Opet ću se kandidirati bez obzira na Jovanovićeve ambicije

Objavljeno: | Tagovi:

Novinar Novog lista Damir Cupać razgovarao je s gradonačelnikom Obersnelom o političko-ekonomskoj situaciji u u gradu, novoj kandidaturi te Vladinoj politici spram Rijeke

Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik, nastavit će u ritmu koji je gradskoj upravi na čijem je čelu donio titulu najtransparentnije u Hrvatskoj 

Grad Rijeka opet je proglašen najtransparentnijim gradom, oni glasniji građani mišljenja su da je gradska uprava daleko od kvalitetnog javnog servisa, a u proteklo vrijeme Korzo potresaju priče o lošem gospodarenju poslovnim prostorima u gradskom vlasništvu, Fenixve se opet uzdigao iz pepela, ali u negativnom smislu jer je upitna sigurnost te nesretne garaže. Jednako tako sve je izglednije da će se mijenjati čelni ljudi Lučke uprave i Luke Rijeka, a na čelu države je vlada predvođena SDP-om. O tim temama razgovarali smo s riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.    

Novi list: Koju ocjenu biste dali vladi Zorana Milanovića?   

Obersnel: Ne mogu biti objektivan, ali, uvažavajući okolnosti u kojima je ova vlada preuzela državu od prethodne, s obzirom na sve nagomilane probleme, dao bih joj solidnu četvorku.   

Novi list: Jeste li očekivali da će tek nakon nekoliko mjeseci doći do kadrovske rekonstrukcije? Mislim na bivšega ministra Zlatka Komadinu?   

Obersnel: To nije nitko očekivao, tim više što je sam Komadina želio otići u vladu i preuzeti taj resor. Za svih nas bila je riječ o iznenađenju. Unatoč pričama koje su proizašle nakon ostavke, istina je samo jedna – Komadina je ministarsku funkciju napustio zbog zdravstvenih razloga.     

Žuta Lokva i Dubrovnik

Novi list: A nije jedan od razloga njegova frustracija zbog odustajanja od gradnje autoceste od Križišća prema Žutoj Lokvi koju je on isticao kao prioritet?   

Obersnel:  Ako uzmemo u obzir činjenicu da se ozbiljno radi na realizaciji projekta izgradnje nove pruge od Rijeke prema Zagrebu i do mađarske granice, što je vrijedno više od četiri milijarde eura, da je definiran nastavak izgradnje Sveučilišnog kampusa na Trsatu, da se planira izgradnja novog KBC-a, da se nastavlja s ulaganjima u riječku luku izgradnjom zagrebačkog pristaništa i ceste D-403, nije bilo razloga za ostavku jer je riječ o važnim investicijama za Rijeku. Smiješno je govoriti da bi netko dao ostavku zbog toga što cesta prema Žutoj Lokvi nije prioritet.    

Novi list: Nije baš pozdravljena vaša izjava da podržavate odluku vlade da je cesta prema Dubrovniku prioritet. Što se to promijenilo u vašem razmišljanju?   

Obersnel: Ponovio sam stav koji jasno zastupam – u ovom trenutku za Rijeku su znatno važnija ulaganja u riječku luku, izgradnja ceste D-403 koja će stajati do 800 milijuna kuna i aktivnosti vezane uz rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove pruge. U gospodarskom i prometnom smislu ti su projekti važniji od ceste prema Žutoj Lokvi. O tome sam govorio i prije, a i poslije izbora. Naravno da će se cesta prema Žutoj Lokvi graditi, ali u ovom trenutku nije prioritet da se financira proračunskim novcem. Ponudit će se izgradnja kroz koncesijski model. Ako uspoređujemo izgradnju ceste prema Dubrovniku, taj grad i cijeli taj kraj je nepovezan s Hrvatskom. Postoje i neriješeni odnosi s BiH u smislu državne granice koju je potrebno dva puta prelaziti. Osobno i kao gradonačelnik Rijeke bih mogao reći da bi mi bilo draže da se gradi cesta prema Žutoj Lokvi, ali činjenica je da mi imamo alternativni pravac preko Bosiljeva koji je, istina, malo duži. No, ne možemo reći da za Rijeku ne postoji alternativa, za razliku od Dubrovnika.    

