Projekt Marišćina: dodatni odgovori i pojašnjenja

Objavljeno: | Tagovi:

Gradonačnik Obersnel odgovara na dodatna pitanja koja su iz građanske incijative "Krizni stožer eko Marišćina" upućena, međuostalim,  i na adresu grada RIjeke,  a na temu  aktualnih problema s odlaganjem otpada. Riječ je o nastavku svojevrsne javne diskusije  o kojoj smo već izvještavali

Poštovani gospodine Katalinić, 

prije svega želim reći kako razumijem Vas i ostale stanovnike Marčelja i drugih naselja koji su posljednjih tjedana izloženi neugodnim mirisima i jasno mi je da ste ljuti i da tražite rješenje. 

Žao mi je zbog nastale situacije, no moram reći da nitko nije očekivao ovakve posljedice baliranja otpada. 

Naime, za svaki potez oko zbrinjavanja otpada konzultirani su stručnjaci pa tako i u slučaju baliranja otpada. Nije bilo razloga ne vjerovati njihovim prosudbama, no eto, nažalost, stanovnici Marčelja i okolnih naselja svjedoci su da su se stvari odvijale suprotno očekivanjima.

Stoga, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, nadležnim ministarstvima i Općinom Viškovo te tvrtkom Ekoplus koja realizira projekt Marišćine, moji kolege i ja nastojimo u što je moguće kraćem roku riješiti nastalu situaciju. Radimo zajedno budući da su sve te institucije i njihovi čelnici također uključeni u rješavanje pitanja zbrinjavanja otpada u našem kraju pa tako i u odluku o baliranju otpada. 

Najkasnije početkom rujna prestaje ovakav način skladištenja otpada, a postojeće bale bit će adekvatno zbrinute. Samim tim nestat će i izvor neugodnih mirisima kojima ste izloženi. 

Neću vas pozivati na strpljenje jer mi je jasno da je ono na samom kraju. Jedino se nadam da ćete uzeti u obzir sve činjenice koje su navedene u odgovorima na Vaša pitanja i sukladno tome izvući zaključke.

Isto tako, iz pitanja je očito da proučavate problematiku zbrinjavanja otpada pa upravo zato vjerujem kako ćete realno sagledati sve informacije koje su u ovim odgovorima i vjerujem da ćete projekt budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina sagledati mimo nastale situacije s baliranjem.

Naime, iako mi je razumljivo da ste Vi i vaše kolege i susjedi u ovom času nepovjerljivi prema cijelom projektu, vjerujem da znate kako će to u konačnici biti moderno postrojenje koje odgovara svim europskim pravilima. Uostalom, projekt ne bi dobio sredstva EU da to nije tako.

Budući da Vaš upit sadrži velik broj pitanja, a neophodno je da ih sva razmotre svi subjekti koji su uključeni u realizaciju projekta (što sam pojasnio i u prethodnom odgovoru), vjerujem da shvaćate da sam morao obaviti neophodne konzultacije sa svima, prije nego odgovorim na vaše upite.

Važno je naglasiti da svi subjekti pa tako i KD Čistoća d.o.o. Rijeka, tvrtka koju posebno apostrofirate i navodite kao odgovornu, rade temeljem odgovarajućih dokumenata i dozvola, nebrojenih inspekcijskih posjeta i konkretnih mjera koje provodi na odlagalištima Viševac i Marišćina. O svemu ovom govorio sam i na sastanku s predsjednikom i članom Mjesnog odbora Marčelji, gospodinom Josipom Begonjom i gospodinom Stevom Predovićem. 

Slijedom toga, smatram da nema potrebe za primjenom rješenja koja predlažete u uvodu Vašeg e-maila  Isto tako smatram da je bitno istaknuti da je lokacija ŽCGO Marišćina utvrđena u Prostornom planu Primorsko goranske županije koji je donesen na Županijskoj skupštini još 2000. godine. Studiju utjecaja na okoliš naručila je Primorsko-goranska županija. 

Rješenje o prihvatljivosti ove građevine izdalo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH. Cijeli se projekt realizira preko TD Ekoplus kojem su osnivači, uz Grad Rijeku i Čistoću, još i Općina Viškovo, te Županija primorsko-goranska.

Obzirom na kompleksnost i isprepletenost sadržaja postavljenih pitanja u pismu koja se referiraju na istu ili sličnu tematiku, nije mi moguće jednoznačno odgovoriti, ako se sve činjenice ne povežu u cjelinu.

No, radi lakšeg snalaženja, u tekstu su posebno označena poglavlja i pitanja na koje se tekst odgovora odnosi. Sva su poglavlja označena slovima od A do H, uz koje ide pripadni broj pitanja.

ODGOVORI:

Prije svega želim istaknuti razlike između djelatnosti KD Čistoća d.o.o. Rijeka i TD Ekoplus d.o.o. Rijeka te pojasniti njihove nadležnosti u sustavu gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. (Pitanje B.1. drugi dio – Pristupna cesta za ŽCGO „Marišćina“ – Zašto bi KD Čistoća, d.o.o. i Ekoplus d.o.o. imali drugačiji tretman, i Pitanja A.6., G.3., H.1., H.2. i H.3.)

Komunalno društvo KD Čistoća d.o.o. Rijeka u vlasništvu je devet jedinica lokalne samouprave u kojima održava čistoću i gospodari otpadom. To su gradovi Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općine Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana.Osnovne djelatnosti Društva su skupljanje i zbrinjavanje otpada, čišćenje javno prometnih površina, održavanje javnih WC-a, kupatila i plaža, a od 2008. godine i održavanje zelenih površina Grada Rijeke.KD Čistoća d.o.o. Rijeka upravitelj je odlagališta Viševac od samih početaka njegovog korištenja, znači od daleke 1964. godine, te je slijedom toga nadležno za njegovu sanaciju.

Kao službeni datum početka sanacije Viševca uzima se 21. srpnja 2004. godine, kada su Grad Rijeka, u ime lokalnih općina i gradova tzv. Riječkog prstena, te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopili ugovor o sufinanciranju sanacije. (Pitanja H.1., H.2., H.3. i općenito legalnost sanacije).

U postupku sanacije izgrađeni su monitoring stanica za kontrolu kakvoće zraka i ambijentalne buke te obodni protupožarni put, a postavljena je i zaštitna ograda, te posječeno šiblje i stabla, rezultat čega je propisno ograđeno odlagalište, siguran protupožarni put i mogućnost uređenog pristupa svakom dijelu tijela odlagališta.

Zatim je postavljena prekrivka na tzv. probnom polju odlagališta na površini od 3.500 m2 koje je potpuno uređeno i zatravljeno, tj. ozelenjeno kako bi se dobio djelomičan uvid kako će izgledati odlagalište nakon sanacije. 

