ o njegovim sposobnostima?

Obersnel:  Danas je u predstečajnoj nagodbi zbog ekonomskih okolnosti završio čitav niz respektabilnih tvrtki. Uostalom, vaš direktor je u odgovoru na moje javno pitanje naveo da Novi list nije nikome ništa dužan, iako svi znamo da je.

Novi list: Ne bih se miješao u posao direktora Novog lista, ali koliko je Devčiću otežavajuća okolnost političko imenovanje i nije li to opasno kada je riječ o razvoju riječke luke?

Obersnel: Ne vidim razlog zašto bi to bila otežavajuća okolnost. Ovaj posao radim dosta dugo. Govorio sam sto puta, a ponovit ću i sto prvi – naslušao sam se priča o projektima koji se neće nikada realizirati, o lošim kadrovskim rješenjima, no vrijeme će pokazati... Dvije-tri godine brzo će proći, ponovno ćemo razgovarati pa ćemo vidjeti tko je u pravu. Za sada možemo samo teoretski raspravljati tko što o tome misli.

Budućnost »3. maja«

Novi list: Kakva je budućnost »3. maja« i hoće li brodogradnja u Rijeci opstati?

Obersnel:  Brodogradnja će opstati u Rijeci, a da bi to bilo moguće, treba provesti restrukturiranja koja nisu simpatična, a ni jednostavna. Činjenica je da je Uljanik do sada ispunio sve svoje obveze koje je definirao kroz program restrukturiranja, a da pri tome nije izgubljen identitet »3. maja« kao brodogradilišta bez obzira što je ono danas sastavni dio Uljanik grupe. Unatoč nepovoljnim okolnostima na svjetskom tržištu, ugovorena je izgradnja četiri broda koja će se raditi u riječkom škveru. Kao što sam već isticao, budućnost brodogradnje nije pitanje samo »3. maja«. Brodogradilišta se moraju specijalizirati za proizvode koji su tehnološki napredni i složeni jer u izgradnji tehnološki jednostavnih brodova Europa, pa tako ni Hrvatska neće moći konkurirati azijskim tvrtkama.

Novi list: Ima li »3. maj« taj potencijal i hoće li ga »Uljanik« prepoznati?

Obersnel: Nesumnjivo je da ima i sigurno je da će ga prepoznati jer ugovor podrazumijeva obveze i jedne i druge strane. »Uljanik« ima obveze koje mora realizirati.

Novi list: Kao predsjednik Udruge gradova često se kritizirali rad HDZ-ove vlade. Vlast je promijenjena, a čini se i vaša kritika. Je li SDP-ova vlada napravila ikakav iskorak kada je u pitanju decentralizacija?

Obersnel: Nisam kritizirao samo HDZ-ovu vladu, kritizirao sam, kada je to bilo potrebno, i Milanovićevu vladu u kontekstu zakonskih rješenja koja nisu dobra za lokalnu samoupravu. Uputio sam čitav niz vrlo kritičkih razmišljanja u kontekstu upravljanja državnom imovinom kada su u pitanju poslovni prostori, građevinska zemljišta... Ako sam na nešto ponosan iz vremena kada sam bio predsjednik Udruge gradova, a bio sam na tom mjestu deset godina, onda je to da smo naše aktivnosti sačuvali od takozvane dnevne politike i prema predstavnicima vlada nastupali smo s aspekta zaštite lokalne samouprave, ne robujući politici aktualne ili neke druge vlade.

Novi list: Decentralizacija?

Obersnel: Ona je jedan od elemenata Plana 21. U nekim segmentima se provodi, a u nekim ne dovoljno brzo. Stvarna decentralizacija podrazumijeva fiskalnu decentralizaciju i to je složen proces. Već sam navodio primjer Danske u kojoj je to trajalo četiri-pet godina uz politički konsenzus političkih stranaka, ali i svih drugih sudionika u procesu, od države, preko regionalne i lokalne samouprave do akademske zajednice, odnosno struke. Proces ne može ići brzo ako želimo napraviti kvalitetne promjene. Budemo li radili preko koljena, napravit ćemo grešku koja je napravljena 1993. godine kada se regionalna i lokalna samouprava ustrojavala. Svi znamo da je taj model neodrživ jer sve lokalne jedinice nemaju ni fiskalni ni kadrovski kapacitet za obavljanje poslova koje su im zakonom propisane. Bilo je pokušaja osnaživanja prihoda lokalne samouprave, primjerice uvođenje zakona o porezu na imovinu, ali to nije prošlo...

