Uvodnik Mandatnom izvješću Grada Rijeke 2005-2009.

Objavljeno: | Tagovi:

Uvodna riječ gradonačelnika

Ove redove pišem s osjećajem zadovoljstva zbog dobro obavljenog posla.
Kada bih jednom riječju morao opisati što se s Rijekom događalo u posljednje 4 godine, ta bi riječ svakako bila - promjene.
Kakve promjene?
Jer nije ih lako vidjeti kada ste u njima svaki dan, kada za njih živite i radite, kao što ro-ditelji najmanje vide kako njihovo dijete raste i mijenja se.
Siguran sam da je promjena mnogo, i da se odvijaju u dobrom smjeru.
Samo izuzetno ciničan promatrač rekao bi da se ništa ne događa, a na takve ovdje neću potrošiti ni retka.
Vjerujem da je moja osobna vizija prepoznata: izbalansiran razvoj u svim bitnim segmen-tima, s tim da će objektivan promatrač primijetiti kako je naglasak proteklih godina bio na pouzdanom komunalnom sustavu te kapitalnim objektima i projektima kulture i sporta.
Razlog takvom odabiru prioriteta je činjenica da je jednodimenzionalan razvoj Rijeke u pro-teklim desetljećima u tim segmentima ostavio prazninu koju je svakako trebalo ispuniti da bi se naš grad doista mogao nazvati gradom!
    No, one najvažnije promjene nisu opipljive, promjene svijesti i vizija.
Čija svijest i čije vizije? Naravno da mogu krenuti od svojih osobnih, no to me u ovom trenutku pretjerano ne zanima. Mislim prvenstveno na građane Rijeke, njihovu rastuću svi-jest o gradu koji se mijenja, postaje bolji i kompletniji.
O gradu koji više nije samo mjesto rada i spavanja, nego mjesto života, zabave, ugode, maštanja, kupovanja. O gradu u kojem se ugodno živi i u koji se rado dolazi.  
Govorim o svijesti o jednoj novoj Rijeci.

Način života

Započnimo ležerno. Uređivanje Starog grada, budući arheološki park i novo spektakularno nalazište uz Kosi toranj, unijeli su potpuno novo značenje i život u, ne tako davno, derutni kvart koji smo često zaobilazili ako je to bilo moguće.
Nekoliko šetnji Molo Longom uz atraktivnu zgradu novog Putničkog terminala otvorili su potpuno novu perspektivu i doživljaj strogog gradskog centra, na moru.
Izuzetno ostvarenje, Aula Ivana Pavla II., Atletska dvorana i gradski Planetarij, te naznake transformacije na području budućeg Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, govore nam da je Rijeka po svojim obilježjima, ali i načinu na koji doživljavamo grad, zakoračila u jedno novo doba.
Tower centar je postao prepoznatljiva trgovačka meka širom regije pa i čitave Hrvatske, čime je Rijeka zauvijek napustila eru u kojoj je Trst predstavljao gradski opskrbni centar.    
Sportski centar Zamet dobiva završne konture, a sadržaji koje će udomiti, uz, naravno, sportske, u potpunosti će promjeniti način funkcioniranja ovog dijela grada.

I posljednji, a možda i najbitniji, svakako su Bazeni Kantrida, koje nipošto ne želim svrstati samo pod sport.
Energija vrhunskog sportskog događanja - Evropskog plivačkog prvenstva, ali i svakod-nevno bavljenje sportom stotina djece koja nove bazene koriste kao svoje vlastito igralište, pokazuju na koji se način stvara nova vrijednost. Vrijednost kvalitete svakodnevnog života građana.

Ljudsko lice grada

Socijalni program Grada Rijeke uključuje 14.804 građana, što je više od 10% stanovništva. Takav sveobuhvatni program jedan je od najjačih u Hrvatskoj, uz znatno višu razinu soci-jalne zaštite od one koju nudi država.
Kontinuirano prateći nesrazmjer rasta troškova života u odnosu na rast mirovina, pove-ćavamo cenzuse čime aktivno brinemo za standard naših umirovljenika.
Otvorena su i 4 nova kluba za starije osobe i umirovljenike: Srdoči, Drenova, Krimeja i Trsat.
Roditelje bez sumnje raduju donacije za novorođenčad, vrtići koje sufinanciramo u pros-jeku sa čak 70% od tržišne cijene te besplatan produženi boravak u osnovnim školama.
Izgradili smo 124 stana i zpočeli izgradnju još 80 stanova na Rujevici te realizirali natječaj za projekt stanogradnje na Drenovi i Škurinjskom Plasu, čime znatno utječemo na regu-laciju cijena na tržištu stanova.
Financiramo brojne programe iz područja zdravstvene prevencije i psihosocijlane pomoći.
Život u Rijeci svojim se standardom zaista značajno razlikuje od drugih hrvatskih gradova, i na to sam otvoreno ponosan. 