Tada se započelo i s radovima na izvođenju sustava odvodnje procjednih i oborinskih voda na odlagalištu koji su još u tijeku.
Nabavljena je i instalirana plinska stanica s bakljom za spaljivanje odlagališnog plina koja se u srpnju 2011. godine stavljena u funkciju.

Obzirom da je otprilike trećina odlagališta Viševac već tada popunjena do Glavnim projektom sanacije određenih kota, na njoj se izbušilo i izgradilo 15 plinskih bunara s instalacijom cjevovoda koji odvode prikupljeni odlagališni plin do plinske stanice.
Tijekom proljeća 2012. godine na tom jugoistočnom dijelu odlagališta, na površini od cca 28.000 m2 , izvela se izgradnja gornjeg brtvenog sustava.

Početkom lipnja 2012. godine krenulo se s bušenjem ostalih plinskih bunara i do sada ih je izbušeno 11 (znači 26 od ukupno 52 bunara).

Oko 80% ukupne površine odlagališta prekriveno je izravnavajućim slojem debljine 30 cm koji čini prvi sloj kompletnog brtvenog sustava.

Što se tiče završetka sanacije odlagališta Viševac, prema ugovoru sklopljenim s tvrtkom GP Krk d.d. Krk, planiran je krajem 2013. godine, a sami radovi odvijat će se po sljedećem dinamičkom planu:• izgradnja sustava za prikupljanje i odvodnju oborinskih voda - do studenog 2012. godine• instaliranje sustava za aktivnu ekstrakciju odlagališnog plina - do lipnja 2013. godine• prekrivanje završnim brtvenim sustavom – do listopada 2013. godine.

Radovi na sanaciji usklađuju se s novim situacijama vezanim za obradu otpada, ali se obavljaju kontinuirano i kvalitetno, uz primjenu tehničkih mjera zaštite okoliša.

Naime, na odlagalištu Viševac, u skladu s Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva iz 2000. godine, kontinuirano se obavlja monitoring zraka, uključujući deponijski plin, te procjednih voda, kao i voda na korespodentnim izvorima, te treba istaknuti da su rezultati tipični za odlagališta komunalnog otpada i unutar granica koje nemaju štetan utjecaj na zdravlje lokalnog stanovništva. (Pitanja F.3., F.9.)

Odlagalište opasnog otpada Sovjak nije u aktivnoj uporabi još od kraja 80-ih godina prošlog stoljeća. Obzirom da se u njega uglavnom odlagao opasan industrijski otpad iz rafinerija nafte i brodogradilišta, a da se isti ili prestao stvarati modernizacijom tehnologije rada navedenih industrija ili se temeljem postroženih zakonskih propisa počeo adekvatno zbrinjavati, isti se nikada nije primao na odlagalište neopasnog otpada Viševac niti će se primati u ŽCGO Marišćina. 

Opasni otpad zbrinjava se u organizaciji i trošku proizvođača otpada i nije u ingerenciji jedinica lokalne samouprave, osim u dijelu kontrole postupanja po navedenom, a sve u cilju očuvanja okoliša od opasnog zagađenja. (Pitanje F.11.) 

Trgovačko društvo Ekoplus d.o.o. Rijeka u vlasništvu je Primorsko-goranske županije (PGŽ), Grada Rijeke, Općine Viškovo i KD Čistoća d.o.o. Rijeka, a osnovano je 2001. godine s ciljem uspostavljanja integriranog sustava gospodarenja otpadom u PGŽ, u što je uključeno i projektiranje te izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina.

Kao što smo naveli u prvom dopisu, aktivnosti na izgradnji ŽCGO Marišćina započete su 2001. godine izradom Studije o utjecaju na okoliš građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. Godine 2004. ishođena je načelna građevinska dozvola kojom se omogućila fazna izgradnja. Obzirom na mogućnost sufinanciranja od strane EU, 2005. godine projekt je neuspješno kandidirala RH za sufinanciranje iz ISPA EU fonda. Godine 2006. RH prišla je aktivnostima za novo kandidiranje projekta za sufinanciranje iz IPA EU fonda. Nakon dugotrajnih aktivnosti EU je 2009. godine odobrila 8 mil. EUR-a. Godine 2010. predan je zahtjev za dodatno sufinanciranje iz IPA EU fonda te je 2011. godine dobiveno od strane EU dodatnih 13 mil. EUR-a. Dakle, ukupno 22,3 milijuna eura. 

Osnovni razlog prolongiranja izgradnje ŽCGO Marišćina su žalbeni postupci na izdana rješenja i dozvole kao i dugotrajna imovinsko pravna priprema koji su dodatno produžili početak izgradnje. U postupku pripreme dokumentacije podnesen je tako 2003. i 2004. godine od strane Općine Viškovo Upravni spor radi poništenja rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva (MZOPUG) o prihvatljivosti za okoliš, te Postupak za ocjenu suglasnosti čl. 115. Prostornog plana PGŽ s Ustavom i zakonom. Potom su pokrenuta dva upravna spora radi poništenja lokacijske dozvole, a 2010. godine i tužba protiv Rješenja MZOPUG na izmjenu i dopunu lokacijske dozvole. Sve ovo bitno je usporilo realizaciju projekta. (Pitanja G.1., G.2., H.1., H.2., H.3.)

Također ponavljamo, na osnovu Prethodne studije o utjecaju na okoliš građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog otpada s područja PGŽ kojom je obrađeno nekoliko lokacija, lokacija Marišćina odabrana je kao optimalna.Isto je potvrđeno od strane PGŽ naručenom Konačnom studijom o utjecaju na okoliš građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja PGŽ na lokaciji Marišćina, izrađenom 2001. godine od strane tvrtke Ekonerg Holding d.o.o. Zagreb. Konačna studija bila je osnovni dokument u postupku procjene na okoliš proveden u razdoblju od 2000. do 2003. godine.

Na temelju provedenog postupka Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, 31. ožujka 2003. godine izdalo je Rješenje kojim je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu navedenih mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.Nakon što se na razini RH donijela strategija i plan gospodarenja otpadom promijenio se i koncept ustroja budućeg centra za gospodarenja otpadom (uspostava MBO postrojenja i bioreaktorskog odlagališta) i krenulo u izmjenu i dopunu projektne dokumentacije. 

PGŽ je podnijela zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izmjenu zahvata te dala izraditi Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izmjenu zahvata: građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja PGŽ na lokaciji Marišćina (APO, 2009).

