Pozdravni govor gradonačelnika na Konferenciji o građanskom odgoju

Objavljeno: | Tagovi:

Gradonačelnik Obersnel je u pozdravnom govoru na Konferenciji o građanskom odgoju istaknuo nužnost uvođenja građanskog odgoja u sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, naglasivši da je riječki model besplatno na raspolaganju svima koji ga žele preuzeti.

Poštovana veleposlanice Versto, poštovana prorektorice Barić, poštovana dekanice Srdoč Konestra, poštovani predavači i predavačice na današnjem skupu i poštovana publiko!

Srdačno vas pozdravljam, želim Vam dobrodošlicu i zahvaljujem Vam što ste se odazvali pozivu na konferenciju o građanskom odgoju i obrazovanju.

Kao što dobro znate, Rijeka je prvi i zasad (ali nadam se ne zadugo!) jedini grad u Hrvatskoj koji je s lokalne razine vlasti uveo građanski odgoj i obrazovanje kao nastavnu aktivnost u osnovne škole na području grada i tu aktivnost provodimo već godinu i pol dana.  

Ovom prilikom želim iskreno zahvaliti i javno pohvaliti moje kolegice i stručne suradnice - pročelnicu Odjela za odgoj i školstvo Sandu Sušanj, te djelatnice istog Odjela Lanu Golob i Mirelu Pašić. Naravno, zahvaljujem se i svim ostalim stručnim osobama koje su apsolutno profesionalno i posvećeno sudjelovale  u ovom procesu uvođenja građanskog odgoja u riječke škole, no objasnit ću Vam zašto posebno ističem svoje tri kolegice.

Naime, sudbina Građanskog odgoja u našoj zemlji, a tako i sudbina građanskog društva,  počiva na osobnoj unutrašnjoj motivaciji pojedinaca – načelnika i gradonačelnika, pročelnika, stručnih suradnika i nastavnika.

Izgradnja uređenog građanskog društva u kojem su svima jasna građanska prava i odgovornosti, nažalost nije u rukama svih građana, niti u rukama obrazovnih institucija.   

To zvuči kao antiutopija, ali, nažalost – to je činjenica. To je realitet društva u kojem živimo.

I upravo zbog tog razloga ističem koliko sam ponosan na svoje kolegice, na njihov ogroman trud i angažman koji su uložile u realizaciju projekta nakon što smo donijeli - de facto političku odluku - da ćemo u gradskom proračunu osigurati sredstva za uvođenje građanskog odgoja u riječke škole.

Ni jedan zakon na to nas nije obvezao, ni jedan pravilnik, ni jedna uredba. Učinili smo to motivirani grčem u želucu.

A grč je postojao od dugogodišnjeg promatranje stanja, u kojem ni jedna Vlada, uključivo i SDP-ovu (od koje sam to posebno očekivao), u 25 godina postojanja građanski definirane demokratske države Republike Hrvatske – nije pronašla načina da ova učenja, kao zasebni predmet, uvrsti u sustav obrazovanja.

Iznosim sve ovo kako bih vam dočarao nevjerojatnost koju živimo i na koju u dnevnim rutinama često zaboravljamo. Mnoge stvari u ovom društvu su duboko poremećene, a naša sposobnost prilagodbe, nije nam saveznik već neprijatelj.

Stoga imena mojih suradnica ne ističem kao samohvalu riječke gradske uprave, već da vam dočaram i ilustriram koliko je krhka - i istovremeno neizmjerno važna – postojeća mogućnost da se ovaj riječki model proširi i u ostale hrvatske gradove i općine.

I pritom moramo biti svjesni da to doista ovisi o pojedinačnim unutrašnjim motivacijama i prisutnosti zdravog razuma kod pojedinaca na odgovornim lokalnim i regionalnim  funkcijama.

A ne bi smjelo biti tako. Jer hrvatska ima 576 lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica i jednako toliko načelnika, gradonačelnika i župana. Vjerovati da 576 pojedinaca ima volju, želju i spremnost poduzeti nešto za što ne postoji nikakva zakonska obaveza,  ravno je – utopiji.

I zato s ovog mjesta želim poslati poruku i ovoj Vladi, dobronamjernu poruku o nužnosti sustavnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja kao jedinstvenog nastavnog predmeta u sve razrede osnovnih i srednjih škola.

