Govor na akademiji povodom 300.obljetnice proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom

Objavljeno: | Tagovi:

Govor gradonačelnika Vojka Obersnela na akademiji povodom 300.obljetnice proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja, 18.3.2019.  – 11.00 sati

Poštovani ministre Butkoviću, 
Poštovani ravnatelju Vukorepa,
Cijenjene dame i gospodo,

obilježavanje 300. obljetnice proglašenja Rijeke slobodnom lukom izvrsna je prilika da se više kaže o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti riječke luke, ali isto tako i o razvoju samoga grada, koji je rastao i razvijao se zajedno s lukom.

Zahvaljujući povoljnom geografskom i geoprometnom smještaju, Rijeka je  oduvijek bila  značajna luka i sjecište kopnenih i morskih puteva. Još se u srednjem vijeku u riječkoj luci trgovalo raznim proizvodima - drvom, kožom, uljem, vinom, željezom, voskom, južnim voćem, koje je pristizalo morem i kopnom, a feudalni su gospodari Rijeke ostvarivali prihode od carine koja se ubirala od trgovine. Od presudne su važnosti za daljnji razvoj grada i riječke luke bile povelja Cara Karla VI. iz 1717., kojom je proglasio slobodnu plovidbu morem, i povelja izdana 18. ožujka 1719., kojom su Rijeka i Trst dobile status slobodnih luka. Upravo je ova odluka, donesena prije 300 godina, dala pečat i obilježila daljnji razvoj Rijeke.

Više od tri stoljeća duga povijest riječke luke imala je svoje uspone i padove u kontekstu političkih i povijesnih promjena. Gradnja cesta, koje riječku luku vezuju sa zaleđem i unutrašnjosti, u 17. i posebice 18. stoljeću, izravno je utjecala i na razvoj grada Rijeke. Devetnaesto je stoljeće obilježeno intenzivnom gradnjom u Rijeci, a posebice u riječkoj luci za koju je od presudne važnosti bilo otvaranje dviju pruga 1873. godine, one prema Pivki, koja je Rijeku povezala s Ljubljanom i dalje Austrijom i druge, prema Karlovcu, čime je riječka luka dobila vezu s Mađarskom.  Dvadeseto je stoljeće, već na svojem početku, riječkoj luci, u njezinom zlatnom dobu, donijelo status jedne od vodećih europskih luka. Tada su izgrađene neke od najljepših riječkih palača, koje i danas Rijeci daju prepoznatljiv izgled, kao što su monumentalna zgrada Palazzo Adria ili zgrada Ugarske kraljevske pomorske uprave, u kojoj je i danas smještena direkcija riječke luke. I nisu samo izgrađeni objekti i prometnice ti koji su Rijeci nosili gospodarski razvoj. Ovdje su živjeli i djelovali mnogi velikani onoga doba čije ime danas znači nešto u povijesti poput Gabora Barossa, Lajosa Kossutha, Ferenza Pfaffa i ostalih. 

Status koji je pratio riječku luku u vrijeme kad je ona bila dio Austrije, Mađarske, Italije i Jugoslavije te naravno Hrvatske, učinio je Rijeku značajnom geografskom točkom  i otvorio grad prema svijetu.

U impresivnoj povijesti riječke luke otkriva se burna povijest cijele naše države. I upravo je ta turbulentna i bogata prošlost oblikovana stalnim promjenama stvorila od Rijeke ono što Rijeka danas jest - kozmopolitska sredina otvorenih pogleda i tolerancije prema bogatstvu i različitosti rasa, nacija, religija i kultura.