Na temelju istoga Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, 03. veljače 2010. godine izdalo je Rješenje u kojem se navodi da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti novi postupak procjene utjecaja na okoliš. (Pitanja G.2., H.1., H.2., H.3.)

Na planu uređenja financijskih odnosa između sudionika u Projektu  17. siječnja 2012. godine potpisani su ugovori o zajmu za sufinanciranje projekta EU IPA s Ministarstvom financija Republike Hrvatske kojima je osigurano tzv. Lokalno sufinanciranje svih ugovora IPA programa iz sredstava Europske investicijske banke.

Ugovor o ustupanju radova na ŽCGO Marišćina potpisan je nakon provedene procedure početkom prosinca 2011. godine da bi nakon predočenja sve potrebne dokumentacije od strane Izvoditelja isti stupio na snagu koncem siječnja 2012. godine. U stalnim kontaktima s odgovornim osobama Izvoditelja TD Ekoplus d.o.o. Rijeka prati inicijalne aktivnosti na planu izrade glavnih projekata kao temelja za ishođenje građevinskih dozvola, koje trebaju uslijediti do kraja 2012. godine. Tada nastupa period građenja koji bi trebao završiti do kraja prvog tromjesečja 2014. godine, a nakon čega slijedi probni rad s posebnim naglaskom na rad MBO postrojenja u trajanju od 6 mjeseci, te tehnički pregled i izdavanje uporabne dozvole Dakle, kompletne aktivnosti na izgradnji ŽCGO Marišćina bit će gotove najkasnije do kraja 2014. godine. (Pitanje F.3.)

Nakon što je 2009. godine nakon dugotrajnih aktivnosti EU odobrila 8 mil. EUR-a za projekt izgradnje ŽCGO Marišćina, RH je u 2010. godini odlučila predati zahtjev za dodatno sufinanciranje iz IPA EU fonda. 

Temeljem toga čelni ljudi KD Čistoća d.o.o. Rijeka, shvativši da aktivnosti na izgradnji ŽCGO Marišćina kasne i da na odlagalištu Viševac ima slobodnog prostora za odlaganje otpada najkasnije do kraja 2011. godine, što neće biti dovoljno do izgradnje ŽCGO Marišćina, naručili su 28. siječnja 2010. godine izradu Elaborata o mogućnosti povećanja odlagališnog prostora na lokaciji Viškovo koji je tvrtka IPZ Uniprojekt Terra d.o.o. Zagreb u veljači iste godine i izradila.

Navedeni Elaborat koji je obradio 5 različitih rješenja, kao jedinu varijantu koja omogućava realno rješenje u sklopu cjelovitog sustava postupanja s otpadom odredio je zatvaranje odlagališta Viševac i njegovu sanaciju po postojećoj projektnoj dokumentaciji, te realizaciju novog odlagališnog prostora na lokaciji budućeg ŽCGO Marišćina, kao jedinog mogućeg prostora na kojem je osim Viševca bilo moguće legalno realizirati privremeno odlaganje otpada dok centar ne profunkcionira.

Temeljem toga krenulo se u proceduru realizacije privremenog odlagališta na lokaciji budućeg ŽCGO Marišćina.

Uz sugestiju Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPUG), a radi jednoobraznosti postupanja na razini RH, KD Čistoća d.o.o. angažirala je tvrtku Hidroprojekt-ing d.o.o. Zagreb i stručnog konzultanta gospodina Vladimira Kovačevića, njihovog renomiranog stručnjaka za odlagališta otpada, prvenstveno bioreaktorska odlagališta s postrojenjem za mehaničko-biološku obradu (MBO) otpada.

Uz njegovu pomoć i savjete odabralo se kasnijim projektom predviđeno privremeno MBO postrojenje, rukovodeći se istim stručnim analizama provedenim za potrebe izgradnje ŽCGO Marišćina, koje je provodio TD Ekoplus d.o.o.
Tvrtka IPZ Uniprojekt Terra d.o.o. Zagreb (odabrana temeljem najpovoljnije od tri pristigle ponude) u travnju 2010. godine izradila je Idejno rješenje za izgradnju kazeta (Faza «0-1») za odlaganje neopasnog otpada u sklopu ŽCGO Marišćina, koje je bilo sastavni dio Izmjena i dopuna idejnog projekta ŽCGO Marišćina temeljem kojeg je MZOPUG 26. srpnja iste godine izdalo Izmjenu i dopunu lokacijske dozvole centra.

Kao preduvjet za izdavanje iste, tvrtka IPZ Uniprojekt Terra d.o.o. Zagreb u srpnju 2010. godine izradila je Elaborat zaštite okoliša o usklađenosti Idejnog rješenja za izgradnju kazeta (Faza «0-1») za odlaganje neopasnog otpada u sklopu ŽCGO Marišćina s izrađenom Konačnom Studijom o utjecaju na okoliš građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja PGŽ (Ekonerg, 2001) i Elaboratom za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izmjenu zahvata: građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja PGŽ na lokaciji Marišćina (APO, 2009).

Obzirom da je tvrtka IPZ Uniprojekt Terra d.o.o. Zagreb izradila i Idejno rješenje te je već bila upućena u problematiku, sukladno cijeni izrada navedenog elaborata naručena je narudžbenicom. (Pitanja F.10., H.1., H.2., H.3.)

Idejnim projektom i izmjenom i dopunom lokacijske dozvole pod Fazom «0-1» ŽCGO Marišćina podrazumijeva se fazna izgradnja prema slijedećim etapama uz mogućnost ishođenja uporabnih dozvola po pojedinačnim etapama.

Etapa A obuhvaća zemljane radove iskopa, izgradnju brtvenih slojeva, te sustava zbrinjavanja voda i deponijskog plina za prve 3 kazete, izgradnju prilaznog i protupožarnog puta, ulazno-izlazne zone s kontrolnom rampom, čuvarskom kućicom, platoom za pranje kotača vozila, mosnom vagom, prostorima potrebnim za radnike i ostalom potrebnom infrastrukturnom instalacijom, te izgradnju MBO postrojenja.Etapa B se sastoji od zemljanih radova iskopa, postave brtvenih slojeva, te izgradnje sustava zbrinjavanja voda i deponijskog plina za preostale 2 kazete.Etapa C odnosi se na zatvaranje tijela odlagališta s postavljanjem završnog pokrovnog sloja koji se sastoji od izravnavajućeg sloja, drenažnog sloja za plinove, bentonitnog tepiha, drenažnog sloja za oborinske vode, zaštitnog sloja geotekstila i rekultivirajućeg sloja, te na postavljanje baklje za spaljivanje plina i agregata za proizvodnju električne energije. (Pitanje F.3.)