Novi list: Biste li imali istu retoriku i stav da je ministar i dalje Božidar Kalmeta?   

Obersnel: Apsolutno. O cesti D-403 kao riječkom prioritetu glasno sam govorio nebrojeno puta, dapače, verbalno sam se o tome sukobljavao i s ministrom Šukerom, ne samo s Kalmetom, jer nije bilo nikakvog sluha za potrebu izgradnje te ceste. Dodao bih da sam se još i onda zalagao, a i sada se zalažem za stav da je suludo u ovom trenutku graditi Pelješki most i da se treba naći rješenje koje se sada i nazire, a to je izgradnja posebnog koridora kroz BiH. Nisam apriori ni protiv Pelješkog mosta, ali u ovom trenutku je jasno da taj projekt mora čekati bolja vremena.     

Škverovi i EU

Novi list: Jeste li zadovoljni vladinom politikom prema brodogradnji?   

Obersnel: Brodogradnja je jedna od priča koju je ova vlada naslijedila. Puno puta sam slao jasna upozorenja prema prethodnoj vladi da je brodogradnja vruć krumpir u pregovorima s Europskom unijom. Jedini cilj prethodne vlade bio je da se pod svaku cijenu osigura ulazak u EU, i valjda na taj način očuva vlast, ne vodeći računa o posljedicama (ne)činjenja. Podržavam zbog svega toga stav aktualne vlade koja je naglasila da se ne odriče brodogradnje, ali da ne može prihvatiti ponude koje su bile aktualne za riječko i trogirsko brodogradilište.    

Novi list: Kako komentirate odluku za brodogradilište u Kraljevici i znači li ona kraj za najstariji hrvatski škver?   

Obersnel: Ta odluka ne znači kraj, već osiguranje da brodogradilište pod novim uvjetima i oslobođeno dugovanja i problema nastavi svoju djelatnost u većem dijelu. Znam da postoji nekoliko zainteresiranih investitora koji su spremni kupiti brodogradilište u postupku stečaja?    

Novi list: O kojim investitorima je riječ?   

Obersnel: Interes je iskazao Viktor Lenac, ali i grupa američkih i talijanskih investitora koji su vlasnici manjega brodogradilišta u Genovi. Zanimanje su pokazali i neki domaći investitori koji su i do sada radili s Kraljevicom. Jedan od mogućih smjerova razvoja je gradnja manjih brodova i jahti, a drugi je gradnja brodova za hrvatske brodare, primjerice za Jadroliniju.    

Novi list: Kakvo je stanje u 3. maju i do kada bez narudžbi može izdržati riječki škver?    

Obersnel: Dio oko privatizacije bi se trebao završiti relativno skoro. Situacija u 3. maju, zahvaljujući potezima dosadašnje uprave, a usudio bih se reći da su i gradska politika i neke moje inicijative tome pridonijele, nije alarmantna jer još uvijek ima posla i likvidnih sredstava. Samo poslovanje i isplata plaća nisu ugroženi. Problem posla nije samo posljedica sadašnje situacije, već konstelacije na svjetskom tržištu. Zbog manjeg broja novogradnji u svijetu vlasnici kompanija pred upravu postavljaju nemoguće uvjete.     

Gateway podbacio

Novi list: Rijeka svoj razvoj temelji na luci i lučkim djelatnostima. Jeste li zadovoljni realizacijom Rijeka Gateway projekta?   