Do tad, riječki model besplatno je na raspolaganju svima koji ga žele preuzeti. Osobno mi je izuzetno drago što smo uspjeli pomoći da  Sisak, Opatija, gradovi Istarske županije, Primorsko-goranska županija, a uskoro i gradovi Čakovec i Osijek – uvedu ova učenja u svoje sredine. Ovi su gradovi prepoznali priliku i kontaktirali nas pa su u procesu besplatnog preuzimanja i tiskanja riječkog priručnika. A mi u Rijeci u procesu smo izrade priručnika za sedmi i osmi razred jer s projektom želimo nastaviti. I te ćemo materijale također besplatno ponuditi svima koji ih žele preuzeti.

Dok o svemu ovome govorim, i prenosim vam tek dio našeg iskustva, čini se i meni samom kao da pričam o  nekoj nedohvatnoj nuklearnoj fizici, cijepanju atoma ili putovanju u neistraženi svemir. Ispada da je teže uvesti građanski odgoj u škole nego otputovati na Mars.

Ali nije tako. Ako postoji volja i stručnost, razum i motiviranost sve je prilično jednostavno i tim više mi je neshvatljivo da ovaj nastavni predmet već odavno nije sastavni dio redovnog obrazovanja u cijeloj obrazovnoj vertikali. 

Ali, ako pogledate trendove prisutne u hrvatskom društvu, ako pročitate istraživanja rađena među mladima, ako se zamislite nad najprisutnijim medijskim temama – ne znam hoćete li se moći oteti dojmu da nepostojanje građanskog odgoja nije slučajna stvar.

Naime, u istih ovih, uskoro trideset – godina, uspjeli smo stvoriti društvo u kojem nas snažne konzervativne silnice vuku daleko unazad, umjesto da stremimo prema modernim idejama razvijenih zemalja.

Sasvim realno nam se događaju dokidanja ljudskih prava i prava na izbor. Podsjećam vas na ustavno definiranje braka, podsjećam vas na nedavnu varijantu obiteljskog zakona u kojoj parovi bez djece nisu bili prepoznati kao obitelj. Podsjećam vas na molitvene skupine pred ginekologijama, na nasilje među mladima, na ksenofobiju koja je ušla u javni diskurs bez stvarne kritike i bez kazne. Sjećate se tvrdnje izrečene na nacionalnoj televiziji da su muslimani biološki drugačiji od nas i time prijetnja za naše društvo? Sjećate se izjave da je antifašizam floskula?

Neću dalje nabrajati, bojim se da vam ne uništim dobru volju s kojom ste došli danas ovdje. Negativne pojave stavljene na jednu hrpu znaju biti demotivirajuće. Želim samo reći da svega ovoga trebamo biti svjesni, ne smijemo zatvarati oči i kukavički se povlačiti pred svime onime na što nam je odgovornost reagirati.

A da bismo mogli reagirati, moramo razumjeti što je građansko društvo i što su građanske odgovornosti i građanska prava.

Kada smo ovu nastavnu aktivnost uvodili u riječke škole na umu smo imali razvoj  odgovornih, pametnih i suosjećajnih mladih ljudi.

Želimo li živjeti u društvu u kojem građani znaju svoja prava i razumiju važnost solidarnosti i tolerancije, građanski odgoj je prvi korak u izgradnji takvog društva. Njegovi pojedinci imaju odgovornost spram zaštite ljudskih prava, njeguju dosegnute razine sloboda i aktivno promišljaju njihov daljnji razvoj.

Danas su ovdje okupljeni mnogi ljudi na važnim funkcijama, neki su uz svoj rad istovremeno i društveno izuzetno aktivni, neki manje, a neki su, nažalost, progutani u frazu „ne-talasanja“.

 Razbudimo se svi. Volio bih da današnji skup posluži buđenju pozitivne energije kojom je moguće kreirati suradničku atmosferu, snažnu akciju u kojoj ćemo biti podrška jedni drugima i u svemu što činimo vidjeti sliku bolje budućnosti.

Vizija društva bez nasilja, društva koje čine odgovorni i suosjećajni građani, vizija široke zajednice koja prihvaća različitosti kao bogatstvo – ta vizija nije neostvariva. Samo moramo biti uporni i hrabri.

Želim Vam svima uspješan rad danas, kvalitetna izlaganja, i zaključke koji će pomoći da projekt građanskog odgoja i obrazovanja postane nastavni predmet u svim hrvatskim školama.