Temeljem projektantskog troškovnika koji je sastavni dio Idejnog rješenja zatražilo se od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) sufinanciranje izgradnje Faze «0-1» ŽCGO Marišćina.

Obzirom da je FZOEU odbio sufinancirati izgradnju MBO postrojenja zbog njegovog privremenog karaktera, te da bi u slučaju samostalnog financiranja iste od strane KD Čistoća trebalo znatno povećati cijenu usluge gospodarenja otpadom što bi opteretilo prvenstveno građane, obratili smo se ponovo MZOPUG.

Nakon niza sastanaka s predstavnicima MZOPUG i FZOEU, s ciljem da se pojednostavi odlaganje otpada, a sve zbog privremenog karaktera s vrlo kratkim rokom iskorištavanja ne samo MBO postrojenja već i čitave Faze «0-1», donesena je odluka da se izgrade samo odlagališne kazete, a da se MBO postrojenje gradi u jednoj od slijedećih etapa Faze «0-1» ŽCGO Marišćina ili da se otpad odložen u kazete naknadno obradi u MBO postrojenju kompletnog ŽCGO Marišćina.

Isto je moguće provesti temeljem članka 2. stavka 5 Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama uvjetima rada za odlagališta otpada (NN br. 117/2007 i 111/2011) koji kaže da se u odlagalište otpada ne ubraja mjesto skladištenja otpada prije oporabe i/ili zbrinjavanja istoga u razdoblju do tri godine.

Također je odredbom 5.2.5. Plana gospodarenja otpadom RH (NN br. 85/2007, 126/2010 i 31/2011) propisano da je obzirom na gradnju centara za gospodarenje otpadom, do uspostave postrojenja za obradu otpada, u sklopu zone za odlaganje otpada potrebno predvidjeti rezervno odlagalište za odlaganje otpada u razdoblju do gradnje centra za gospodarenje otpadom, odnosno do uspostave sustava obrade otpada kapaciteta za maksimalno 5 godina.

Kao rezultat svega navedenoga Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) u svibnju 2012. godine dalo je pisano mišljenje o prihvaćanju prijedloga da se MBO postrojenje gradi u jednoj od slijedećih etapa Faze «0-1» ŽCGO Marišćina ili da se otpad odložen u kazete naknadno obradi u MBO postrojenju kompletnog ŽCGO Marišćina. (Sve prednje navedeno vezano je na odgovore na Pitanja A.1., A.2., A.3., A.4, i A.6)

U međuvremenu, KD Čistoća provelo je postupak javne nabave za daljnje projektiranje Faze «0-1» ŽCGO Marišćina, te za izgradnju iste bez MBO postrojenja. U rujnu 2011. godine sklopljen je ugovor s najpovoljnijom zajednicom ponuditelja čiji je vodeći partner GP Krk d.d. Krk.

Nakon izrađenog Glavnog projekta izgradnje Faze «0-1» ŽCGO Marišćina (Hidroplan d.o.o. Zagreb), u prosincu 2011. godine predan je u Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole koja je izdana za 0 fazu ŽCGO Marišćina UP/I-361-03/11-01/212 Urbroj: 531-18-372-12-22 od 12.03.2012.g. (Pitanja A.4.)U fazi pripreme građevinske dozvole, MZOPUG je Općini Viškovo i Hrvatskim vodama poslan zahtjev za obračun komunalnog odnosno vodnog doprinosa. Obzirom da u zakonski predviđenom roku nisu izdali Rješenja o plaćanju navedenih doprinosa, građevinska dozvola izdana je bez istih.Međutim, Hrvatske vode su naknadno poslale Rješenje o plaćanju vodnog doprinosa, koji je naknadno plaćen ali je KD Čistoća d.o.o. uložila žalbu zbog, po njoj pogrešnog obračuna. U Općini Viškovo trenutno je u tijeku postupak utvrđivanja visine komunalnog doprinosa gdje će se po dobivenom Rješenju o plaćanju komunalnog doprinosa uplatiti traženi iznos, sve sukladno zatraženoj dopuni građevinske dozvole za gradnju prve Etape A. faze, s izgradnjom odlagališnih polja 1, 2 i 3. Za prednje je dobivena II izmjena i dopuna lokacijske dozvole dana 22.08.2012. godine (Pitanja E.1., E.2., E.5., E.6., E.8.)

Po izdanoj građevinskoj dozvoli za 0 fazu ŽCGO Marišćina, započeta je gradnja prve Etape A Faze «0-1» ŽCGO Marišćina bez MBO postrojenja, koja je završena krajem lipnja 2012. godine.U sklopu navedene etape izvedene su: Pristupna cesta Građevine ulazno-izlazne zone Tri odlagališne kazeteOko Etape A postavljena je zaštitna ograda visine 200 cm. Izgrađena je pristupna cesta, protupožarni put, te ostale prometne površine i parkirališta.

U okviru ulazno-izlazne zone smješteni su spremnici procjedne vode, plato za pranje kotača vozila sa separatorom i taložnikom masti i ulja, te nadstrešnicom, dizel agregat, sabirni bazen za sanitarne otpadne vode, objekti za radnike odlagališta, mosna kolna vaga i čuvarska kućica.

Za izvedbu odlagališta izvršen je iskop za tri kazete cca 2-5 m od kote 501,5 m.n.m, i to površine cca 1 ha. (Pitanje E.6.)
Na dno odlagališnih kazeta ugrađen je donji brtveni sloj koji se sastoji od: 50 cm gline, odnosno sloj sličnih karakteristika s lokacije bentonitni tepih HDPE folije 2 mm geotekstila 1.200 g/m2 drenažnog sloja za procjedne vode debljine cca 50 cm geomreže 30/30 kN. 

Drenažni sloj od 50 cm i geomreža su postavljeni na dnu kazeta.Za nepropusni sloj uz bentonit je korišten i materijal s lokacije koji se nalazi na području odlagališta i prvenstveno je rezultat višegodišnjeg zapunjavanja dolaca kojima obiluje lokacija. Takav materijal korišten je u pronađenim količinama na licu mjesta i dopunjavan sitnijim materijalom dobivenim iskopom. Njegov rezultat je osiguranje kvalitetnog donjeg nivelirajućeg sloja odlagališta, na koji se polažu brtveni slojevi koji između ostalog imaju zadaću stvaranja vodonepropusne membrane od bentonitnog tepiha i DHPE folije. Sve prednje je potkrijepljeno analizama tijekom gradnje, projektnim rješenjima detalja ugradnje i odgovarajućom dokumentacijom osiguranja kvalitete koji se vodi u sklopu gradnje. (Pitanje F.5. F.8. i F.9.)

