Govor gradonačelnika Vojka Obersnela na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća Grada Rijeke u povodu dana Grada Rijeke

Objavljeno: | Tagovi:

Kada bih, kao što to obično čitamo na portalima ili u časopisima, morao napraviti izbor onih događanja ili projekata koji su pozitivno ili negativno obilježili proteklu godinu dana, imao bih zapravo vrlo jednostavan zadatak. Rijeka kao Europska prijestolnica kulture i  Luka različitosti svakako je onaj veliki generacijski projekt koji može promijeniti Rijeku i uvjeren sam da Rijeka nakon 2020. godine može biti samo još bolji grad, za svoje građane i za sve koji će u nju doći.  Upravo je u tijeku kampanja Uključi se! koja sve nas poziva da svojim idejama i prijedlozima postanemo dio Luke različitosti i pokažemo Europi i svijetu kako kreativno i inovativno razmišljamo, kako Rijeku želimo mijenjati, kakav grad želimo imati. I zato odmah na početku i sve vas pozivam: Uključite se!  Rijeka 2020 je projekt cijelog grada, svih građana, svih nas.

S druge strane, ne krijem da sam iznimno zabrinut za budućnost 3. maja  - prije svega radi svih ljudi koji su u tom brodogradilištu svjetskoga glasa proveli cijeli svoj život. Brine me i činjenica da hrvatska Vlada nema jasnu strategiju što učiniti s brodogradnjom, brine me što odluke koje čekaju ili se ne donose, izravno utječu na život tisuće ljudi, njihovih obitelji.  S takvom neizvjesnošću, bez plaće i pravih odgovora, život je gotovo nemoguć.  Ne čudi stoga da izlaz mnogi vide negdje drugdje. Moje je mišljenje da brodogradnja u Rijeci mora imati budućnost. Brodogradnja 21. stoljeća, fleksibilna, otvorena potrebama i promjenama tržišta. Mislim da 3. maj mora naći svoju budućnost izvan Uljanika i vjerujem da za takav koncept može biti zainteresiranih ulagača.  Za dobrobit svih trećemajaca, ali i ovoga grada, još jednom pozivam sve koji odlučuju da budu aktivni i odgovorni prema 3. maju i prema Rijeci. U suprotnom, morat ćemo još jednom zaključiti da je Rijeka poligon za neke loše odluke čije posljedice će osjećati tisuće i tisuće naših sugrađana.

Naravno, zbog fokusa na 3. maj, ne smijemo zanemariti sve one zdrave dijelove riječkoga gospodarstva koje stvara dobit i nova radna mjesta.  Nije to industrija 19. i 20. stoljeća. Nisu to veliki pogoni i strojevi, za kojima smo često nostalgični, ali tisuće malih i srednjih tvrtki u Rijeci uspješno se nosi s hrvatskim i europskim tržištem  Pred nama su i nove investicije koje će sigurno biti dodatni poticaji za gospodarstvo Rijeke i okolice. Kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali već je dovršen. Nadam se da ćemo uskoro vidjeti i natječaj za novu marinu u Porto Barošu.  To su projekti koji će dati novi poticaj teretnom i turističkom prometu Rijeke u koju ove godine primjerice pristaje 26 velikih kruzera, a iduće godine 40- tak, uz one manje brodove za jadranska putovanja. Kad smo kod turizma, uporni smo i u rekordnim stopama rasta i to dok drugi traže pojašnjenja za lošije turističke rezultate ove godine. U prvih 5 mjeseci ove godine imamo čak 20% više noćenja nego u istom razdoblju lani. Vjerujem da ste i sami primijetili da turisti otkrivaju posebnosti Rijeke koje mi možda i ne primjećujemo, a projekt Rijeke kao Europske prijestolnice kulture u kojem možemo očekivati upravo takve nove izazove za dolazak u Rijeku, još zapravo nije niti počeo.

