Rastrošna Vlada potkopava lokalnu samoupravu

Objavljeno: | Tagovi:

Novinar Novog lista Damir Cupać intervjuira riječkog gradonačelnika i predsjednika Udruge gradova Vojka Obersnela povodom serije vladinih poteza koji ugrožavaju financijsku stabilnost lokalne samouprave

Riječki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova, SDP-ovac Vojko Obersnel, iz dana u dan kritizira Vladu koja svojom rastrošnošću ugrožava financijsku stabilnost lokalne samouprave. Naime, budući da središnjoj vlasti kronično nedostaje novca zbog sve većeg deficita, izmjenom poreznih stopa izvršen je dodatni udar na lokalne budžete. Posljedice su već vidljive. Naime, gradovi postaju »hypogradovi« jer bi nekretnine koje su pod hipotekom mogle postati vlasništvo banaka. Kako bi se to spriječilo načelnici i gradonačelnici najavljuju rasprodaju obiteljskog srebra. Scenarij je crn, trendovi još crnji, a hoće li baš svaka kasica prasica biti razbijena kako bi se izvadio sitniš, zavisit će od mudrosti lokalnih vlasti, kao i od tajminga okončanja gospodarske krize. Obersnel odbacuje bilo kakvu mogućnost rasprodaje obiteljskog srebra.

 – Bez obzira na poteškoće u punjenju proračuna po osnovi prodaje zemljišta i drugih nekretnina, sa sigurnošću se može reći da nikakve »rasprodaje« neće biti. To se ponajprije odnosi na prodaju poslovnih prostora o čemu uopće ne razmišljamo, a građevinsko zemljište se prodaje isključivo za realizaciju unaprijed definiranih projekata. To znači da se svaki kupac ugovorom obvezuje u kojem će vremenskom roku realizirati projekt za koji mu je prodano gradsko zemljište. U posljednje vrijeme je smanjen interes investitora za kupovinu zemljišta. Zahvaljujući višegodišnjem kontinuitetu u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Grada, povećana je vrijednost zemljišta u imovini Grada za oko 350 mil kuna. Iako ovaj iznos nije izravan novčani prihod Grada, njime je ipak povećan ukupan financijski potencijal, kaže Obersnel.

 Bez novih zaduženja

Prema podacima Udruge gradova u prvih šest mjeseci smanjeni su prihodi poslovanja lokalne i regionalne samouprave za 700 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, od čega je najveće smanjenje na poziciji poreza na dohodak od 490 milijuna kuna. Porezi na imovinu također bilježe pad od 17 posto u prvom polugodištu, prihodi od imovine 14 posto, te porezi na dobra i usluge 9,5 posto.

  – Do kraja godine očekuje nas smanjenje poreza na dohodak od dodatnih 500 milijuna kuna zbog krize koja je rezultirala padom nezaposlenosti i smanjenjem plaća, te 570 milijuna kuna zbog promjene poreznih stopa. Sveukupno u 2010. godini će smanjenje prihoda od poreza na dohodak iznositi 1,57 milijarda kuna, a ukupno smanjenje prihoda procjenjuje se na približno 2,5 milijarda kuna.

Što se tiče Grada Rijeke, problemi su počeli već lani pa je u 2010. godinu prenesen manjak od gotovo 50 milijuna kuna. Rebalansom proračuna izvršeno je pokriće manjka iz 2009. godine te je u skladu s pokazateljima ostvarenja proračuna u prvom dijelu godine, izvršeno usklađenje na prihodovnoj i na rashodovnoj strani na način da je izvršena nužna racionalizacija rashoda, te smanjena proračunska potrošnja na stavkama proračuna čije umanjenje neće ugroziti redovno funkcioniranje Grada. Nisu smanjivani rashodi vezani za stečena socijalna prava i rashodi koji direktno utječu na standard građana.

 U kriznim vremenima jedan od najlošijih načina rješavanja financijskih problema je dodatno zaduživanje. Obersnel tvrdi da Grad Rijeka nema nikakvih problema kada je riječ o otplati kredita.

 – Godišnja obveza Grada s osnove vlastitog zaduženja i danog jamstva iznosi 8,47 posto proračunskih prihoda ostvarenih u 2009. godini. Maksimalna dozvoljena zaduženost je 20 prihoda prihoda ostvarenih u protekloj godini. Dospjele obveze redovito se otplaćuju.

Zadnje rezerve

- Sukladno našoj odluci, dospjele obveze s naslova plaćanja glavnice duga i pripadajuće kamate imaju u izvršavanju proračuna prednost pred svim ostalim izdacima. Radi osiguranja naplate potraživanja s osnove kredita zasnovano je založno pravo u korist banke na nekretninama Zavoda za javno zdravstvo na Mlaki i ex Istravina na Delti, navodi Obersnel.

- U prvih šest mjeseci ukupni rashodi lokalne i regionalne samouprave su smanjeni za 10 posto, odnosno za 1,2 milijarda kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine, od čega je najznačajnije smanjenje investicija od 11 posto, materijalnih troškova od 4,9 posto i plaća 1,1 posto. U Udruzi gradova procjenjuju da će se do kraja godine rashodi morati smanjiti dodatnih 1.3 milijarda kuna kako bi se godina završila bez deficita.

 – Takvo sveukupno smanjenje rashoda od 2,5 milijarda kuna ekvivalent je smanjenju rashoda državnog proračuna od 12 milijarda kuna, a svjedoci smo da država nije sposobna smanjiti svoj proračun niti za bitno manje iznose već pribjegava zaduživanju, podizanju poreza, nametanju novih poreza i parafiskalnih davanja. Izvršavanje obveza vjerojatno je ugroženo samo u Gradu Zlataru. Svi ostali gradovi bez puno pompe značajno smanjuju rashode, zadnji je primjer Zadar koji je smanjio rashode za 10 posto, odnosno za 47 milijuna kuna, kako se ne bi ugrozilo izvršavanje preuzetih obveza. Gradovi nemaju taj luksuz da se kao Vlada mogu beskonačno zaduživati za financiranje deficita. Do kraja godine ćemo iscrpiti skoro sve mogućnosti smanjenja rashoda i gradovi će se morati odlučiti hoće li dizati spomenute cijene ili će ih i dalje braniti kroz prodaju neprioritetne imovine. Neki gradovi već vrše analizu imovine i testiraju tržište, Samobor i Vukovar, dok su drugi odlučili da imovinu neće prodavati, Osijek, Vinkovci, naveo je Obersnel.
 

Tekst: Novi list Preneseno s: novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285D286328612863285A285828592858286328782877287B287428632863285D2859285C2858286128592863286328632863G