Drenažni sustav za procjedne vode izveden je postavljanjem drenažnih cjevovoda od HDPE cijevi promjera 315 mm koje su prekrivene slojem šljunka frakcije 8/32 mm.Drenažni sloj je po cijeloj plohi debljine 50 cm s nadvišenjem iznad cijevi od 50 cm. Drenažne cijevi na najnižoj točki završavaju HDPE sabirnim oknom koje je položeno po unutrašnjem pokosu kasete.Iz ovog okna pomoću uronjenih električnih crpki eventualno nastale procjedne vode odvode se u spremnike za skupljanje procjedne vode. Spremnici su kapaciteta 30 m3, a projektom je predviđeno razrjeđenje procjedne vode te njezina obrada na gradskom uređaju za pročišćavanje.Čiste vode koje padnu na nepopunjeno dno nisu onečišćene i crpe se direktno u obodni kanal za oborinske vode.

Vodonepropusnost donjeg brtvenog sloja dokazuje se atestnom dokumentacijom ugrađenih materijala i izvedenih radova od strane proizvođača materijala, izjave izvođača radova te kontrolnog ispitivanja od strane neovisne ovlaštene institucije kao što je u ovom slučaju Građevinski fakultet Zagreb.Vodonepropusnost donjeg brtvenog sloja testirat će se praćenjem kakvoće vode na izvorištima Cerovica i Pod Jelšun na Kantridi, što je propisano Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja na Studiju utjecaja na okoliš izgradnje i korištenja ŽCGO Marišćina. 

Vodonepropusnost tijela odlagališta u posljednjih 15 dana testirana je i prirodnim putem kada su se sve oborinske vode u prvom valu kiše prihvatile u tijelu odlagališta, a kasnije pumpama prepumpavale u obodne kanale. (Pitanja A.6., F.6. i F.7.)

U odlagališnim kazetama izrađeni su plinski zdenci koji će omogućiti pasivno otplinjavanje (kao što smo već naveli u Etapi C postavit će se baklja za spaljivanje plina i agregat za proizvodnju električne energije), a izrađeni obodni kanali oko tijela odlagališta (trajni betonski i privremeni od tucanika) omogućit će skupljanje sljevnih oborinskih voda.

U sklopu Etape A izgrađena je kompletna infrastruktura (vodoopskrba, kanalizacija, hidrantska mreža, elektroinstalacija). Izvor električne energije je diesel elektroagregat. Sva infrastruktura riješena je na način da je primijenjeno u potpunosti ispravno tehničko rješenje koje osigurava sigurnu i ispravnu funkcionalnost. (Pitanja F.3.,F.6., F.7. i F.9.) 

Za vrijeme izvođenja svih navedenih radova, izvođač GP Krk d.d. poduzeo je sve potrebne mjere zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi te mjere zaštite od požara a koje su navedene u Planu organizacije gradilišta.Iz svega navedenoga, a prvenstveno zbog donjeg brtvenog sustava, vidljivo je da odlagalište Faze «0-1» ŽCGO Marišćina i bez MBO postrojenja zaista nije moguće uspoređivati s odlagalištem Viševac jer izgrađeno je po svim standardima koji osiguravaju sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš. Oko odlagališnih kazeta sagrađena je zaštitna ograda koja sprječava ulazak neovlaštenih osoba i životinja. (Pitanje F.5.)

I dalje smatramo da će se u vrlo kratkom roku pokazati da Marišćina (kako Faza «0-1» tako i kompletan ŽCGO Marišćina) nije i neće biti problematično odlagalište te da se uz nju može normalno živjeti, kao i uz mnoga druga takva odlagališta u cijeloj Europi.Kao primjer navodimo niz odlagališta: u Grčkoj na otoku Kreti u Heraklionu, na Cipru Nafkias, regija Larnaca, u Velikoj Britaniji Frog Island i Jenkins Lane u blizini Londona te Nort Barrow, Hespin Wood i Dumfries, te u Španjolskoj u Cervera del Maestre. U Italiji ima 18 sličnih odlagališta u Lombardiji i Piemontu. Sva navedena odlagališta svakako su se izvodila u fazama od kojih je jedno trenutna situacija na odlagalištu Marišćina 0 faza. (Pitanje A.7.)

A u fazi izgradnje Etape A Faze «0-1» ŽCGO Marišćina, dakle, u svibnju 2012. godine MZOIP dalo je pisano mišljenje o prihvaćanju prijedloga da se MBO postrojenje gradi u jednoj od slijedećih etapa Faze «0-1» ŽCGO Marišćina ili da se otpad odložen u kazete naknadno obradi u MBO postrojenju kompletnog ŽCGO Marišćina.

Na osnovu istoga, KD Čistoća d.o.o. u dogovoru s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU), a temeljem članka 265. i 266. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12), pripremila je i trebala je predati zahtjev za uporabnom dozvolom za samostalni funkcionalni dio građevine, odnosno dio građevine koji se složene građevine koji se može koristiti prije dovršetka cijele građevine, što je ovdje slučaj.

Međutim, MGIPU je tada zaključilo da je ipak potrebno najprije dopuniti lokacijsku i građevinsku dozvolu u smislu izmjene faznosti izgradnje, zbog čega su dopunjeni Idejni i Glavni projekt izgradnje Faze «0-1» ŽCGO Marišćina (Hidroplan d.o.o. Zagreb), te predani u MGIPU uz zahtjeve za dopunu lokacijske i građevinske dozvole.

Isti su potkrijepljeni novim očitovanjem MZOIP od 03. kolovoza 2012. godine, kojim se daje mišljenje da se odlagalište Faze «0-1» može koristiti za privremeno skladištenje otpada (najduže tri godine), te da zbog toga nije potrebno propisivati dodatne mjere zaštite okoliša, odnosno da nije potrebno mijenjati propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša po Rješenjima iz 2003. i 2010. godine.

Obzirom na sve iznijeto, pripremljena je kompletna podloga za izdavanje potrebne dokumentacije koja se očekuje do početka rujna 2012. godine, a nakon čega u najkraćem roku očekujemo izdavanje uporabne dozvole te početak odlaganja na odlagalištu Etape A Faze «0-1». (Pitanja A.1., A.2., A.3., A.4., A.6., E.1., E.2., E.3., E.5., G.1., G.2., H.1.-H.3.)

Dakle, kao što smo već naveli Faza «0-1» ŽCGO Marišćina planirana je kao prijelazna faza od zatvaranja odlagališta Viševac do otvaranja ŽCGO Marišćina.