Vjerujem da ste primijetili i nova riječka gradilišta, velikim dijelom financirana iz EU fondova.  Do kraja godine završit će građevinski radovi na palači Šećerane u bivšem Benčiću.  Djeca će svoje novo carstvo dobiti u Dječjoj kući na kojoj se također radi u ciglenoj zgradi u Benčiću.  Muzej moderne i suvremene umjetnosti već je tamo i privlači posjetitelje i kulturnu publiku, a vjerujem da  ćemo u skoro vrijeme imati i zaključen izbor izvođača za novu Gradsku knjižnicu uz ulicu Viktora Cara Emina. Ili da budem jasniji, jer mi Riječani nismo baš poznati po orijentaciji po nazivu ulica, ali zato svi znamo da će nova gradska knjižnica biti preko puta Elektroprimorja.

Želim ovdje još jednom reći – Rijeka je u Hrvatskoj od svih jedinica lokalne i regionalne samouprave najuspješnija po broju i visini sredstava ugovorenih EU projekata. Samo za Šećeranu, Galeb i Dječju kuću dobili smo bespovratno više od 137 milijuna kuna. Brod Galeb u riječkoj će luci biti još jedan poticaj turistima da se upoznaju s nekim kontroverznim dijelovima naše povijesti od kojih ne bježimo, nego se s njima suočavamo. Interes europskih i svjetskih medija za taj brod ne jenjava od prvoga dana kada je stigao u riječku luku. Obnovom broda ta će atraktivna priča postati još privlačnija za sve one koje intrigira prošlost Galeba, ali i njegova budućnost. Uostalom, nedavno je londonski The Times preporučio svojim čitateljima izlet u Rijeku i na prvom mjestu atrakcija istaknuo upravo Galeb. Ne čudi stoga što projekt Europske prijestolnice kulture privlači kreativce, znanstvenike, ali, što mi je zaista drago, i poduzetnike koji u njemu prepoznaju priliku za nove poslovne izazove.

Jedan od takvih je Hilton na Kostabeli. Do prije samo desetak godina na tu biste se ideju da će Rijeka dobiti hotel lanca Hilton, vjerojatno dobro nasmijali.  Danas znamo da će ovaj projekt biti završen, a hotel otvoren do ljeta iduće godine, a možda i prije. Novi hotel Ibis grupacije gradit će se i na Potoku, kraj riječkog KBC –a. Radovi bi trebali početi najesen.

Oni najveći radovi u Rijeci zapravo su ispod zemlje, a to je infrastruktura. Pred početkom smo radova za projekt vrijedan čak 1,7 milijarde kuna za izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, 200 kilometara nove kanalizacije i 100 kilometara nove vodovodne mreže. Riječ je o jednom od najvećih EU projekata u Hrvatskoj.  Od toga će čak 1,2 milijarde biti sredstva iz europskih fondova.

Nadam se da ćemo uskoro dočekati i radove na novoj bolnici na Sušaku. Sve odluke su donesene, ali radova još nema i vjerujem da ćemo svi biti najsretniji kad konačno krene izgradnja koja će u prvoj fazi omogućiti da djeca i žene i majke dobiju vrhunske uvjete za liječenje. Oko tog projekta svi smo suglasni, svi želimo napraviti sve što možemo da radovi što prije krenu. Još jednom ću ponoviti da vjerujem da nema nikoga tko sumnja koliko je Rijeci potrebna nova bolnica. Ulaganje u stare objekte bilo državnim ili lokalnim novcem može poboljšati situaciju, ali Riječani moraju dobiti novu suvremenu kliničku bolnicu sa vrhunskim uvjetima kako za pacijente tako i za stručne, kvalitetne liječnike koje i tako možemo zadržati u Hrvatskoj i Rijeci. 