Kvaliteta za sve

Nastavili smo marljivo graditi oku nevidljive, ali bitne gradske temelje.
Kontinuiranim ulaganjem u vodoopskrbu jedini smo u Hrvatskoj  postigli da gubici budu is-pod 20%, na razini EU. Cjevovodi na području Grobnika, povezivanje vodosprema Kozala i Streljana te rekonstrukcija sustava na području Kantride znatno su povisili kvalitetu i pouzdanost vodoopskrbe grada.
Projektom vodoopskrbe otoka Krka i izgradnjom sustava odvodnje Grobnika napravili smo značajan iskorak k integraciji komunalne infrastrukture na regionalnoj razini.
Impresivnih 215 kilometara plinske mreže i dolazak prirodnog plina podaci su koji govore sami za sebe, a ekološka javna rasvjeta značajno je smanjila potrošnju električne energije i svjetlosno zagađenje.   
Pored ovih uspjeha neću prikrivati nešto što će mnogi opisati kao neuspjeh, a to je riječki promet.
Moramo biti realni i biti svjesni da nam se u borbi za kvalitetniji promet suprostavlja moćan protivnik - stvarnost. Živimo u uvjerljivo najgušće naseljenom gradu u Hrvatskoj, na strmom terenu, gotovo u potpunosti izgrađenom, tako da nema jednostavnih rješenja.  Ri-ječke je ulice nemoguće širiti, broj automobila posljednjih godina gotovo se udvostručio i svi koji misle da postoje brza i jeftina rješenja, obični su demagozi, a ja to ne želim biti!
Uložili smo zaista mnogo u standard javnog prijevoza, kupljeno je 66 novih autobusa, uve-dene su nove linije,
Rekonstruirana je Osječka ulica sa novim rotorom, probija se potpuno nova cesta do Kastva kao i nova cesta prema Marinićima. Dovršava se zaobilaznica i cesta D-404. Njen završetak će rasteretiti grad od lučkog prometa i ponuditi potpuno novi istočni ulaz izravno u središte grada. Upravo je moje inzistiranje za realizaciju ceste D-404 urodilo plodom, uz često mukotrpnu borbu s vjetrenjačama državne birokracije.
Dovršena je pripremna faza za gradnju novog Autobusnog kolodvora. Ona je, istina, “nevidljiva”, ali možda i važnija od samog procesa gradnje. Taj projekt, uz spajanje Ciottine i Dežmanove ulice uz centar Zagrad, značajno će utjecati na kvalitetu prometa u gradskom centru.

Nova lica kulture

Riječka će kultura po dobru pamtiti protekle 4 godine, kako umjetnici i institucije, tako i publika.
Teško mi je odabrati trenutak ili događaj koji bih izdvojio, ali s radošću evociram svježe sjećanje na otvorenje Art-kina, koje je odmah u prvim mjesecima rada apsolutno opravdalo svoje postojanje. Užitak gledanja filmova u centru grada, u povijesnom prostoru kina,  nezamjenjiv je! I još me nešto posebno raduje - otvaranje knjižara u centru grada, tu gdje im je i mjesto.
Brojni nezavisni akteri svoj su dom pronašli u Molekuli u zgradi Ivexa na Delti, marljivi golobradi bendovi prve stvari slažu u gradskom Music boxu na Kozali.
Palach plovi novim sigurnim kursom, Stereo dvorana se svojim standardima produkcije događanja nametnula kao lider na području čitave države, a Jazz tunel postao je mali ali slasni zalogaj riječke klupske scene. Nije ni čudo da riječka glazbena obitelj sa tako sigur-nom bazom redovito donosi hrpe nagrada u svoj grad, na moje veliko zadovoljstvo.
Nova zbivanja kakva su razinom programa i ambicijama donedavno bila nezamisliva, poput Riječkih ljetnih noći i Hartera festivala, postala su “must see”, ne samo za Riječane nego i za brojne goste.
Brojni trenuci za pamćenje poput ambijentalne Tosce, otkrivanja svečanog zastora Matka Trebotića, nastupa Josea Cure u Trsatskom perivoju, retrospektive Mirka Ilića ili slavljeničkog koncerta Leta3, zauvijek su se usjekli u kolektivnu memoriju kulturnih poklo-nika, bez obzira na dob, medij i žanrovske preferencije.
Veliku snagu riječka je kulturna produkcija pokazala ulogom putokaza za bolje upoznavanje grada, poput pionira, što i jest odlika umjetnosti.
Pritom mislim na korištenja bivših industrijskih prostora, plaža, ribarnice, Trsatske gradine ili Marijina svetišta, koja su mnogim Riječanima otkrila dotada neotkrivenu dimenziju najdražeg grada.