Međutim, obzirom da odlagalište Faze «0-1» ŽCGO Marišćina nije bilo izgrađeno, a da je odlagalište neopasnog otpada Viševac zatvoreno, od 01. siječnja 2012. godine, kao premosnica prijelaznog perioda uvelo se baliranje otpada i privremeno skladištenje baliranog otpada, najprije u sklopu odlagališta Viševac, a zatim od svibnja 2012. godine na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina.
To ne znači da se prije odluke o baliranju otpada nisu razmotrila i neka druga rješenja. Ispitale su se mogućnosti odvoza otpada na zbrinjavanje u spalionicu u Beč, na obradu u Trst kao i na obradu u MBO postrojenje tvrtke Vis 7 d.o.o. u Varaždin, ali zbog niza razloga kao što su nedovoljan kapacitet navedenih tehnologija, nemogućnost adekvatnog prijevoza, nemogućnost izvoza otpada bez prethodne obrade i drugo, među kojima dakle, potrebna financijska sredstva nisu bila najbitnija, odustalo se od istih i počelo s baliranjem otpada. (Pitanja C.1. i C.6.), 

Za takav način zbrinjavanja otpada preporučen od nadležnih institucija (MZOPUG, FZOEU) Komunalnom društvu Čistoća izdana je Privremena dozvola na vremenski rok do 31. srpnja 2012. godine.

Obzirom da KD Čistoća nije imalo potrebnog iskustva s tehnologijom baliranja otpada, u radu se držalo uputa ovlaštenog servisera postrojenja za baliranje otpada (Marvak d.o.o. Zagreb) preporučenog od strane FZOEU, te preporuka projektanta predmetne tehnologije (Hidroplan d.o.o. Zagreb). 

To znači da se bale obavezno omotavaju točno određenim brojem slojeva polietilenske mreže i polietelenske film folije (preporuka od 5 do 7 slojeva, korišteno 7 a zatim i 8 slojeva) što bi ih trebalo učiniti potpuno nepropusnim za zrak i oborinske vode a čime bi se otklonila mogućnost stvaranja neugodnih mirisa i procjednih voda. (Pitanja C.8, C.9. i C.10. i C.11.)

Na žalost, neugodno iskustvo mještana naselja Marčelji i susjednih u Općini Viškovo, pokazalo je da pridržavanje navedenih uputa i nije uvijek preduvjet za postizanje željenih rezultata. Naime, iako se prilikom manevriranja određeni broj bala ošteti, iste se odmah popravljaju (vidljivo u Dnevniku rada platoa i Očevidniku bala te ako je potrebno moguć nadzor uz prisustvo predstavnika Kriznog eko stožera Marišćina) tako da to nikako nije osnovni razlog stvaranju neugodnih mirisa. 

Objašnjenje koje smo dobili od servisera svodi se na vanredne vremenske uvjete s izrazito visokom temperaturom koja uzrokuje „kuhanje“ otpada u anaerobnim uvjetima unutar bale prilikom čega nastaje plin koji pod pritiskom stvara pukotine na zaštitnoj foliji i izbija u okolnu atmosferu.

Obzirom da se skladištenje baliranog otpada izvodi na način koji omogućuje visok omjer kompaktiranja otpada kako bi se maksimirao kapacitet skladišta, jednostavno manipuliranje i transport otpada te sprječavanje pojave štetočina (provode se preventivne mjere dezinsekcije i deratizacije) i raznošenje otpada vjetrom, a provode se i sve potrebne mjere zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi te mjere zaštite od požara, KD Čistoća poduzima i sve potrebno da se suzbiju neugodni mirisi. (Pitanja C.2., C.3., C.4., C.5., C.7.,C.8. i G.3.)

Dana 29. lipnja 2012. godine dan je nalog tvrtki Dezinsekcija d.o.o. Rijeka s kojom KD Čistoća ima godišnji ugovor o provođenju mjera dezinfekcije, dezodoracije, dezinsekcije i deratizacije u svim svojim objektima, da neutralizira neugodne mirise koji se šire s lokacije platoa u obuhvatu ŽCGO Marišćina. Od tog dana navedena tvrtka provodila je tretmane svakodnevno ponekad i više puta dnevno, ali uglavnom u večernjim satima, obzirom da se neugodni mirisi u naseljima najintenzivnije osjećaju u večernjim i noćnim satima. (Pitanja D.1., D.3.)

Dana 24. srpnja 2012. godine na platou je instalirana i puštena u pogon tehnologija deodoracije koja se primjenjuje na odlagalištu otpada Barje u Ljubljani, a koju čini postavljanje tzv. protusmradne zavjese s određenim brojem mlaznica.Pomoću posebnih dozatora u posebno odmjerenim koncentracijama vrši se emisija u atmosferu iznad izvora nastanka neugodnih mirisa.

Sredstvo koje se primjenjuje sadrži biljna ulja koja u kontaktu s molekulama »smrada« (odlagališni plin sadrži metan, ugljični dioksid, dušik, kisik, amonijak, vodikov sulfid, vodik, ugljični monoksid i ne-metanske organske spojeve od kojih miris i to neugodan imaju samo vodikov sulfid – H2S i amonijak – NH3 te lako hlapljivi niskomolekularni spojevi) stimuliraju i ubrzavaju prirodni postupak organskog raspadanja, koje kao rezultat proizvodi stabilne elemente kao što su voda, ugljični dioksid, dušik i sumpor.

Dakle, smrad se ne pokriva već se ubrzava njegova razgradnja i to primjenom kemijsko-biološkog, za okoliš i ljude potpuno neškodljivog sredstva.Sredstvo posjeduje vodopravnu dozvolu, a njegov kemijski sastav čine izopropanol, polioksietilen sorbitan monooleat, propilen glikol, 3-metoksi-3-metil-1-butanol i destilirana voda. (Pitanje D.1.)

Obzirom da navedeni sustav nije pokazao potpunu učinkovitost u svim uvjetima, tijekom prethodnog probnog rada pratili su se smjerovi vjetra, a temeljem čega je zavjesa proširena za što vjerujemo da će imati za posljedicu znatno bolji efekt.
Također je nabavljen još jedan opisan sustav koji se instalirao i na odlagalištu Viševac.

Vjerujem da je iz ovoga odgovora jasno da je KD Čistoća d.o.o. odmah poduzelo niz akcija kako bi se neugodan miris smanjio i eliminirao, a sve kako bi zaštitilo mještane okolnih naselja i omogućilo im da opet na miru sjede i uživaju ispred svojih kuća. (Pitanja D.1., D.2., D.3., D.4. i D.5.)

