Rijeci treba nova zaobilaznica

Objavljeno: | Tagovi:

Završna verzija Prostorno-prometne studije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, predstavljena u Rijeci, obuhvaća gotovo sve važne elemente prometnog, gospodarskog i prostornog razvoja u regiji ali, prema mišljenju dijela predstavnika lokalnih samouprava, ostavlja brojne nedorečenosti u pogledu dinamike gradnje i opravdanosti pojedinih zahvata.

    Tako je za Grad Rijeku Studija načelno prihvatljiva, no prema riječima gradonačelnika Vojka Obersnela zahtijeva preciznije definiranje brojnih detalja. Prije svega to se odnosi na sudbinu današnjih lučkih prostora u samom gradu, ako se izgradi novi, veliki lučki kontejnerski terminal na Krku, u samoj studiji određen kao jedna od središnjih točaka o čijoj realizaciji ovise i brojni drugi ključni projekti, poput nizinske pruge ili novog krčkog mosta. 

Nepoznata dinamika

– Iz ovog dokumenta proizlazi da je razvoj luke jedan od prioritetnih gospodarskih zadataka, što je sasvim jasno, ali nije jasno kojom dinamikom će se to odvijati. Možda nije bila zadaća autora studije da to definira, ali bi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture svakako moralo odrediti ciljeve i dinamiku. Neprihvatljivo je, naime, da se zadrže svi terminali u Rijeci ili Bakru, uz ogromni terminal na Krku. Ako krene njegova realizacija, pitanje je što s ostalima, ostaju li i oni u funkciji Luke ili će dobiti novu namjenu, zapitao se Obersnel, koji je kao jedan od prioriteta iz Studije istaknuo izgradnju nove, prave riječke zaobilaznice. Sadašnja zaobilaznica, kako je istaknuo, u stvarnosti je brza gradska cesta čak i po svojoj definiciji, a nova bi trebala biti apsolutni prioritet jer bi već sada promet vozila na njoj bio dovoljan da u potpunosti opravda gradnju. Prema samoj studiji, izgradnja nove zaobilaznice, osim što bi razdvojila lokalni i tranzitni promet, omogućila bi i izgradnju novih čvorova, poput Kozale i Lenci, na sadašnjoj zaobilaznici, kako bi ona u potpunosti ispunila funkciju gradske avenije. Obersnel je upozorio i na nužnost istovremene izgradnje nove željezničke pruge i budućeg terminala na Krku, jer sadašnja željeznička infrastruktura što prolazi središtem Rijeke naprosto nema kapacitet da prihvati sav teret s krčkog terminala.

Sulude ideje

Njegov bakarski kolega, Tomislav Klarić, pozdravio je određene izmjene u studiji vezane uz poslovnu zonu na Kukuljanovu i čvor Bajta, koje je Grad Bakar već ranije tražio, ali i oštro kritzirao planirano širenje lučkih kapaciteta u bakarskom zaljevu.

  – Planira se ro-ro terminal na platou Koksare i terminal za prekrcaj žitarica pokraj postojećeg terminala za rasute terete. Nakon koksare, čađare i drugih promašaja iz prošlosti time se nove, sulude ideje pokušavaju utrpati u zaljev u kojem naprosto nema mjesta.

Svakome tko je vidio bakarski zaljev jasno je da u njemu nema prostora za nove terminale, osim ako nećemo nasipati more, te da je teret teško transportirati nakon iskrcaja s brodova zbog visokih i strmih obala koje zaljev okružuju, rekao je Klarić.

Za Grad Bakar neoprihvatljiva je i lokacija budućeg željezničkog čvora Krasica, jer će za njegovu gradnju biti potrebno rušiti postojeće objekte u naselju, a Klarić je predložio da se čvor izmjesti u zaleđe Krasice, prema sadašnjem kolodvoru Škrljevo, gdje prostora za gradnju čvora ima u izobilju.

Lokalni interes i lokalpatriotski stavovi

Studija je prije svega podloga za izradu novog Prostornog plana Primorsko-goranske županije i svi će prijedlozi i primjedbe biti razmotreni, istaknuo je župan Zlatko Komadina, no u konačnici će presuditi argumenti.
– Ne možemo polaziti samo od lokalnih interesa i lokalpatriotskih stavova, ali isto tako, ako se nešto negdje gradi onda se mora jasno argumentirati zašto se gradi baš tamo, kako će se i kada graditi.

Povezivanje poslovnih zona

Cilj studije, kako je objasnio Mario Crnjak, povezivanje je svih poslovnih zona, u prvom redu zona Miklavlje, Kukuljanovo i budućeg lučkog terminala na Krku, na adekvatnu prometnu mrežu, uz istodobno razdvajanje lokalnog i tranzitnog prometa, te povezivanje cijele regije na mrežu europskih prometnih pravaca. Uz preseljenje lučkih kapaciteta na područje Omišlja, studijom je predviđena i izgradnja čitavog niza ostalih kapitalnih objekata – nove riječke zaobilaznice, nizinske željezničke pruge, novog  cestovno-željezničkog mosta kopno – Krk, liburnijske zaobilaznice i željezničkog tunela Učka – da nabrojimo samo neke.

 

Tekst: Novi list Preneseno s: novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=28602863285D2863285A285828592859286328632863285D285C285E285E2858286028632863286328592863I