Odgovor na Otvoreno pismo Kriznog eko stožera Marišćina

Objavljeno: | Tagovi:

Ovdje donosimo odgovor gradonačelnika Obersnela na Otvoreno pismo koje je ispred Kriznog eko stožera Marišćina na više adresa uputio gospodin Josip Katalinić.Ovi odgovori upućeni su gospodinu Kataliniću i svima ostalima koji su ranije zaprimili Otvoreno pismo. 

 

Poštovani gospodine Katalinić, 

Poštovani članovi Kriznog eko stožera Marišćina, 

Poštovane građanke i građani,

ovim putem želim odgovoriti na sva Vaša pitanja i Vaše pozive za smjenom čelnih ljudi KD Čistoća i TD Ekoplus iz Otvorenog pisma koje ste uputili političkim predstavnicima građana Primorsko – goranske županije. 

1. Prije svega ističete da su Ekoplus i Čistoća "zakasnilI sa svim pripremama, premda su godinama unaprijed znali da se postojeće smetlište na Viševcu zatvara". Moram zato u odgovoru podsjetiti na činjenice. A one govore da su aktivnosti na izgradnji ŽCGO Marišćina započete još 2001. godine izradom Studije utjecaja na okoliš građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. Godine 2004. ishođena je načelna građevinska dozvola kojom se omogućila fazna izgradnja. Obzirom na mogućnost sufinanciranja od strane EU, 2005. godine projekt je neuspješno kandidirala Republika Hrvatska za sufinanciranje iz ISPA EU fonda. Godine 2006. država je prišla aktivnostima za novo kandidiranje projekta za sufinanciranje iz IPA EU fonda. Nakon dugotrajnih aktivnosti EU je 2009. godine odobrila 8 milijuna EUR-a. Godine 2010. predan je zahtjev za dodatno sufinanciranje iz IPA EU fonda te je 2011. godine dobiveno od strane EU dodatnih 13 milijuna EUR-a. Mogućnost dodatnog bespovratnog sufinanciranja od strane EU u iznosu od cca 22 mil. EUR-a jedan je od razloga prolongiranja početka izgradnje ŽCGO Marišćina. Isto tako žalbeni postupci na izdana rješenja i dozvole kao i dugotrajna imovinsko pravna priprema dodatno su produžile početak izgradnje. U postupku pripreme dokumentacije podnesen je tako 2003. i 2004. godine od strane Općine Viškovo Upravni spor radi poništenja rješenja Ministarstva zaštite okoliša prostornoga uređenja i graditeljstva o prihvatljivosti za okoliš, te Postupak za ocjenu suglasnosti čl. 115. Prostornog plana PGŽ s Ustavom i zakonom. Potom su pokrenuta dva upravna spora radi poništenja lokacijske dozvole, a 2010. godine i tužba protiv Rješenja MZOPUG na izmjenu i dopunu lokacijske dozvole. Sve ovo bitno je usporilo realizaciju projekta. 

2. Vaše drugo pitanje odnosi se na osiguranje sredstava za izgradnju prikladne ceste i rok dovršetka njezine izgradnje. Kao što vjerujem znate izgradnja ceste do  Marišćine planirana je u dvije dionice. Prve dvije faze prve dionice čiju izgradnju vodi i financira Grad Rijeka već su u funkciji dok će treća faza biti dovršena tijekom 2012. godine. Izgradnju druge završne dionice do Marišćine, od Županijske uprave za ceste preuzele su nedavno Hrvatske ceste s ciljem da njena izgradnja postane prioritet s rokom izvršenja do lipnja 2014. godine. Taj rok bitan je zbog uvjeta EU u projektu Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina kao uvjeta za izdavanje uporabne dozvole. Trenutno po lokalnoj prometnici kroz Marčelje, uz sva ostala teretna vozila, prolaze samo jedan do dva kamiona KD Čistoća u dvije smjene obavljajući prijevoz baliranog otpada s lokacije odlagališta Viševac na lokaciju platoa za privremeno skladištenje baliranog otpada u obuhvatu ŽCGO Marišćina. Po dobivanju uporabne dozvole za Fazu «0-1» ŽCGO Marišćina, kamioni KD Čistoća dovozit će otpad izbjegavajući centar Viškova, odnosno koristeći uglavnom alternativne pravce. 