Ono što moram reći je da nas očekuje puno radova u gotovo svim dijelovima grada i već sada molim naše građane za razumijevanje. Bit će i prašine i gužvi, ali bez toga je nemoguće obnoviti prometnice i napraviti nove, uređivati trgove, graditi toliko potrebne vrtiće na Rastočinama i Krnjevu, obnavljati škole… Znam da smo svi nestrpljivi oko nekih projekata o kojima se već dugo govori. I ja bih sretan da smo do sada već uspjeli izgraditi autobusni kolodvor, naravno nisam zadovoljan niti problemima u Autotroleju, ali te probleme ne ignoriramo već ih rješavamo jer već koncem ove godine stiže 22 novih autobusa, a iduće godine kroz projekt Urbane aglomeracije Rijeka, još 32. 

Rijeka će za nešto više od 6 mjeseci biti Europska prijestolnica kulture. To je velik izazov, ali i odgovornost.  To je projekt koji će se kroz niz zanimljivih projekata, kulturnih događanja i edukacija baviti našom kulturnom baštinom i izazovima novih tehnologija, europskim identitetom i svakodnevnim životom i radom Riječana, sportom, obrazovanjem i kulturom u onom užem smislu.  U rujnu ove godine predstavit ćemo i program Luke različitosti za 2020. godinu i uvjeren sam da će zaista svako moći pronaći dio koji će ga zanimati, dio koji će htjeti vidjeti i doživjeti.  Partner na tom putu već godinama nam je Sveučilište u Rijeci s kojim zajedno promišljamo budućnost Rijeke u gospodarstvu, znanosti, inovacijama, obrazovanju. U programu Luke različitosti surađivat ćemo i s jednim od naših najstarijih gradova – prijatelja – Ljubljanom, s kojom ove godine obilježavamo čak 4 desetljeća prijateljstva. Odnosi s koje imamo s Ljubljanom zaista su partnerski i prijateljski u gotovo svim područjima rada naših dvaju gradova. Zato mi je iznimno drago što je danas s nama gradonačelnik Ljubljane, g. Zoran Janković sa suradnicima, kojeg još jednom srdačno pozdravljam.

Rijeku sigurno treba doživjeti. Drugačiju i otvorenu, tolerantnu i transparentnu. Gorljivu kada se treba boriti za ljudska prava, glasnu kada treba potaknuti pozitivne promjene, kritičnu kada to treba. U svijetu u kojem je nasilje nad drugima i drugačijima postalo normalno, a ksenofobija poželjna vrijednost, otvorena Rijeka uporno pokazuje kako biti putokaz za humanost, solidarnost i dijalog. Rekao bih da je to danas potrebno više nego ikada.

U tom duhu želimo usmjeriti i odgajati nove generacije Riječana. Generacije koje će znati razaznati istinu od laži, manipulacije i reklame, generacije koje će znati istinske vrijednosti Narodnooslobodilačke borbe i žrtve partizana, kao i  vrijednosti Domovinskoga oslobodilačkoga rata i herojstva naših branitelja. Nudimo im stoga našu, riječku, kurikularnu reformu, kroz građanski odgoj za 21. stoljeće, kroz informatiku od 1. osnovne, kroz edukacije za rad s darovitom djecom i još mnogo drugih stvari iznad državnoga standarda.  

Iznad svih standarda su i naši večerašnji laureati nagrada Grada Rijeke. Svojim radom i znanjem, svojim sposobnostima i izvrsnošću, to su ljudi koji svakoga dana Rijeku guraju naprijed i čine je boljim gradom.  Ponosni smo što imamo takve ljude.  Svim dobitnicima gradskih priznanja stoga jedna velika hvala i, kako bi naši stari rekli, - Kapa dole!

Na kraju, Riječkoj metropoliji čestitam veliki, zlatni jubilej, a svima Vama, svim Riječankama i Riječanima, svima koji vole grad koji teče, čestitam Dan grada i blagdan našega zaštitnika, svetoga Vida.

Tekst: Vojko Obersnel