Obersnel: Apsolutno nisam i to nije tajna. Izgubili smo užasno puno vremena, prije svega zbog neefikasnosti ljudi u Lučkoj upravi. Novac za Rijeka Gateway osigurani su još za Račanove vlade, 2003. godine. Nažalost, projekt je Lučka uprava vodila traljavo, od izbora japanske tvrtke koja je trebala graditi Zagrebačku obalu, preko nadogradnje Brajdice, a tek prije desetak dana je potpisan ugovor s talijanskim konzorcijem. U međuvremenu gotovo se ništa nije napravilo s revitalizacijom prostora koji luka više ne koristi. Prije svega mislim na Deltu i Porto Baroš. Nije raspisan ni arhitektonski ni natječaj za developera za južnu Deltu. Stalno je opravdanje da se čeka izmjena Zakona o pomorskom dobru. Bez obzira na razlog, predugo se čeka. Od 2003. godine upozoravam da će se teško naći developer koji će pod ovim uvjetima razvijati takav projekt, odnosno graditi stanove koji se neće moći prodati nego dati u koncesiju. U svom tom vremenu moglo se krenuti u izmjene Zakona. Ako se već južna Delta nije realizirala, ne vidim zbog čega se Porto Baroš nije osposobio kao marina u privremenom smislu umjesto što se tamo uporno prekrcava drobljeno željezo na jednoj od najatraktivnijih pozicija u gradu.     

Hlača i Vukorepa

Novi list: Zašto ste onda prije četiri godine podržali izbor Bojana Hlače za ravnatelja Lučke uprave?  

Obersnel: Bio sam u manjini u Upravom vijeću pa je moj glas bio nebitan jer se znalo da ću biti nadglasan.    

Novi list: Je li on bio nametnut, radi li se o političkom kompromisu?    

Obersnel: Iskreno govoreći, 2000. godine u trenutku preuzimanja vlasti vjerovali smo da će Bojan Hlača i njegova ekipa znati odgovoriti na izazove. Nažalost, to se nije dogodilo svih ovih godina i Rijeka je pretrpjela veliku štetu. To nije samo krivica Bojana Hlače, već i kompletne donedavne političke strukture od vlade, ministarstva do Lučke uprave. Teško mi je odgonetnuti zbog čega je to tako. Takav rasplet zamjeram i riječkim HDZ-ovcima koji su upravljali Lučkom upravom. Ističem to jer su se u kampanjama često time hvalili.    

Novi list: Jeste li kao član Upravnog vijeća vidjeli ugovor o radu Bojana Hlače s obzirom na to da su podaci koji su u njemu navedeni, nakon što su objavljeni u našem listu, izazvali zgražanje i jeste li glasovali za takve uvjete?   

Obersnel:  Znam da sam postavljao pitanja u vezi s tim ugovorom, a rečeno nam je da je riječ o tipskom ugovoru koji se potpisuje sa svim ravnateljima lučkih uprava. Stoga tome nisam posvećivao neku posebnu pažnju.    

Novi list: Kada ističe mandat Bojanu Hlači i Denisu Vukorepi, direktoru Luke Rijeka?    

Obersnel: Hlači u rujnu ove godine, a Vukorepi nešto ranije.    

Novi list: Zaslužuju li novi mandat?    

Obersnel: Ako bih rekao da zaslužuju, skočio bih sam sebi u usta. Bilo bi logično da se na ta mjesta izaberu drugi ljudi i vjerujem da će tako i biti. Kao rezultat njihovog promišljanja, primjerice, imamo putnički terminal na krivom mjestu, a koji, usput budi rečeno, ne radi.    

Novi list: Kako je moguće da od toliko priča o kruzerima, kada se jedan ukaže, dođe do iskrcavanja putnika kao da je riječ o desantu na Normandiju, što su primijetili građani?    