3. Od izgradnje MBO postrojenja u Fazi«0-1» ŽCGO Marišćina odustalo se zaista zbog velikog ulaganja na vrlo kratak rok što bi znatno opteretilo prvenstveno krajnje korisnike usluge zbrinjavanja otpada a to su građani. Također se, temeljem postojećih zakona i propisa iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, kao i mišljenja stručnjaka iz tog područja, takvo ulaganje pokazalo nepotrebnim, te se od njega s pravom odustalo. 

Naime, sukladno svemu iznijetom, moguće je privremeno skladištenje neobrađenog otpada te naknadna njegova obrada u MBO postrojenju kompletnog ŽCGO Marišćina, s tim da ista tehnologija zadovoljava sve parametre iz postojećih projekata i jamči uvjete za zdrav život lokalnog stanovništva. 

4. Od 1. siječnja 2012. godine odlagalište Viševac je zatvoreno za odlaganje te se otpad počeo balirati i baliran privremeno skladištiti u sklopu samog odlagališta. Kao prijelazna faza od zatvaranja odlagališta Viševac do otvaranja ŽCGO Marišćina planirana je izgradnja Faze «0-1» ŽCGO Marišćina. Obzirom da je predviđeni rok njezine izgradnje bila polovina 2012. godine, kao premosnica uvedeno je baliranje i privremeno skladištenje baliranog otpada, najprije u sklopu odlagališta Viševac, a zatim od svibnja 2012. godine na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina. Za takav način zbrinjavanja otpada Komunalnom društvu Čistoća izdana je Privremena dozvola. Prva etapa Faze «0-1» ŽCGO Marišćina izgrađena je krajem lipnja 2012. godine. Nakon obavljenog tehničkog pregleda i ishodovanja uporabne dozvole koju uskoro očekujemo, prestat će se s baliranjem otpada na odlagalištu Viševac i početi s odlaganjem na odlagalištu Faze «0-1» ŽCGO Marišćina. Do tada, postojeća tehnologija baliranja otpada uz privremeno skladištenje baliranog otpada u obuhvatu ŽCGO Marišćina trenutno je jedini mogući način zbrinjavanja otpada koji je KD Čistoća preporučen od nadležnih institucija koje su za isto izdale sve potrebne dozvole. Postrojenje za baliranje koje je sa svom pripadajućom opremom smješteno u sklopu odlagališta Viševac, ustupljeno je KD Čistoća od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na korištenje bez naknade. Isto postrojenje korišteno je u Makarskoj ali se s korištenjem prestalo, ne zbog neuspješnosti tehnologije baliranja, već zbog izrazito velikih troškova iste. 

5. Za plato namijenjen skladištenju baliranog otpada na dijelu terena budućeg odlagališta Faze «0-1» ŽCGO Marišćina, 17. listopada 2011. godine izdana je od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva lokacijska dozvola za zahvat u prostoru, a 19. prosinca 2011. godine i građevinska dozvola. Odmah po ishodovanju građevinske dozvole, krenulo se u izgradnju platoa koja je završena u travnju 2012. godine. Uporabna dozvola izdana je 25. svibnja 2012. godine. Obzirom da je 8. i 9. svibnja 2012. godine uspješno obavljen tehnički pregled izgrađenog platoa što je potvrđeno ovjerenim zapisnikom, te je izdavanje uporabne dozvole bila puka papirnata formalnost, kao i obzirom na hitnoću situacije zbog opterećenosti prostora za skladištenje baliranog otpada u sklopu odlagališta Viševac, KD Čistoća je sa skladištenjem baliranog otpada na izgrađenom platou krenula već 10. svibnja 2012. godine., što u navedenim okolnostima smatramo opravdanim. 

