Neodgovorno je prozivati Grad

Objavljeno: | Tagovi:

Riječki gradonačelnik reagira na napis udruge Pro-Torpedo "Industrijska baština - oglodani kostur Rijeke"

U tekstu se, u izjavama Diane Glavočić, predsjednice Udruge za očuvanje industrijske baštine Pro Torpedo, Grad Rijeka proziva zbog stanja u kojem se nalazi dio riječke industrijske baštine čime se javnosti pogrešno sugerira da je gradska uprava krivac za takvu situaciju.     Takve su tvrdnje neistinite i u najmanju ruku čudne jer je Grad Rijeka do sada utrošio milijunske iznose i uložen je golem trud kako bi se naša industrijska baština privela novoj svrsi, a time i sačuvala. Među ostalim, iz sredstava gradskog proračuna godinama je financirana, upravo s ciljem očuvanja naše baštine, Udruga kojom predsjeda gospođa Glavočić.    

Dio nekretnina koje predstavljaju riječko industrijsko naslijeđe Grad je kupio baš zato da bi se sačuvale i stavile u funkciju pa je tako za objekte u sklopu kompleksa nekadašnjih industrijskih postrojenja Rikard Benčić, Rade Končar, Istravino, Torpedo, ali i objekte Parafinka i Marganovo u sklopu bivše Tvornice papira, utrošeno gotovo 90 milijuna kuna.     Od 2002. godine do danas, djelatnost zaštite i očuvanja kulturne baštine financirana je iz proračuna s oko 57 milijuna kuna. Od toga na industrijsku baštinu utrošeno je oko 20,8 milijuna kuna. Samo na uređenje i restauraciju Upravne zgrade bivše Šećerane utrošeno je preko sedam milijuna kuna.    

Isto tako, Grad Rijeka nije vlasnik svih objekata industrijske baštine, primjerice lučka skladišta i lansirna rampa Torpedo su na lučkom području i pod ingerencijom Lučke uprave, postrojenja bivše rafinerije nafte Mlaka su u vlasništvu Ine, a hale bivšeg Torpeda kupila je tvrtka Jedinstvo iz Krapine. Činjenica je da su vlasnici nekretnina - u koje spadaju i građevine industrijske baštine - odgovorni za održavanje i korištenje u skladu s planiranom namjenom.    

Iz svega navedenog je jasno da je neodgovorno i potpuno pogrešno svako malo prozivati Grad i za lansirnu rampu i lučka skldišta ili pak područje Mlake.    

Isto tako, ispravio bih tvrdnju gospođe Glavočić da gradski Odjel za urbanizam ne osmišljava gradski prostor u cjelini. Naime, za sve objekte industrijske baštine, kao i za cijeli prostor na kojem se prostire naš grad, postoje relevantni prostorni planovi i grad se, pa tako i njegova industrijska baština, pomno urbanistički promišlja i planira se njegov razvoj. Rijeka još od 2003. godine ima svoj Prostorni plan uređenja te od 2007. godine Generalni urbanistički plan grada koji sadrže impresivnu količinu informacija, urbanističkih opredjeljenja, rješenja i odredbi kojima se uvjetuje namjena i uređenje gradskog prostora pa tako i industrijskog naslijeđa. U GUP-u je vrlo iscrpno opisano osmišljavanje i uređenje kapitalnih dijelova grada: Delte i Torpeda. Isto tako, jedan od važnijih dijelova GUP-a je odnos prema baštini s bitnim naglaskom na onu novijeg doba koja do tada nije bila u fokusu interesa službe zaštite. Kao primjer građevine vrijedne zaštite, naveden je i bivši Hotel Emigranti, koji je 2009. godine i službeno registiran kao kulturno dobro.    

I detaljni planovi doneseni prije donašanja GUP-a poput onih za uređenje Zagrada, Pomorskog putničko terminala, i prostora Benčića kao i oni pokrenuti nakon donošenja GUP-a poput planova za Harteru ili za Središnji park Delte, promišljaju prostor jedinstveno i uvažavajući uvijek bitno širi urbani kontekst.    