Obersnel: Ima puno destinacija na koje brodovi dolaze iako ne mogu pristati uz obalu. To samo po sebi nije problem. Problem je u tome što u riječkoj luci postoji lokacija za vezanje takvih brodova. Lučka uprava je lakonski poručila da je putnički terminal napravljen na korijenu Riječkog lukobrana jer je ta lokacija utvrđena detaljnim planom uređenja. To je točno, ali nakon bezbrojnih razgovora i upozorenja od strane Grada prema Lučkoj upravi da bi bilo logično da se putnički terminal u DPU-u planira i gradi na De Franceschijevom gatu, na što oni nisu pristajali. U Gradu tada nismo toliko vodili računa o dubini mora, jer to je stručna stvar o kojoj je valjda lučka uprava trebala razmišljati. Nas je prema De Franceschijevom gatu kao mjestu za putnički terminal vodila zamisao o blizini pomorskog putničkog terminala, autobusnog i željezničkog kolodvora. U konačnici, u GUP-u smo ostavili mogućnost da se stvarni pomorski putnički terminal gradi na De Franceschijevom gatu, a da ovaj bude privremen.    

Novi list: Drugim riječima, Bojan Hlača je »baj baj« kada je riječ o mjestu ravnatelja?   

Obersnel: Ne vidim ni jedan razlog zbog čega bi ga trebalo braniti.     

Štrok i Delta

Novi list: Jeste li se čuli s Goranom Štrokom i koliko je realna njegova vizija razvoja Delte i Porto Baroša?    

Obersnel: Razgovarao sam s njim kao što sam razgovarao s desetinom drugih investitora. Svaki od njih ima svoj stil. Neki su skupili informacije i rade na razradi projekta, neki su to isto napravili, ali imaju o tome potrebu obavijestiti svih. To je stvar odabira. Investitor za razvoj riječkog waterfronta izabrat će se na javnom natječaju i morat će zadovoljiti čitav niz kriterija, od prihvatljivog arhitektonskog rješenja do najbolje financijske ponude.    

Novi list: Jesu li Štroku vrata ipak malo otvorenija jer ga se povezuje sa Slavkom Linićem?    

Obersnel: Ne bih o tome govorio na takav način. Nemam razloga ni braniti ni zagovarati Gorana Štroka. No, činjenica je da je prvi ozbiljno krenuo s investicijama u hrvatski turizam, pa i ovdje u Rijeci gdje je uredio Bonaviju, a dok su trajali radovi je plaćao radnike. Teza da je nešto napravio jer je nečiji prijatelj, smiješna je. Uložio je golemi novac u hotele u Dubrovniku i u Bonaviju u Rijeci. Ponavljam, odabir investitora za razvoj južne Delte bit će rezultat javnog natječaja. Kao Grad ćemo inzistirati da rješenje ne može biti isključivo u interesu investitora, već da mora zadovoljiti bitne potrebe građana Rijeke kroz širu zonu pristupa moru u kojoj će biti mjesta za šetnicu i rekreativne sadržaje, da mora osigurati lokacije za javnu upotrebu, širi trg koji Rijeci nedostaje i sličn 

Socijaldemokracija i neoliberalizam

Novi list: Provodi li Milanovićeva vlada socijaldemokratske ili neoliberalne javne politike? Do sada sve što se događa je žestoki udar na standard građana i koja je granica izdržjivosti mjera kao što su poskupljenje energenata?    

Obersnel: Priča o socijaldemokraciji i neoliberalizmu je pogrešno razmatrana. Jedna je stvar razvijati socijaldemokraciju koja će se bazirati na principima slobode, solidarnosti i socijalne osjetljivosti u razvijenom i uspješnom društvu. Drugo je preuzeti vođenje države kada je ona doslovno na koljenima. U ovom trenutku je zadaća vlade nalaženje modela za poticanje gospodarstva i pokretanje investicijskog ciklusa. To mogu samo poduzetnici i zbog toga se stvara privid da je vlada sklonija njima nego radnicima. Paralelno s poticanjem gospodarskog sektora potrebno je voditi računa o radničkim pravima. Da je tome tako, dokazuje donošenje Uredbe prema kojoj više nema isplate plaća bez uplate doprinosa radnicima. Nevjerojatno je da je prošla Vlada godinama mirno gledala zakidanje uplate doprinosa radnicima koji bi to saznali tek odlaskom u mirovinu. Što se tiče cijena, plaćamo danak neodgovornosti bivše vlade koja je kupovala socijalni mir zaduživanjem, bez ikakvih stvarnih reformi, koje su izostale i kada se svjetska financijska kriza prelila. To nije izgovor, ali za rezultate svih mjera koje poduzima Vlada trebat će neko vrijeme. I to je jedina istina, ali i jedini put.