Na sljedeća tri pitanja (6. 7. i 8.) koja se tiču same tehnološke strane baliranja moramo istaknuti da KD Čistoća nije imalo nikakvog iskustva s tehnologijom baliranja otpada, te se u radu držalo uputa ovlaštenog servisera postrojenja za baliranje otpada preporučenog od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te preporuka projektanta predmetne tehnologije. 

To znači da se bale omotavaju točno određenim brojem slojeva polietilenske mreže i polietelenske film folije što bi ih trebalo učiniti potpuno nepropusnim za zrak i oborinske vode a čime bi se otklonila mogućnost stvaranja neugodnih mirisa i procjednih voda. Nažalost, neugodno iskustvo mještana naselja Marčelji i susjednih u Općini Viškovo, pokazalo je da pridržavanje navedenih uputa i nije uvijek preduvjet za postizanje željenih rezultata. Naime, iako se prilikom manevriranja određeni broj bala ošteti, iste se odmah popravljaju tako da to nikako nije razlog stvaranju neugodnih mirisa. Objašnjenje koje smo dobili od servisera svodi se na vanredne vremenske uvjete s izrazito visokom temperaturom koja uzrokuje fermentiranje otpada u anaerobnim uvjetima unutar bale prilikom čega nastaje plin koji pod pritiskom stvara pukotine na zaštitnoj foliji i izbija u okolnu atmosferu. 

U prilog tom objašnjenju ide činjenica da se balirani otpad odvozi i skladišti na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina još od 10. svibnja 2012. godine a da se neugodan miris pojavio znatno nakon tog datuma. 

Obzirom da se skladištenje baliranog otpada izvodi na način koji omogućuje visok omjer kompaktiranja otpada kako bi se maksimizirao kapacitet skladišta, jednostavno manipuliranje i transport otpada te sprječavanje pojave štetočina i raznošenje otpada vjetrom, a provode se i sve potrebne mjere zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi te mjere zaštite od požara, KD Čistoća poduzima i sve potrebno da se suzbiju neugodni mirisi kako bi mještani okolnih naselja mogli opet na miru sjediti i uživati ispred svojih kuća. 

Povrh toga, svjesni neugodnosti koje građani imaju 29. lipnja ove godine u KD Čistoća naložili su tvrtki Dezinsekcija d.o.o. Rijeka da neutralizira neugodne mirise koji se šire s lokacije platoa u obuhvatu ŽCGO Marišćina. Od tog dana navedena tvrtka provodi tretmane svakodnevno, u večernjim satima, obzirom da se neugodni mirisi u naseljima najintenzivnije osjećaju u večernjim i noćnim satima. Tretmani se izvode s dva specijalna vozila koja rasprskuju preparat potpuno neškodljiv za okoliš i ljude a koji sadrži selekcionirane enzime. 

Obzirom da je to preparat koji predstavlja biološki proizvod za ubrzanu razgradnju organskog materijala te suzbijanje neugodnih mirisa, zbog nemogućnosti prodora enzima u same bale, prema riječima izvođača tretmana, rezultat tretiranja nije suzbijanje neugodnih mirisa, već samo njihov smanjeni intenzitet. 

Temeljem postignutih rezultata kojima nisu bili zadovoljni niti izvođač niti KD Čistoća, a najmanje građani izloženi neugodnim mirisima, potražena su i druga rješenja. Jedino obećavajuće rješenje predstavlja tehnologija deodoracije koja se primjenjuje na odlagalištu otpada Barje u Ljubljani i koju je KD Čistoća naručila početkom prošlog tjedna. Navedenu tehnologiju čini postavljanje tzv. protusmradne zavjese s određenim brojem mlaznica. 

