Kriza ne posustaje

Objavljeno: | Tagovi:

Novinar Novog lista Damir Cupać prenosi izjave predsjednika Udruge gradova Obersnela o kriznom stanju u lokalnoj hrvatskoj samoupravi

Prihodi od poreza na dohodak hrvatskih gradova, općina i županija gotovo za 10 posto su manji u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu. Predsjednik udruge gradova, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, kaže da je riječ o podatku za prvih deset mjeseci prošle godine, a da će za svih 12 mjeseci biti još puno gori.

 – Do kraja prošle godine prihodi po toj osnovi bit će 1,2 milijarda kuna manji u odnosu na 2009. godinu. Kada se tome doda da gospodarska kriza ne jenjava, da se povećava broj nezaposlenih i onih koji rade, a ne primaju plaću, da su smanjeni prihodi od prodaje zemljišta i komunalnog doprinosa, nismo daleko od istine ako konstatiramo da je u Hrvatskoj lokalna samouprava na koljenima, postavio je nimalo optimističnu dijagnozu Obersnel.

Posljedice osjećaju građani

Nekoliko gradova postalo je sinonim predbankrotnog stanja, prije svega riječ je o Zlataru u kojemu su kasnile plaće, a Obersnel upozorava da su sve jedinice lokalne samouprave u financijski teškom stanju i da imaju problema s izvršavanjem obveza. Valja podsjetiti da su u Zadru morali tražiti zajam kako bi uredno izvršavali obveze plaćanja glavnice za izdane municipalne obveznice kojima se gradio sportski centar Višnjik. I u Rijeci se bazenski kompleks gradio izdanjem municipalnih obveznica, ali Obersnel tvrdi da unatoč svim problemima grad uredno izvršava kreditne obveze.

 – Naglasio bih da problem nije od jučer i da se lokalna samouprava financijski zanemaruje zadnjih šest-sedam godina. Umjesto da dođemo na europsku razinu kada je riječ o financijskoj decentralizaciji, nama se neprestano daju nove obveze, a u isto vrijeme se smanjuju prihodi. Na taj način se lokalna samouprava dovodi u nemogući situaciju, a sve kako bi središnja država mogla komotno trošiti proračunski novac i zaduživati se. Posljedice će osjetiti građani jer ne postoji lokalna samouprava samo radi sebe, tvrdi Obersnel. Kao primjer navodi prihode od komunalne naknade i komunalnog doprinosa.

 – Zakon nas obvezuje da se iz sredstava komunalnog doprinosa investitorima izgradi pristupna cesta i omogući priključak na komunalnu infrastrukturu. No, dovoljno novca za izvršavanje obveza nema. Isto tako, lokalna samouprava nadležna je za održavanje nerazvrstanih cesta, a prihodi od komunalne naknade više nisu dostatni za normalno održavanje. U vremenu koje je pred nama morat će se napraviti ozbiljna analiza i krenuti u reformu jer su proračuni sve manji, a lokalna samouprava sve siromašnija, upozorava Obersnel.

Bez novih nameta

Grad Rijeka od 1. veljače 2011. godine zbog smanjenih prihoda naplaćuje prirez koji je povećan za nevjerojatnih 100 posto, a očekuje se da će se tim haračem prikupiti nešto više od 20 milijuna kuna. Prije toga smanjene su plaće u gradskoj upravi, srezana sredstva za javne potrebe u kulturi i sportu. Gradska vlast ističe da se u sve može dirati, ali da socijalni program mora još i pojačati. Obersnel obećava da novih nameta neće biti, te da bi cijena komunalnih usluga trebala ostati na dosadašnjoj razini.

– Teško je dugoročno predviđati, ali mi ćemo napraviti sve kako ne bismo dodatno pogoršali ionako tešku financijsku situaciju, obećava Obersnel.


Država je prerestriktivna

Anto Bajo iz Instituta za javne financije u povremenom glasilu te institucije iznio je niz zanimljivih podataka iz kojih se dade iščitati da su optužbe Vlade na račun lokalne samouprave, kada je riječ o zaduženju, u potpunosti deplasirane.– Hrvatska je fiskalno centralizirana zemlja s najnižim dugom lokalnih jedinica u Europi i restriktivnim kriterijima zaduživanja... Dug lokalnih jedinica u 2009.  iznosio je šest milijarda kuna, naveo je Bajo. Dug, kako je on izračunao,  iznosi ukupno 3,77 posto ukupnog javnog duga, odnosno 1,8 posto BDP-a.

– Izravan dug lokalnih jedinica u 26 europskih zemalja u prosjeku čini 5,6 posto BDP-a, a u Hrvatskoj 1,8 posto. Postojeća razina duga ukazuje da su proračunska ograničenja njihova zaduživanja prerestriktivna, zaključio je Bajo.
samouprava nadležna je za održavanje nerazvrstanih cesta, a prihodi od komunalne naknade više nisu dostatni za normalno održavanje. U vremenu koje je pred nama morat će se napraviti ozbiljna analiza i krenuti u reformu jer su proračuni sve manji, a lokalna samouprava sve siromašnija, upozorava Obersnel.

Dugovi prioritet

Što se tiče situacije u proračunu Grada Rijeke koji je iz godine u godinu sve manji i s nostalgijom se građani mogu sjećati da je prije nekoliko godina budžet probio milijardu kuna, stanje nije lako, ali nije ni dramatično. Barem tako tvrdi riječki gradonačelnik.

 – U Rijeci nikada nije došlo u pitanje ispunjenje svih obveza zacrtanih proračunom, a pogotovo obveza prema investitorima, individualnim i institucionalnim, po pitanju isplata temeljem izdanja municipalnih obveznica. Mi smo definirali da otplata dugova – kredita i obveznica – ima prioritet u isplati u izvršenju proračuna. Od siječnja 2007. godine uredno isplaćujemo kamatu dva puta godišnje i do sada je već isplaćeno devet rata ili ukupno 26,5 milijuna kuna kamate po izdanim obveznicama. Od siječnja 2010. godine počeli smo otplatu glavnice po obveznicama i do sada su isplaćene tri rate, odnosno ukupno 26,9 milijuna kuna glavnice obveznica. Zadnja do sada izvršena isplata kamate i glavnice po obveznicama bila je u siječnju ove godine, a sljedeća nas očekuje u srpnju u iznosu od oko 12 milijuna kuna, izjavio je Obersnel.

 

 

Tekst: Novi list Preneseno s: novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=28602863285D2863285A285828592859286328632863285D285C285E285B285E285828632863286328592863K