Kao što je prije tristo godina ovaj dokument bio poticaj za razvoj riječke luke, tako, vjerujem da se i danas nalazimo u presudnom periodu razvoja Rijeke i naše najveće luke. Taj je razvoj pokrenut  još 2003. godine projektom Rijeka Gateway, uz potporu Svjetske banke. Riječ je o jednom od najopsežnijih projekata od osnivanja Republike Hrvatske, namijenjenom potpunoj revitalizaciji dijela riječkoga obalnog prostora, te poboljšanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Upravo je Rijeka Gateway  potaknuo  ambiciozne zahvate na obnovi i promjenama koje će  strateški pozicionirati riječku luku na europskom i svjetskom tržištu. Bio je to svakako i jedan od ključnih razloga zbog kojih je Europska unija pozicionirala riječku luku na ishodištima dvaju od devet najvažnijih europskih prometnih koridora – Mediteranskom koridoru i Koridoru Baltik - Jadran. A upravo je ta odluka postala nova važna pozivnica za daljnja ulaganja u razvoj riječke luke. Uvrštenje na ove koridore, bez sumnje jača poziciju Rijeke i dovodi je u rang velikih konkurenata te svakako povećava potencijale u području razvitka i realizacije niza planiranih projekata riječkog prometnog pravca. To je prije svega nizinska pruga i svakako izgradnja državne ceste 403, čija gradnja uskoro treba započeti.  Upravo je cesta D 403 preduvjet za puni pogon kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, za koji je postupak koncesioniranja upravo započeo.  

Moram otvoreno reći da neke aktivnosti do sada nisu išle brzinom kojom bismo to htjeli i bilo bi očekivano da mnoge od ovih projekata i izgradnji koje sam spomenuo već imamo dovršene. Često smo predugo čekali da se donesu odluke, da dobijemo mišljenje i stajalište, da se pripreme natječaji, omela nas je sve i gospodarska kriza. Čini mi se da smo sada na tragu brže realizacije mnogih projekata koji su iz opravdanih ili manje opravdanih razloga nailazili na prepreke.

Zato je važno istaknuti da je trenutačno, u realizaciji ili pred početkom realizacije, niz velikih projekata vezanih uz riječku luku vrijednih 250 milijuna eura, od čega čak 110 milijuna iz sredstava CEF–a.

Treba naglasiti da je paralelno s ovim velikim investicijskim i infrastrukturnim zahvatima, riječka luka i izgledom u središtu grada dobila novo lice. Uz putnički terminal i prošireni terminal na Brajdici danas pristaju najveći kruzeri, a Molo longo je otvoren za sve građane. Dokaz je to da gospodarski razvoj luke i razvoj grada i urbanoga turizma nisu jedan drugome prepreka, već upravo partneri s istim ciljem. A  najveći nas među tim projektima tek očekuje, a to je Delta i prije svega marina u Porto Barošu. S moje strane,  želim reći da će razvoj riječke luke ostati prioritet gradske uprave i da ćemo i nadalje činiti sve da Grad, u realizaciji svih projekata, učinkovito i brzo podupre njihovu realizaciju. Nama je, kao vjerujem i svima vama, iznimno stalo da riječka luka bude konkurentna, da otvara nove poslove, da zapošljava i privlači ljude i teret.  To je dio riječke povijesti i mora biti dio njezine budućnosti.

U prošlosti, a i danas, kažemo da je Rijeka luka, a luka Rijeka. Upravo na tom temelju krenuli smo u kandidaturu Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020 godine. Taj će program obuhvatiti gotovo svaki segment našeg života. Europska prijestolnica kulture nije samo program kulturnih događaja i doživljaja, već i značajan razvojni i gospodarski projekt cijele Hrvatske.  Drago mi je da danas mogu reći da u tom projektu imamo podršku Države i gotovo svih ministarstava, uključujući i svesrdnu pomoć Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Svoju kandidaturu za ovu prestižnu titulu Rijeka je bazirala na programu Luka različitosti. Slogan Luka različitosti nije, naravno proizvoljno odabran, on je odraz onoga što Rijeka živi, što je bila u prošlosti, onoga u što vjeruje. To je vizija grada, sredine kakva želimo biti, to je naš identitet. 

Rijeka je dakle, danas, Luka različitosti, grad koji očekuju velike promjene, mnogi izazovi i poticaji novom razvoju u gospodarstvu, kulturi, znanosti. Danas, kao i prije 300 godina, tu priliku sigurno nećemo propustiti.