Novi list: Što vam to govori o radu Milanovićeve vlade? Eto, imamo ministra financija koji to predloži i stoji iza prijedloga, a onda HNS to onemogući. I nikom ništa?

Obersnel: To je problem koalicijske vlade. Koliko god je ona dobra jer koalicija znači kompromis i međusobno razumijevanje, nekada je to i otežavajuća okolnost, kao u ovom slučaju.

Stranačka disciplina

Novi list: Način na koji je Tomislav Karamarko izbacio Jadranku Kosor iz HDZ-a je nedemokratski. No, Milanović je to isto napravio kada je izbacio Aleksandru Kolarić iz SDP-a. Što se događa sa SDP-om i Zoranom Milanovićem i nije li riječ o načelu da slijedi kazna svakome tko se suprostavi velikom vođi?

Obersnel:  Ne bih se s tim složio. SDP ima vrlo visoke demokratske standarde i teško je govoriti o urušavanju demokratskih procesa unutar stranke koja svoje čelnike bira neposrednim izborima svih članova na svim razinama. To ne isključuje pitanje određene stranačke discipline. Ne postoji u SDP-u embargo na drugačije mišljenje, ali je logično da se to rješava na stranačkim tijelima, a ne putem medija i javnosti. Za to nitko nije odgovarao, ali ako neka tijela donesu zaključke, onda je obveza članova da ih provode.

Novi list: Hoće li SDP, prema onome što je vlada napravila u dvije godine, dobiti novi mandat?

Obersnel: Učinit ćemo sve što je u našoj moći da sa svojim partnerima dobijemo još jedan mandat. Bez obzira na sve probleme u kojima se nalazimo, ne vidim ni jednu drugu ozbiljnu političku grupaciju koja nudi bilo kakav pomak.

Novi list: Ušli ste u četrnaestu godinu kao gradonačelnik Rijeke. Je li vam ovo posljednji mandat?

Obersnel: Ovaj mandat tek je počeo i prerano je o tome govoriti. Još uvijek ima puno izazova s kojima sam se spreman uhvatiti u koštac. Naš grad ima velike mogućnosti unutar Europske unije i sada mi je ambicija da Rijeku učinim značajnim europskim centrom i to u lučkom, gospodarskom, kulturnom, sportskom, znanstvenom i energetsko-ekološkom smislu. O eventualnoj kandidaturi ću odlučiti u zadnjoj godini mandata.

Novi list: Imate li ambicija za izlazak na izbore za Europski parlament?

Obersnel: Moj interes je prije svega Rijeka i sve ono što je vezano uz Rijeku. Nisam razmišljao ni o Saboru ni o Europskom parlamentu. Vjerojatno sam, da sam to htio, već mogao biti na tim funkcijama. No, to nije nešto što je moj interes ili moja želja. Naravno, član sam stranke i ako stranka od mene bude tražila dodatan angažman, o tome ću razmisliti.

Novi list: Što je s autobusnim kolodvorom, novom zgradom Gradske knjižnice i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti?

Obersnel: Za realizaciju svakog velikog projekta potrebno je vrijeme i oni će se realizirati kad osiguramo financiranje iz europskih fondova. Bilo bi suludo ne iskoristiti i do 80 posto nepovratnih sredstava, ovisno o kojem se projektu radi. Projekt autobusnog kolodvora proširen je s rješavanjem prometne problematike u centru grada. Visoko je rangiran u kontekstu projekata koje će Hrvatska aplicirati prema Europskoj uniji kroz operativni program za promet. Slično je i s revitalizacijom cijele zone Benčića.

Novi list: Ne bih vas pitao hoće li ti projekti biti gotovi u ovom mandatu jer je njihov dovršetak nebrojeno puta najavljivan. Pitat ću vas hoće li radovi početi u ovom vašem mandatu?