Upoznat sam i s rezultatima mjerenja kakvoće zraka koja je tvrtki Dvokut Ecro naručila Općina Viškovo i koja su provedena u razdoblju od 16. do 25. srpnja 2012. godine.Prema riječima predstavnika tvrtke koja je provela mjerenje, te riječima ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ ta se mjerenja moraju provoditi minimalno godinu dana te se u ovom slučaju ne mogu koristiti kao mjerodavni pokazatelji.Osim toga, jedine izmjerene povišene koncentracije su one lebdećih čestica i benzena, kojima se ne može utvrditi točan izvor. Benzen zasigurno ne potiče s odlagališta jer on nastaje isključivo kao rezultat sagorijevanja benzina, što je potvrdio i Nastavni zavod za javno zdravstvo. (Pitanje F.2.)

Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od 31. ožujka 2003. godine o mjerama zaštite okoliša i programu praćenja stanja okoliša u predmetu procjene utjecaja na okoliš namjeravanog zahvata ŽCGO Marišćina, naloženo je praćenje kakvoće zraka godinu dana prije početka izgradnje odlagališta.Mjerna postaja Marišćina uspostavljena je u rujnu 2007. godine u cilju monitoringa kakvoće zraka na utjecajnom području budućeg ŽCGO Marišćina.Krajem travnja 2012. godine sklopljeni su ugovori o pružanju usluga monitoringa zraka, tehničkog održavanja sustava, umjeravanja instrumenata te servisiranja analizatora i održavanja opreme sa Zavodom i ovlaštenom tvrtkom, čime su stvoreni svi preduvjeti za sustavno praćenje kvalitete ambijentalnog zraka na danom području, sukladno zahtjevima iz prethodne dokumentacije te ishođenih dozvola i rješenja nadležnih službi.Mjerna postaja opremljena je analizatorima sumporovog dioksida, vodikovog sulfida, dušikovih oksida, amonijaka, ozona, ugljikova monoksida, BTEX (benzena, toluena, etilbenzena i ksilena) te lebdećih čestica PM10. Također se prate i meteorološki pokazatelji (smjer i brzina vjetra, temperatura, tlak i relativna vlažnost zraka). Od samog početka postaja je spojena na centralno računalo za prikupljanje i obradu podataka u Zavodu. Zavod je preuzeo provedbu monitoringa zraka, nadzor nad sustavom monitoringa zraka i umjeravanje analizatora Ugovorom sa Ekoplusom, izuzev servisiranja instrumenta što je Ekoplus direktno ugovorio sa ovlaštenim serviserom. Analizatori su servisirani i u funkciji. Rezultati mjerenja sa postaje su dostupni na njihovim web stranicama od 07.07.2012. (Sve prednje su odgovori na Pitanja F.1. i F.4.)

Kao što je već rečeno, balirani otpad najprije se privremeno skladištio u sklopu odlagališta Viševac, a zatim od svibnja 2012. godine na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina.

Za plato namijenjen skladištenju baliranog otpada na dijelu terena budućeg odlagališta Faze «0-1» ŽCGO Marišćina, 17. listopada 2011. godine izdana je od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva lokacijska dozvola za zahvat u prostoru, a 19. prosinca 2011. godine i građevinska dozvola.

Odmah po ishodovanju građevinske dozvole, krenulo se u izgradnju platoa koja je završena u travnju 2012. godine.
Uporabna dozvola izdana je 25. svibnja 2012. godine. 

Obzirom da je dana 08. i 09. svibnja 2012. godine uspješno obavljen tehnički pregled izgrađenog platoa što je potvrđeno ovjerenim zapisnikom, te je izdavanje uporabne dozvole bila puka papirnata formalnost, kao i obzirom na hitnoću situacije zbog opterećenosti prostora za skladištenje baliranog otpada u sklopu odlagališta Viševac, KD Čistoća je sa skladištenjem baliranog otpada na izgrađenom platou krenula već 10. svibnja 2012. godine., što u navedenim okolnostima smatramo opravdanim.
Dakle, plato je izgrađen nakon dobivanja svih potrebnih dozvola, a počeo se koristiti nakon uspješno obavljenog tehničkog pregleda. (Pitanja C.3, H.1., H.2., H.3.)

Kao i sve ostalo vezano za skladištenje baliranog otpada na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina i problematiku stvaranja i pojave neugodnih mirisa, kao i aktivnosti na rješavanju iste, već duži period prate nadležne institucije, prvenstveno Služba za inspekcijski nadzor Ministrastva zaštite okoliša i prirode, Područna jedinica Rijeka, koja je izdala i nekoliko rješenja (uklanjanje neugodnih mirisa) po kojima je KD Čistoća odmah postupilo, a čime je omogućilo daljnji rad platoa po svim zakonskim uvjetima.Također su u inspekcijskom nadzoru bili predstavnici Vodopravne i Sanitarne inspekcije iz čijih je zapisnika vidljivo da se na platou radi u skladu sa svim postojećim dozvolama i zakonskim propisima. (Pitanja C.1., C.2., C.3., C.4., D.2. F.4., F.9.)

Ponavljam, postrojenje za baliranje koje je sa svom pripadajućom opremom smješteno u sklopu odlagališta Viševac, ustupljeno je KD Čistoća od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na korištenje bez naknade. Isto postrojenje korišteno je u Makarskoj ali se s korištenjem prestalo, ne zbog neuspješnosti tehnologije baliranja, već zbog izrazito velikih troškova iste.

Iako su toškovi baliranja u Rijeci manji, a što nije zbog razlike u kvaliteti baliranja već zahvaljujući vrsnim strojarima i mehaničarima u KD Čistoća koji sami odrađuju većinu skupih popravaka na postrojenju, i ti su troškovi veliki, ali postojeća tehnologija baliranja otpada uz privremeno skladištenje baliranog otpada u obuhvatu ŽCGO Marišćina trenutno je jedini mogući način zbrinjavanja otpada. (Pitanje C.4., C.5., C.9., C.10. i G.3.)

Nakon ishodovanja uporabne dozvole koju očekujemo početkom rujna 2012. godine, prestat će se s baliranjem otpada na odlagalištu Viševac i njegovim skladištenjem na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina, te početi s odlaganjem na odlagalištu Etape A Faze «0-1» ŽCGO Marišćina.

Uz otpad koji će se svakodnevno dovoziti na odlagalište, na odlagališnim kazetama u što kraćem mogućem roku privremeno će se odložiti i sav balirani otpad čija procijenjena količina iznosi 30.000 m3 od čega je 10.000 m3 skladišteno na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina, a 20.000 m3 u sklopu odlagališta Viševac. Procjena je da će se sav balirani otpad premjestiti u kazete najkasnije do kraja 2012. godine. 