Bolji život kasnije

Novi list: Ocijenili ste da je država na koljenima, a i lokalna samouprava je na koljenima. Što je nova vlada napravila u odnosu prema lokalnoj samoupravi?    

Obersnel: Stanje lokalne samouprave nije dobro. Kako su padali prihodi države, prihodi lokalne samouprave su padali još i više jer se vodila takva politika. Morat ćemo razmišljati o smanjivanjima proračuna dok se ne stvore uvjeti da se kroz investicijski ciklus ne povećaju porezni i drugi prihodi. Za razliku od svih dosadašnjih premijera, a dugo sam predsjednik Udruge gradova, osjeća se da Milanović ima dobru volju da se odnos prema lokalnoj samoupravi promijeni što se vidi kroz formiranje radnog tijela za pokretanje procesa decentralizacije. Teško je očekivati rezultate preko noći. Vlada je trenutno, medicinskim terminom kazano, u postupku trijaže. No, ima i dobrih pokazatelja kao što je zadržavanje kreditnog rejtinga, iako je upitno koliko građani shvaćaju da je to jako bitno jer nije riječ o imaginarnoj stvari koja ne utječe na svakodnevni život. Ministar Slavko Linić izuzetno je povoljno prodao državne obveznice u Americi. Sve to govori o promjeni raspoloženja i povjerenju u ovu vladu. Promjene u smislu lakšeg života nećemo tako brzo osjetiti. o.    

Novi list: Je li Rijeka mrtav grad zbog toga što SDP-ova gradska vlast nije znala odgovoriti tranzicijskim izazovima?    

Obersnel: Točno je da je Rijeka pretrpjela bolne tranzicijske rezove, gašenje velikog broja tvrtki i radnih mjesta. Ali jednako je tako točno da su pred nama investicije u razvoj prometne i lučke infrastrukture. S povećanjem konkurentnosti riječke luke otvara se mogućnost otvaranja logističkih zona u kojima će se obavljati proizvodnja ili skladištenje. Znači da će se otvarati nova radna mjesta. Prema procjenama Svjetske banke, samo će Rijeka Gateway direktno i indirektno u gospodarstvu otvoriti 2.000 novih radnih mjesta vezanih uz lučke djelatnosti i turizam. Projekt nove logističke zone Miklavlja-Matulji, prema procjenama stručnjaka, zaposlio bi oko 5.000 ljudi. Možemo govoriti o potrebi revitalizacije Zračne luke Rijeka, te o razvoju novih turističkih kapaciteta umjesto zapuštenih državnih hotela. I mi se svi moramo zapitati – zašto su te investicije državnog ranga do sada stajale? Kome je bio interes da u Rijeci ne bude meta novih velikih investitora? 

USKOK nije bio u Gradu

Novi list: Slavko Linić je od 1993. godine do 2000. godine na čelu Grada Rijeke, a vi od 2000. godine. Je li moguće da SDP i vi kao čelni ljudi grada niste mogli napraviti ništa za ublažavanje razornih tranzicijskih posljedica?    