Obersnel: U ovom mandatu sigurno neće biti gotovi jer se radi o projektima na kojima će građevinski radovi trajati duže od dvije godine. Bit će zatvorena financijska konstrukcija i počet će radovi. Ako me pitate koja je garancija, odgovorit ću vidjet ćemo...

Noviu list: Neka garancija bude vaša moguća nova kandidatura na lokalnim izborima. Ako počnu radovi vi se kandidirajte, ako ne, zaboravite kandidaturu. Može tako?

Obersnel: Vidjet ćemo...

Stadion na Kantridi : gradnja najranije krajem godine

Novi list: Hoće li se i kada graditi novi stadion na Kantridi i koje su obveze Grada Rijeke u tom projektu?

Obersnel: Grad Rijeka neće graditi stadion i to je kristalno jasno duži niz godina. NK Rijeka kao sportsko trgovačko društvo putem fondacije Social sport koja je de facto većinski vlasnik kluba iskazala je želju za gradnjom novog stadiona. Mi smo dali maksimalnu podršku i Grad će u realizaciji sudjelovati kroz zemljište, vlasništvo nad postojećim stadionom, a na sebe smo preuzeli i obvezu izgradnje potrebne infrastrukture – gradnje pristupnih cesta i svega ostalog što se pod infrastrukturom podrazumijeva. Social sport mora ishodovati potrebne dozvole i ispoštivati proceduru kao bilo koji drugi investitor. Koliko je meni poznato, u ovom trenutku je u fazi izrada idejnog projekta koji će biti osnova za dozvolu. Paralelno s tim treba podnijeti zahtjev za koncesiju na pomorskom dobru jer dio zemljišta ima status pomorskog dobra. Dajemo maksimalnu logističku potporu.

Ako je dobro Nijemcima i Austrijancima, dobro je i nama

Novi list: Je li gradnja nove bolnice javno-privatnim partnerstvom figa u džepu? Nikola Ivaniš tvrdi da je to na razini pisma namjere.

Obersnel: Pokazat će vrijeme. Riječ je o ugovoru koji su potpisala četiri sudionika i jasno su definirani rokovi, obveze i sredstva. Privatno-javnim partnerstvom u Austriji i Njemačkoj izgrađeno je 50 bolnica. Ako je to dobro njima, zašto ne bi bilo nama. Riječ je o novom modelu za nas, ali jasno definira obveze javnih i privatnih partnera. Ne sumnjam u realizaciju toga projekta u koji je Grad Rijeka do sada uložio gotovo 50 milijuna kuna.

Novi list: Građani Rijeke imaju razloga biti skeptični jer upravo kod nas se odustalo od gradnje novog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti javno-privatnim partnerstvom jer se pokazalo da je to najskuplji model financiranja?

Obersnel:  Moramo naglasiti da je natječaj za MMSU bio 2009. godine, a do danas se puno toga promijenilo u zakonskim i sustavnim rješenjima. To je bio početak primjene takvog modela. Sada, kada smo u EU, situacija je bitno drugačija. Važno je da privatni partner ima iskustva u realizaciji, što tada nije bio slučaj.

Grad ne umire u gopsodarskom smislu 

Novi list: Umire li Rijeka u gospodarskom smislu i koliko ste vi krivi, odnosno politika, zbog toga što nema investicija?

Obersnel: Definitivno ne umire. Naime, kroz proces tranzicije nažalost su se ugasile brojne velike tvrtke koje smo svi poznavali, a još uvijek nismo dovoljno svjesni velikog broja manjih tvrtki koje vrlo uspješno posluju.

