Obersnel: Pokrećemo investicijski ciklus vrijedan 200 mil. eura

Objavljeno: | Tagovi:

Obersnel: Pokrećemo investicijski ciklus vrijedan 200 mil. eura

Urednik magazina poslovni.hr Mislav Šimatović razgovarao je s riječkim gradonačelnikom o pokrenutim infrastrukturnim projektima, trenutno najvećima u Hrvatskoj

Rijeka je trenutno poprište najvećih infrastrukturnih investicija u zemlji, značajnih ne samo za taj grad i Hrvatsku, već i za gospodarstvo Europske unije. Dovršenjem projekta riječkog prometnog pravca do 2020. godine, Rijeka bi se trebala pozicionirati kao značajna globalna točka svjetskog prometa roba i usluga. S druge strane, planiranim preuređenjem samog središta grada uz obalu - gradnjom marine za megajahte i popratnih sadržaja na predjelu Delte i Porto Baroša, pokrenut će se ivesticijski ciklus vrijedan stotine milijuna eura. O spomenutim invsticijama i viziji razvoja Rijeke, razgovarali smo s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.

Ključna točka strateškog razvoja grada Rijeke jest riječki prometni pravac. Kako ste zadovoljni s dosadašnjom realizacijom?

Obersnel: Iskreno rečeno do unatrag dvije godine realizacija je bila jako spora. Zbog indolencije bivših vlada i tadašnjih čelnika riječke Lučke uprave izgubili smo puno vremena u utrci za konkurentnost riječkog prometnog pravca. Zadnjih godina to se bitno promijenilo tako da je uz dovođenje strateškog partnera na terminal Brajdica - filipinske kompanije ICTS koja je uložila velika sredstva u nabavku opreme za kontejnerski terminal, ugovorena i izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali vrijedna preko 70 milijuna eura. Ta je investicija proglašena i strateškim projektom RH. Na projekt novog terminala na Zagrebačkoj obali nadovezuje se i projekt izgradnje spojne ceste od riječke zaobilaznice do terminala, a cesta je vrijedna oko 500 milijuna kuna. Tu je i projektiranje i rekonstrukcija željezničke pruge za Zagreb koja je konačno u potpunosti elektrificirana, a investicijom HŽ infrastrukture otklonjena su i uska grla. Sada se pak intenzivno radi na projektiranju dvokolosječne pruge kroz Rijeku, na dionici od Šapjana do Delnica, što je i preduvjet za povećanje kapaciteta željeznice, a time i konkurentnosti riječkog prometnog pravca. Koliko je riječki prometni pravac značajan pokazuje i činjenica da je uvršten na popis krakova mediteranskog koridora i postao je jedan od deset najznačajnijih prometnih koridora koje je definirala EU. To otvara mogućnost korištenja europskih fondova, ali i predstavlja svojevrsnu garanciju za njegov daljnji razvoj.

Osim razvoja riječkog strateškog pravca koji bi trebao globalno pozicionirati Rijeku, koji su drugi ciljevi iz strategije razvoja grada?

Obersnel: Imamo tri strateška cilja: prvi je riječki prometni pravac, odnosno globalno pozicioniranje Rijeke, drugi je razvoj gospodarstva kroz suradnju sveučilišta i poduzetništva temeljen na novim tehnologijama, dok je treći cilj osiguranje dostojanstva svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa. Gledano kroz povijest, Rijeka se počela intenzivno razvijati kada je dobila željezničku prugu iz Austrije i iz Mađarske. To je bio okidač razvoja riječkog gospodarstva kakvog smo poznavali do 90-ih godina prošlog stoljeća. No, kao rezultat lošeg modela tranzicije, ali i nekonkurentnosti, većina strukture takvog gospodarstva je nestala. Smatram da se upravo jačanjem riječkog prometnog pravca, modernizacijom željezničke pruge, izgradnjom cesta i ostale infrastrukture stvaraju preduvjeti za razvoj nove strukture riječkog gospodarstva baziranog na novim tehnologijama. Ta vizija već se počela ostvarivati. U proteklih nekoliko godina Jadran Galenski laboratorij izrastao je u drugu po snazi farmaceutsku tvrtku u Hrvatskoj, koja je pred završetkom investicije u novi pogon vrijedne 50 milijuna eura. Također, Rijeka je postala sjedištem velikog broja tvrtki koje se bave transferom znanja. U Rijeci je i sjedište tvrtke Saipem čijih je 300 inženjera angažirano na globalnim projektima, ovdje je i Navis Consult, kompanija koja je kao dio Rols Royce koncerna angažirana na svjetskim projektima u području brodogradnje. To sve potvrđuje činjenicu da je Rijeka prepoznata kao grad s visokoobrazovanom radnom snagom, a u tom kontekstu ćemo zajedno sa sveučilištem i dalje potencirati takav razvoj. Jedan od naših velikih projekata je i osnivanje znanstveno-tehnološkog centra koji će se prostirati na 60 tisuća četvornih metara u samom gradu, iznad brodogradilišta 3. maj. Cilj nam je stvoriti uvjete za privlačenje tvrtki koje će razvoj i proizvod na globalnom tržištu temeljiti na usko specijaliziranom znanju i novim tehnologijama.