 Pomoću posebnih dozatora u posebno odmjerenim koncentracijama vrši se emisija u atmosferu iznad izvora nastanka neugodnih mirisa. Neutralizacija smrada je u osnovi jednostavna. Sredstvo koje će se primjenjivati sadrži biljna ulja koja u kontaktu s molekulama smrada u kontroliranim uvijetima stimuliraju i ubrzavaju prirodni postupak organskog raspadanja, koje kao rezultat proizvodi stabilne elemente kao što su voda, ugljični dioksid, dušik i sumpor. Dakle, smrad se ne pokriva već se ubrzava njegova razgradnja. 

U petak, 20. srpnja 2012. godine, instalirana je sva oprema izuzev pogonskog sistema i linije mlaznica koji će biti isporučeni i montirani u toku današnjeg dana. Prve rezultate djelovanja nova tehnologija trebala bi pokazati kroz nekoliko dana, a nakon toga i potpuno ukloniti neugodne mirise.Kao i sve ostalo vezano za skladištenje baliranog otpada na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina i problematiku stvaranja i pojave neugodnih mirisa, kao i aktivnosti na rješavanju iste, već duži period prate nadležne institucije, prvenstveno Služba za inspekcijski nadzor Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Područna jedinica Rijeka, koja je izdala i dva rješenja po kojima je KD Čistoća odmah postupila. 

9. Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od 31. ožujka 2003. godine o mjerama zaštite okoliša i programu praćenja stanja okoliša u predmetu procjene utjecaja na okoliš namjeravanog zahvata ŽCGO Marišćina, naloženo je praćenje kakvoće zraka godinu dana prije početka izgradnje odlagališta. Nakon probnog rada i dokazivanja ispravnog rada svih analizatora u veljači 2012. godine, automatska mjerna postaja za ispitivanje kakvoće zraka je preuzeta od Izvođača radova. U mjesecu travnju 2012. godine ista je predana na upravljanje Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ i uključena je u županijski sustav za monitoring zraka. 

10. Kao što je već navedeno, prva etapa Faze «0-1» ŽCGO Marišćina izgrađena je krajem lipnja 2012. godine. U sklopu te faze izgrađena je pristupna cesta unutar odlagališta, ulazno - izlazna zona s kontrolnom rampom, čuvarskom kućicom, platoom za pranje kotača vozila, mosnom vagom, spremnicima za procjednu vodu, ostalom potrebnom infrastrukturnom instalacijom, prostorima potrebnim za radnike, te tri odlagališne kazete. Oko odlagališta postavljena je zaštitna ograda visine 200 cm. Za izvedbu odlagališta izvršen je iskop za tri odlagališne kazete na čije je dno donji brtveni sloj koji se sastoji od: 

- 50 cm gline s lokacije 

- bentonitnog tepiha 

- HDPE folije 2 mm 

- geotekstila 1.200 g/m2 

- drenažnog sloja šljunka za procjedne vode debljine cca 50 cm 

- geomreže 30/30 kN. 

Drenažni sustav za procjedne vode izveden je postavljanjem drenažnih cjevovoda od HDPE cijevi promjera 315 mm koje su prekrivene slojem šljunka frakcije 8/32 mm. Drenažni sloj je po cijeloj plohi debljine 50 cm s nadvišenjem iznad cijevi od 50 cm. Drenažne cijevi na najnižoj točki završavaju HDPE sabirnim oknom koje je položeno po unutrašnjem pokosu kasete. 
Iz ovog okna pomoću uronjenih električnih crpki eventualno nastale procjedne vode odvode se u spremnike za skupljanje procjedne vode. Čiste vode koje padnu na nepopunjeno dno nisu onečišćene i crpe se direktno u obodni kanal za oborinske vode. 

U odlagališnim kazetama izrađeni su plinski zdenci koji će omogućiti otplinjavanje a izrađeni obodni kanali oko tijela odlagališta (trajni betonski i privremeni od tucanika) omogućit će skupljanje slivnih oborinskih voda. U sklopu ove etape izgrađena je kompletna infrastruktura (vodoopskrba, kanalizacija, hidrantska mreža, elektroinstalacija). 