Naglašavam i da Grad Rijeka nipošto nije pasivan promatrač prema baštini koja nije u gradskom vlasništvu kako se to sugerira u tekstu. Uložena su znatna sredstva iz riječkog proračuna u istraživanja lansirne rampe Torpedo i pripremu dokumentacije o njezinom stanju, a uz pomoć Grada Rijeke organizirani su i skupovi o industrijskoj baštini. Sufinancira se i program Lučke uprave vezan uz sanaciju dizalica na Riječkom lukobranu te dizalica na Senjskom pristaništu, a samo je u ovogodišnjem proračunu Grada za ovoj program osigurano milijun kuna.  Gradska uprava i ja kao gradonačelnik bili smo i aktivni sudionicu u spašavanju lučkih skladišta od rušenja pa tako, najslavniji kompleks među njima, Metropoli, još uvijek stoji na svom mjestu zahvaljujući angažiranju oko izrade alterativnih prometnih rješenja koja ne predviđaju rušenje novog kompleksa.    

Podsjećam i da je našom inicijativom, u Detaljnom planu uređenja Putničkog terminala, lukobran definiran kao šetnica otvorena za građane. Isto tako, osobno sam ukazao na činjenicu da su planovi za uklanjanje starih lučkih dizalica s lukobrana neprihvatljivi i to zato što te dizalice također čine riječku industrijsku baštinu.    Gospođa Glavočić proziva Grad i za stanje u kompleksu nekadašnje tvornice Rikard Benčić, no istina je da je proces revitalizacije svojim postupcima usporio tadašnji Zavod za zaštitu spomenika. Do danas nije riješen ni konzervatorski odnos prema tzv. Teatrinu i zahvatima unutar tzv. Ciglene građevine zbog čega su potencijalni investitori u izgradnju hotela na tom području izgubili strpljenje. Ipak, zahvaljujući naporima Grada, to strpljenje nisu izgubili u potpunosti. Naime, u siječnju ove godine izdana je i pravomoćna lokacijska dozvola za izgradnju hotela što znači da će dio ovog kompleksa skoro biti stavljen u funkciju.    

Za izgradnju Muzeja moderne i suvremen umjetnosti na prostoru Benčića stvoreni su uvjeti i izdana je građevinska dozvola, no zbog gospodarske situacije trenutno se radi na pronalaženju ekonomičnijeg rješenja no što je prvotno planirano.     Što se tiče Tvornice papira, za što gospođa Glavočić opet traži krivca u gradskoj upravi, istina je da je Grad Rijeka uložio u izradu idejnog projekta za obnovu bivše Energane tog kompleksa i stavaljanje u funkciju kao Muzej industrijske baštine, a projekt je prijavljen i za sredstva iz fondova EU. No, i ovdje je suradnja s Konzervatorskim odjelom otežala postupak.    

U svojoj izjavi Nana Palinić, docentica na riječkom Građevinskom fakultetu, govori o reindustrijalizaciji riječke industrijske baštine pa u tom kontekstu spominje i mogućnost smještanja trgovačkih centara u neke od tih objekata. Takvo što je lako reći, no iznimno teško sprovesti što bi gospođa Palinić, obzirom na svoju struku, trebala i znati. Naime, slične su ideje sadržane i u već spominjanom GUP-u i to u kontekstu uređenja područja Torpeda (trgovina, sajamska djelatnost itd.) te Hartere (proizvodnja malih i specijaliziranih serija i sl.)     Međutim, među brojnim potencijalnim investitorima s kojima smo kontaktirali, nije bilo onih koji su svoje poslove htjeli locirati u takvim objektima, prvenstveno zbog troškova poslovanja u takvim građevinama i to zbog uvjeta zaštite koje je utvrdio Konzervatorski odjel, ali i brojnih tehničkih i tehnoloških ograničenja.    

Unatoč svim problemima, Grad će i dalje ulagati u očuvanje industrijske baštine i učiniti sve da realizira kapitalne projekte koji uključuju i građevine industrijske baštine. No, to isto očekuje i od drugih vlasnika, a gradska uprava ostat će otvorena za sve oblike suradnje i pomoći, svjesna svoje odgovornosti i složenosti postupaka revitalizacije industrijske baštine.

Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke

 

Tekst: V. Obersnel Preneseno s: novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=285B2858286328592863285A28582859285A286328632863285D2861285D285A2858285F28632863286328592863S