Gospodarstvo i znanje

Riječko je gospodarstvo postojano raslo u proteklom mandatu, stopom bitno većom od na-cionalnog prosjeka, i to u svim bitnim pokazateljima, broju poduzetnika, prihodima, broju zaposlenih.
Iako mi neki spočitavaju da zapostavljam poticanje poduzetništva zbog velikih investicija u kulturu i sport, ekonomski pokazatelji govore potpuno suprotno.
Posebno me veseli podatak da mali poduzetnici po prvi put zapošljavaju više djelatnika nego srednja i velika poduzeća zajedno. To je siguran pokazatelj dovršetka tranzicije ri-ječkog gospodarstva koje je desetljećima počivalo na velikim poduzećima koja, nažalost, nisu izdržala kušnje tranzicije.
Neki od tih uspješnih malih poduzetnika pozitivne su impulse dobili od strane naše Re-gionalne razvojne agencije ili putem nekih, od niza dostupnih, poticaja, kao i gradskim sus-tavom kreditiranja. Brojni start-up projekti ponikli su u našim poduzetničkim inkubatorima i tehnološko inovacijskom centru.
Ono što me posebno raduje je snažan uzlet riječke luke, koji smo nedvojbeno pomogli bro-jnim inicijativama i međunarodnom promocijom Projekta Rijeka Gateway.
Raduje me i činjenica je da je svijest o važnosti razvoja gradskog turizma porasla.
Nikada nisam tvrdio da je to djelatnost koja u Rijeci može biti dominantna, samo sam se uporno borio dokazati da postoje vrijednosti koje možemo uobličiti u bitnu granu našeg lo-kalnog gospodarstva, ali i ojačati vlastiti identitet.
Mislim da sam u tome i uspio.
Riječani se više ne čude turistima na Korzu, osvojili smo nagrade poput Plavog cvijeta za najljepši park - Kazališni park 2008. i Turistički cvijet za najbolje turističko mjesto u kate-goriji do 5000 ležaja - 2007. godine. Britanski "Sunday Times" uvrstio je Riječki karneval među 24 najegzotičnija događaja u svijetu.
Svi riječki hoteli u proteklom su mandatu ulagali u kvalitetu svoje usluge i u objekte, što je jasan znak prepoznavanja tržišnog potencijala Rijeke kao turističke destinacije.
Završit ću onime čime bi netko drugi zasigurno započeo ovu retrospektivu. Sveučilišni kampus, kao šećer na kraju, jer je to projekt u koji smo uložili najljepši teren u našem vlas-ništvu s možda najdalekosežnijim, ali i najdugoročnijim ciljem. Upravo će on biti generator znanja koja će dati presudan zamah riječkom gospodarstvu i riječkoj konkurentnosti u vremenima koja dolaze.

Na samom kraju, želio bih se zahvaliti članovima Gradskog vijeća, svim suradnicima, tvrtkama s kojima Grad Rijeka surađuje, novinarima koji prate rad Grada, onima koji me podržavaju, ali i oponentima.
No, prije svega, ili povrh svega, želio bih se zahvaliti građanima Rijeke na velikoj podršci i velikoj ljubavi prema Rijeci. Njihovo mišljenje bilo je i ostat će presudno u formiranju mojih vizija.

Tekst: Grad Rijeka