Jedan od osnovnih problema Rijeke su nesretna samo 44 kvadratna kilometra površine grada koja nas onemogućavaju u razvoju. Što god netko pričao, danas nitko neće graditi tvornicu na području Hartere jer je to prostor opterećen neadekvatnom infrastrukturom, konzervatorskom zaštitom. U Rijeci ima premalo slobodnog prostora za planiranje ozbiljnijih zahvata u kontekstu razvoja industrije. Kada govorimo o investitorima, navest ću Jadran Galenski laboratorij koji investira 50 milijuna eura u granicama grada, filipinski ICTS je investirao isto toliko u novi kontejnerski terminal, a češki investitor ove godine započet će izgradnju turističkog naselja na Kostabeli što je investicija od oko 50 milijuna eura. Plodine su se svrstale među najznačajnije trgovačke lance u Hrvatskoj, a tu je i čitav je niz manjih kvalitetnih tvrtki kao što su, primjerice, Navis Consult, Saipem, tvrtka Elcon koja se bavi obradom metala ili pak Kvarner plastika. Svi oni najavljuju širenje i dodatne investicije. Teško da ćemo danas u Rijeci imati tvrtke s nekoliko tisuća zaposlenih, ako izuzmemo »3. maj«. No veliki potencijal postoji izvan administrativnih granica Rijeke i tu pokušavamo biti aktivni koliko god možemo. Maksimalno zagovaramo širenje industrijske zone na Kukuljanovu i logističkog centra Miklavja. No, često su problem zakonska ograničenja, ali vjerujem da će se zakonom o strateškom investiranju i izmjenama zakon o građenju i tu napraviti iskoraci u smislu ubrzanja realizacije projekata.

Željka Marković prima 70 posto plaće 

Novi list: Kako komentirate prvostupanjsku presudu Željki Marković koja je gotovo cijeli radni život u gradskoj upravi i ne kompromitira li ta presuda Rijeku kao najtransparentniji grad što volite isticati, vašeg prethodnika Slavka Linića i vas? Naime, gotovo sve odluke Direkcije za poslovne prostore prihvatilo je nekadašnje Poglavarstvo, a kasnije vi kao jedina izvršna vlast.

Obersnel: Ne želim komentirati nepravomoćnu presudu. Niti ja niti moj prethodnik, niti bilo koje tijelo u Gradu Rijeci, ne može odgovarati za osobne, eventualne kaznene radnje koje je netko radio kao pojedinac. Sve odluke koje su donesene, donesene su transparentno. To ne isključuje mogućnost da pojedinac izvan sustava nešto pokuša učiniti. Stvar je istražnih tijela i suda da procijeni je li prekršen zakon.

Novi list: Što je sada s njom u kontekstu njezinoga statusa u gradskoj upravi?

Obersnel: Ona je i dalje suspendirana sve do pravomoćnosti presude. Sukladno zakonu, prima 70 posto plaće. U ovih 13 godina šest-sedam puta dobivao sam različite anonimne prijave protiv pojedinih zaposlenika gradske uprave i uvijek sam ih proslijeđivao nadležnim tijelima. To ću činiti i dalje.

Prihode za Republiku trebalo je bolje planirati 

Novi list: Što mislite o Festivalu Republika i o činjenici da je proračun za njega probijen gotovo sto posto jer je planirano izdvojiti 500 milijuna kuna, a na kraju je on koštao gotovo milijun kuna? Valja podsjetiti da ste iza izbora pročelnika Ivana Šarara osobno stali.

Obersnel:  Bez obzira na činjenicu probijanja proračuna mislim da je Festival Republika dobar projekt koji je imao svoj smisao. Osnovni razlog probijanja proračuna je to što nismo osigurali sva predviđena sredstva od sponzora. S druge strane, festival je imao cilj ponuditi rješenja razvijanja kreativne industrije i u tom kontekstu ugostili smo ljude iz cijeloga svijeta koji su imali što reći. Inače, Odjel za kulturu kojeg vodi pročelnik Šarar nositelj je nedavno odobrenog europskog projekta procijenjenog na 350 tisuća eura, a riječ je o projektu poticanja kreativnih industrija čime se, uz ostalo, bavi i Republika.

Slažem se da je planiranje prihoda trebalo biti bolje. Generalno, riječ je o projektu koji treba nastaviti. Ove godine u proračunu je planiran znatno manji iznos za Republiku i vodit će se računa da se ne probija granica planiranog.

Tekst: Novi list Preneseno s: www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Vojko-Obersnel-Rijeka-nema-prostora-za-razvoj-industrije-ali-nije-grad-koji-umire