Kao što vidite, dno bazena, odnosno kazeta, nije kako navodite zaštićeno samo tankom folijom. Sve navedeno smatramo dokazom da je privremeno skladištenje otpada u kazete Faze «0-1» uz njegovu naknadnu obradu na MBO postrojenju ŽCGO Marišćina adekvatno zbrinjavanje otpada u skladu s postojećim ekološkim standardima. Također, to isključuje bilo kakvu mogućnost zagađenje izvora Rječine koje spominjete ili drugih izvorišta pitke vode na širem području. 

11. Na osnovu Prethodne studije o utjecaju na okoliš građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog otpada s područja PGŽ kojom je obrađeno nekoliko lokacija, lokacija Marišćina odabrana je kao optimalna. Isto je potvrđeno Studijom utjecaja na okoliš izgradnje i korištenja ŽCGO Marišćina izrađenom 2001. godine. Temeljem navedene dokumentacije, 2010. godine izrađen je i prihvaćen Elaborat zaštite okoliša o usklađenosti izgradnje Faze «0-1» ŽCGO Marišćina sa Studijom utjecaja na okoliš izgradnje i korištenja ŽCGO Marišćina. Dakle, sva dokumentacija izrađena je i prihvaćena od strane stručnjaka za ta područja tako da ne bismo smjeli sumnjati u njihovu procjenu i profesionalnost. 
 
 Želim istaknuti da svakako mogu razumjeti Vaše ogorčenje zbog neugodnosti koje trenutačno imate zbog smrada s Marišćine. Vjerujem da je iz ovoga odgovora jasno da je KD Čistoća odmah poduzelo niz akcija kako bi se neugodan miris smanjio i eliminirao. Također, držim da je iz ovih odgovora i svih drugih činjenica kojima sigurno raspolažete jasno da CZGO Marišćinu nije moguće usporediti s Viševcem. Čak ako i ne vjerujete Gradu i Županiji, Ekoplusu i Čistoći, onda Vas stroga pravila i standardi Europske unije koja sufinancira projekt zasigurno moraju uvjeriti u činjenicu da je u slučaju Marišćine zaista riječ o tehnološki vrlo zahtjevnom i suvremenom odlagalištu otpada čijem se planiranju i izgradnji zaista pristupilo uz temeljite pripreme i analize. Dakle, ne vidim razloge radi kojih tražite smjenu vodećih ljudi Čistoće i Ekoplusa. 

Smatram da će se u kratkom roku pokazati da Marišćina nije i neće biti problematično odlagalište te da se uz nju može normalno živjeti, kao i uz mnoga druga takva odlagališta u cijeloj Europi. 

Podsjećam da svi mi svakodnevno stvaramo smeće i dužni smo ga na ekološki prihvatljiv način i zbrinuti, uz prethodno odvajanje različitih vrsta otpada i naravno recikliranje kako bi se količina otpada što više smanjila. To su projekti na kojima rade i KD Čistoća i TD Ekoplus s Gradom Rijekom i Županijom. 

Međutim, bilo kakve aktivnosti na promjeni lokacije Centralne zone za gospodarenje otpadom koje tražite, a nakon svih procedura koje su prethodile izboru i izgradnji CZGO Marišćina zaista nisu realne niti moguće. Nažalost, budući da se neću se moći odazvati vašem pozivu na večerašnju tribinu jer sam u istome terminu već preuzeo druge obveze, želio sam ovim putem odgovoriti na Vaša pitanja.

I na kraju, razumijem i da je Vaše strpljenje pri kraju zbog ovih okolnosti i neugode koje imate i svakako želim maksimalno pomoći u rješavanju problema koje ste istaknuli. I zato ću i dalje nastojati odgovoriti na svako Vaše pitanje i angažirati se u svakom problemu koji istaknete uvjeren da, uz konkretne i potpune informacije i suradnju svih uključenih u ovaj projekt, CZGO Marišćina može biti kvalitetno i suvremeno odlagalište otpada koje može i mora zadovoljiti potrebe građana cijele naše Županije. 

S poštovanjem, 

GRADONAČELNIK 

Mr.sc. Vojko Obersnel