Obersnel: Vrlo teško smo mogli nešto napraviti jer je uloga grada u tom kontekstu zanemariva. Niti imamo nadležnosti, niti možemo utjecati na poslovne odluke bilo koje tvrtke. Usudio bih se reći da smo poticanjem malog poduzetništva uspješno odgovorili na tranzicijske promjene, a rezultat je jačanje sektora malog poduzetništva koje je postalo dominantno u Rijeci. Na temelju dostupnih podataka FINA-e za razdoblje siječanj-rujan 2011. godine, vidljivo je da mali riječki poduzetnici zaslužuju naše veliko poštovanje jer su vodeći u rastu ukupnih prihoda (najviše ostvaruju prihoda od prodaje u zemlji i ostalih prihoda), a značajno su pridonjeli povećanju investicija u gospodarstvo. Kada govorim o Rijeci, ne mislim samo na 44 kvadratna kilometra, odnosno na administrativne granice. Rijeku treba sagledavati u kontekstu bivše Općine Rijeka. Nemam teritorijalne pretenzije prema drugim gradovima i općinama, ali činjenica je da velik broj Riječana radi na području Bakra i Viškova koji su razvili zone upravo zbog blizine Rijeke. U tome vidim budućnost Rijeke, u razvoju postojeće industrijske zone u Bakru ili buduće u Matuljima.    

Novi list: Jesu li istražitelji USKOK-a bili u Gradu Rijeci, a u vezi s problematikom poslovnih prostora?  

Obersnel: Nisu djelatnici USKOK-a bili u Gradu. I da su bili, sastavni su dio službi s kojima komuniciramo i odgovaramo na njihove zahtjeve. Ali prije svega, naš sustav je takav da se reagira na svaku prijavu. Radimo transparentno, napose dva puta smo zaradili titulu najtransparentnijeg od 127 gradova u proteklih nekoliko godina i to na temelju relevantnog istraživanja procedura.    

Novi list: Zbog čega ste najavili podizanje tužbi u vezi s kritikama oko natječaja za gradske poslovne prostore?  

Obersnel: Prozivke Stipe Dunatova i Slavice Šote su prevršile svaku mjeru. Tu se ne radi o ukazivanju na moguće kazneno djelo. Nemam ništa protiv da bilo tko podnese zahtjev državnom odvjetništvu da se neke stvari ispitaju, ali vrijeđati na takav način, na osobnoj razini, to prelazi sve granice. Jesam političar, s pravom smo pod posebnim povećalom javnosti, ali vrijeđanje i klevetanje bez osnove nisu dio demokracije.     

Pavičić redovito plaća

Novi list: Je li Mirko Pavičić »jednakiji« poduzetnik u odnosu na druge kada je riječ o zakupu poslovnih prostora? Samo u zadnjih nekoliko mjeseci njegove su tvrtke napravile prenamjenu poslovnih prostora, a bez suglasnosti Grada Rijeke, da bi se onda naknadno te prenamjene odobrile.    

Obersnel: Nitko nije ni u kakvom posebnom statusu. S obzirom na sustav upravljanja gradskim prostorima to je i nemoguće. Ali iz nekog razloga se u javnosti on neprestano ističe. Jedino što mogu reći o tvrtki gospodina Pavičića je da uredno izvršava obveze prema Gradu sukladno ugovorima i nemali je novac investirao u poslovne prostore.    

Novi list: Što je s milijun kuna jamčevine koja je ostala u gradskom proračunu nakon što je Pavičićeva tvrtka odustala od zakupa Karoline Riječke?    

Obersnel: Što se tiče jamčevine, ona ostaje u gradskom proračunu.    

Novi list: Je li Pavičić tužio Grad za povrat milijun kuna?    

Obersnel: Koliko ja znam, nije.    

Novi list: Kako sada stvari stoje, ne samo da neće biti nove zgrade Gradske knjižnice, nego je upitna i izgrađena garaža Fenixve zbog sigurnosnih razloga. Je li vam žao što se prije desetak godina odabrali tu lokaciju i platili pravo građenja za nju?    