Koliko zapravo grad Rijeka može utjecati na brzinu realizacije spomenutih projekata, a koliko dinamika ovisi o drugim instancama?

Obersnel: Činjenica je da Grad sam ne može utjecati na, primjerice, brzinu izgradnje željezničke pruge, ali uz određeni stupanj sinergije možemo utjecati na brzinu realizacije. Već smo sada kroz prostorno planiranje i generalni urbanistički plan stvorili preduvjete da se većina zacrtanog može realizirati do 2020. godine.

Ipak, stječe se dojam da dinamika strateškog razvoja Rijeke ovisi o političkoj i stranačkoj strukturi na Markovu trgu.

Obersnel: Činjenica je da smo u prethodnom razdoblju koje se poklapa s periodom u kojem je na vlasti bio HDZ, izgubili puno vremena. Podsjetit ću da je projekt iz kojeg su proizašla sva ova ulaganja započeo još 2003. godine kada je osiguran kredit Svjetske banke. Već tada su bila osigurana i sredstva za gradnju Zagrebačke obale, koja se, eto, počela graditi tek sada. Je li to bila stvar namjernog kočenja ili nesposobnosti ljudi zaduženih za realizaciju tog projekta, ostavljam javnosti na prosudbu. Međutim, činjenica da je riječki prometni pravac ušao u mrežu deset najvažnijih europskih koridora, definira Rijeku kao europski prioritet pa eventualni parcijalni interesi i politikantski motivi ubuduće ne bi trebali imati velikog utjecaja na dinamiku realizacije naših strateški razvojnih ciljeva.

Kako ste sami jednom istakli, Rijeka prolazi tranziciju iz industrijskog grada u grad kojem dominiraju uslužne djelatnosti i urbani turizam. Međutim, pretpostavljam da se nekih velikih industrija, poput rafinerije i brodogradnje, ne biste željeli odreći?

Obersnel: Iako se događa tranzicija to nipošto ne znači da Rijeci ne treba industrija. Međutim, industrija visokih dimnjaka i zauljenih strojeva više gotovo da i ne postoji i na tome se više ne može graditi budućnost i bazirati razvoj. Treba razvijati industriju baziranu na visokoj tehnologiji, a dokaz tome su tvrtke o kojima sam ranije govorio.Čak i kada govorimo o metalo-prerađivačkoj industriji za koju je Rijeka i emotivno vezana. Primjerice tvrtka Elcon isključivo se bavi obradom metala, zapošljava 150 ljudi i kompletan proizvod plasira na inozemno tržište. Njihov proizvodni program bazira se na 60-ak strojeva kojima se upravlja kompjuterski. No, to sve ne znači da ćemo se odreći brodogradnje. Štoviše, kao Grad smo puno napravili po pitanju očuvanja brodogradnje, ali i ona se mora suočiti s činjenicom da će teško konkurirati Dalekom istoku gradeći jednostavne brodove.

Pretpostavljam onda da vas vesele najave iz Ine o ulaganjima u rafineriju Rijeka?