Balirani otpad s obje lokacije vozit će se specijalnim vozilima tzv. roll-kiperima i grajferima, te će se pomoću viličara s teleskopskim kranom istovarivati u kazete zajedno s ostalim otpadom. Odloženi otpad tretirat će sredstvom s efektivnim mikroorganizmima koje će ubrzati i poboljšati razgradnju organskih tvari čime će se spriječiti pojava neugodnih mirisa, a i svakodnevno prekrivati inertnim materijalom. 

Po izgradnji MBO postrojenja, kao i ostali privremeno odloženi otpad i balirani će biti adekvatno zbrinut. To znači da će zaštitna folija i mreža izdvajati i slati na oporabu, a otpad iz bala bit će obrađen na MBO postrojenju te trajno odložen na uređeno odlagalište.

Kapacitet MBO postrojenja ŽCGO Marišćina iznosi 100.000 tona godišnje. U prvih 6 mjeseci radit će probno i obrađivati samo otpad privremeno odložen unutar Faze «0-1», a nakon toga i ostali svakodnevno dovezeni otpad. 
Stoga je procjena da će sav otpad odložen unutar Faze «0-1», u procijenjenoj količini od 150.000 tona, biti obrađen najduže u roku od 4 godine od izgradnje MBO postrojenja ŽCGO Marišćina, odnosno od izgradnje privremenog MBO-a. (Pitanja A.3., A.5.)
Izgradnja ceste do Marišćine planirana je u dvije dionice. Prve dvije faze prve dionice čiju izgradnju vodi i financira Grad Rijeka već su u funkciji, dok će treća faza biti dovršena tijekom 2012. godine.

Dakle, Grad Rijeka je pri kraju izvršenja svojih obveza po pitanju predmetne prometnice.Izgradnju druge završne dionice do Marišćine, od Županijske uprave za ceste preuzele su nedavno Hrvatske ceste s ciljem da njena izgradnja postane prioritet s rokom izvršenja do lipnja 2014. godine.

Trenutno po lokalnoj prometnici kroz Marčelje, uz sva ostala teretna vozila, prolaze samo jedan do dva kamiona KD Čistoća u dvije smjene obavljajući prijevoz baliranog otpada s lokacije odlagališta Viševac na lokaciju platoa za privremeno skladištenje baliranog otpada u obuhvatu ŽCGO Marišćina.

Svaki kamion po smjeni napravi prosječno 5 tura s 12 bala otpada, tako da je do sada na plato prevezeno nešto preko 10.000 bala.

Po dobivanju uporabne dozvole za Fazu «0-1» ŽCGO Marišćina, kamioni KD Čistoća dovozit će otpad izbjegavajući centar Viškova, odnosno koristeći uglavnom alternativne pravce kao što su prometnice preko Kastva i tzv. Petrolejska cesta.
To će znatno otežati i produžiti rad vozilima KD Čistoća, ali će i bitno rasteretiti ne samo centar Viškova već i prometnicu kroz Marčelje.

Ujedno, redovni odvoz otpada u noćnim satima obavlja se samo s dva vozila koji ukupno naprave 3 ture što znači da će stanovnici uz cestu imati miran san. (Pitanja B.1. do B.4.)

Pozivate se na iznesenu činjenicu da svi mi svakodnevno stvaramo smeće i dužni smo ga na ekološki prihvatljiv način i zbrinuti, uz prethodno odvajanje različitih vrsta otpada i naravno recikliranje kako bi se količina otpada što više smanjila. To su projekti na kojima rade i KD Čistoća i TD Ekoplus s Gradom Rijekom i Županijom.

Iskustvo izdvajanja iskoristivih komponenti iz komunalnog otpada na području djelovanja Komunalnog društva KD Čistoća d.o.o. Rijeka postoji više od deset godina i kontinuirano se razvija.

U periodu od 2001. do polovice 2010. godine, u skladu s prihvaćenim razvojnim planovima poduzet je niz različitih aktivnosti i postavljen velik broj novih spremnika za posebne vrste otpada, tako da danas postoji oko 300 posebnih plavih posuda namijenjenih odlaganju papira, preko 200 posebnih spremnika narančastog poklopca za odlaganje višeslojne tzv. tetrapak ambalaže te 200-tinjak ekootoka za odlaganje papira, staklene i tzv. tetrapak ambalaže.

Organiziran je i poseban sustav skupljanja kartonske ambalaže iz trgovačkih i drugih poslovnih objekata te njezino izdvajanje direktno iz posuda za miješani komunalni otpad u što je uključeno 10 malih vozila tzv. portera te 5 većih vozila tzv. autosmećara.Također su se izgradila i stavila u funkciju reciklažna dvorišta na Pehlinu i u Mihačevoj dragi, namijenjena građanima za izdvajanje svih vrijednih komponenti iz otpada, te u sklopu reciklažnog dvorišta u Mihačevoj dragi pripremilo privremeno skladište vrijednog otpada sa sortirnicom i uređajem za njegovo prešanje i baliranje.Sav prikupljeni vrijedan otpad predaje se ovlaštenim koncesionarima.Smatram da sve navedeno predstavlja efikasan sustav odvojenog zbrinjavanja otpada, a što potvrđuju i količine posebnih vrsta otpada predane ovlaštenim koncesionarima.

Kompletan sustav usklađen je sa svim zakonskim propisima i načelima zaštite okoliša i gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, a kako je izdvajanje vrijednih vrsta otpada jedan od najvažnijih segmenata gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, i ubuduće se planira nabava dodatnih spremnika za odvojeno odlaganje, te izgradnja novih reciklažnih dvorišta, a sve u cilju razvoja i modernizacije postojećeg sustava prilagođenog gusto naseljenim urbanim sredinama i integralnom sustavu gospodarenja otpadom koji se planira izgraditi u Primorsko-goranskoj županiji. (Pitanje G.4.)

Nadam se da ste ovim dobili odgovore na sva Vaša pitanja te da ćete svojim sugrađanima prenijeti činjenice o projektu. I na kraju, sve u prethodnom tekstu navedene dokumente, dozvole, mišljenja, projekte i ostale materijale a u kojima su detalji svega iznijetoga, možete, uz prethodnu najavu dobiti na uvid i kopiranje, u KD Čistoća d.o.o. Rijeka ili TD Ekoplus d.o.o. Rijeka, ovisno o nadležnosti u izradi, ishođenju i provođenju istih, a sve sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 172/03, 144/10, 37/11, 77/11).

Uz srdačan pozdrav i dalje Vam stojim na raspolaganju za bilo koje pitanje ili informaciju. 

Vojko Obersnel
Gradonačelnik Rijeke



 

 

Tekst: V. Obersnel