Obersnel: Nije. Problem garaže treba razdvojiti od problema knjižnice. Knjižnica se ne gradi isključivo zbog problema zatvaranja financijske konstrukcije jer nema novca. Projekt je vrijedan oko 100 milijuna kuna kojih u ovom trenutku nemamo, odnosno u vrijeme krize Grad ima druge prioritete i mislim da to treba iskreno reći. Za izgradnju knjižnice potrebno je ojačati statiku garaže i to zbog promjene zakonskih okvira koji se odnose na tu problematiku. Pitanje sigurnosti garaže mora definirati građevinska inspekcija u relaciji s vlasnikom. Kojom će se dinamikom to realizirati teško mi je reći jer to ne ovisi o Gradu Rijeci. Gradsko vijeće donijelo je nedavno zaključak po kojem apelira na nadležno ministarstvo da ubrza postupak vezan uz procjenu sigurnosti garaže, a to mora napraviti građevinska inspekcija jer je jedina nadležna za to. Podsjećam da sam to isto zatražio i ja, još 2009. godine.    

Novi list: Što je s autobusnim kolodvorom i hoće li se on početi graditi do kraja ovoga mandata?    

Obersnel: Vjerujem da će radovi početi do kraja ovog mandata, možda već i do kraja godine i da će na javni natječaj stići ponude za odabir privatnog partnera jer zanimanje postoji.    

Novi list: Vaš bivši zamjenik, a danas ministar Željko Jovanović, zatražio je ostavku ravnatelja KBC-a Hermana Hallera, dok ste vi ocijenili da za to nema potrebe. Znači li to da se razilazite u promišljanjima?    

Obersnel: Svatko od nas ima svoju glavu i svoje stavove. U tome što se u nekim segmentima razlikujemo, ne vidim ništa problematično.    

Novi list: U kakvim ste odnosima s Jovanovićem?    

Obersnel: U istim kao i prije.    

Novi list: A kakvi su to odnosi?    

Obersnel: Uvažavanja i poštovanja.    

Novi list: Hoćete li se ponovno kandidirati za gradonačelnika za godinu dana?    

Obersnel: Hoću.    

Novi list: Jeste li razgovarali ikada s Jovanovićem o želji da postane gradonačelnik Rijeke, a s čime se u zadnje vrijeme u medijima špekulira?    

Obersnel: Nikada nisam o tome s njim razgovarao, ali ambicije su u politici uvijek dobro došle, a u SDP-u ih ohrabrujemo. Politika treba obrazovane, vrijedne i poštene. 

Tvitanje i transparentnost

Novi list: Što znači proglašenje Grada Rijeke najtransparentnijim gradom i jeste li vi to malo naštelavali kao predsjednik Udruge gradova koja je provela anketu zajedno s GONG-om?    

Obersnel: Riječ je o istraživanju u kojem su isti parametri koji su se mjerili primjenjeni na svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Istraživanje je proveo GONG, a uloga Udruge gradova je bila omogućavanje kontakta s gradovima. Procjenjivala se dostupnost podataka na web stranicama gradova i analizirala se provedba Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s udrugama civilnog sektora, razine i načini komunikacije s građanima... I Rijeka je najtransparentniji grad u Hrvatskoj prema tom istraživanju. Rezultat su potvrdile i moje brojne kolege gradonačelnici koji su tražili prenošenje naših iskustava. Dakle, budimo ponosni kao Riječani na taj rezultat jer koliko god on bio rezultat transparentnog rada gradske uprave toliko je i rezultat samih građana. Riječani žele informacije, Riječani pitaju, komentiraju, kritični su, propitkuju, komuniciraju i tjeraju nas da budemo transparentni kao uprava. Ja imam političku volju slijediti taj ritam i rezultat te sinergije je ova titula najtransparentnijeg grada. Pitanje transparentnosti u ovom istraživanju bilo je u tome da se svaka moja odluka, bila dobra ili loša, javno objavljuje. Nerijetko sam kritiziran zbog svojih tvitova, ali to me neće odagnati od komuniciranja i tim brzim i neposrednim kanalom. Naravno, neposredno komuniciranje znači i biti prisutan u svakodnevnom životu grada. Kulturnom, sportskom, ali i socijalnom.    



Tekst: Novi list Preneseno s: www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Vojko-Obersnel-Postujem-Jovanoviceve-ambicije-ali-ostajem-gradonacelnik