Obersnel: Da Ina ne bi ispala još jedna tužna hrvatska priča, što prije treba prestati ova situacija u kojoj se ta kompanija koristi za prepucavanje između MOL-a i hrvatske vlade. MOL ima jasno definirane obveze glede ulaganja u modernizaciju rafinerija. Nismo zadovoljni brzinom i dinamikom tog procesa, kao ni činjenicom da se radi na racionalizaciji troškova bez poduzimanja pratećih investicija. Govoreći s aspekta gradonačelnika, smiješne su priče prema kojima rafinerija na ovoj lokaciji ne može pozitivno poslovati.

Kada se može očekivati natječaj za investitore na Delti i Porto Barošu?

Obersnel: Delta i Porto Baroš je projekt koji je usko vezan uz razvoj novih lučkih kapaciteta. Širenje lučkog područja na nove zone stvara preduvjete da se sadašnji prostor koji koristi Luka - Delta i Porto Baroš - namijene izgradnji atraktivne turističko-poslovne zone s marinom za megajahte i svim pratećim sadržajima kao što su hotel, kongresni centar, prostor za rekreaciju građana i tri tisuće stanova na atraktivnoj lokaciji. Projekt je spreman za realizaciju i očekujem da bi u prvom kvartalu iduće godine mogao biti raspisan natječaj za koncesionara, odnosno developera koji će taj projekt razvijati prema zadanim fazama.

Koliki bi to trebao biti investicijski zamah?

Obersnel: Uključujući izgradnju svih sadržaja, radi se o investiciji od oko 200 milijuna eura. Svjesni smo da je marina za megajahte investitorima najatrakivniji objekt, ali zato očekujemo da se investitor obveže da će u fazama realizirati i sve ostale sadržaje koji su važni za čitav projekt.

Imate li u svojoj viziji razvoja Rijeke uzor na Mediteranu?

Obersnel: Volio bih da se u Rijeci realizira sve ono što je napravljeno u Barceloni. Barcelona je lučki grad u kojem jednako dobro funkcioniraju industrija i turizam. Primjerice, LNG terminal udaljen je od centra grada nekih 600 metara zračne linije i to ne predstavlja nikakvu prepreku za razvoj turizma. Rijeka također vodi politiku razvoja grada koji može imati razvijenu modernu industriju u sinergiji s razvojem kulturnih i uslužnih djelatnosti, što grad čini atraktivnom turističkom i poslovnom destinacijom. Da smo na dobrom putu pokazuje to što je Rijeka u prvih devet mjeseci 2014. godine imala porast noćenja i dolazaka za 20% u odnosu na isti period lani.

Vjerojatno takav razvoj temeljite dijelom i na bogatoj industrijskoj baštini Rijeke?

Obersnel: Industrijska baština je zasigurno jedan od potencijala budućeg razvoja Rijeke. U tom kontekstu pripremamo veliki projekt revitalizacije područja nekadašnje tvornice Rikard Benčić, odnosno izvorno tvornice šećera koja je krajem 18 stoljeća građena nizozemskim kapitalom. Ovim projektom, koji bi se trebao sufinancirati iz EU fondova, namjeravamo taj prostor staviti u funkciju na način da postojećim objektima damo nove sadržaje. Ideja je da se stvori kvart s bogatim kulturnim sadržajima poput gradske knjižnice, Muzeja suvremene umjetnosti i Muzeja grada, ali i hotel s pratećim sadržajima. Naša je sreća da veličina industrijske baštine prevazilazi veličinu Rijeke, tako da je ovaj projekt prepoznat i od strane Ministarstva kulture kao strateški projekt.

Rijeka u Poslovnom uzletu

Grad Rijeka jedan je od partnera u Poslovnom uzletu. Koji su glavni motivi ulaska u taj projekt?

Obersnel Motivirala nas je prije svega činjenica da se u javnosti premalo pažnje posvećuje dobrim poslovnim projektima. Svi smo na neki način opterećeni negativnostima, dok izvrsni poslovni primjeri ostaju zanemareni. Kvaliteta Poslovnog uzleta je u tome što je projekt fokusiran na promociju uspješnih poslovnih priča, ali i na potencijale koji su još neiskorišteni, a koji se baziraju upravo na realizaciji prve dvije odrednice naše strategije - razvoja riječkog prometnog pravca i gospodarstva temeljenog na novim tehnologijama u suradnji sa sveučilištem.

Preneseno s: www.poslovni.hr/hrvatska/obersnel-pokrecemo-investicijski-ciklus-vrijedan-200-mil-eura-281654