Govor gradonačelnika na svečanoj gradskoj sjednici povodom Dana grada Rijeke

Objavljeno: | Tagovi:

Na samom početku želim pozdraviti: Preuzvišenoga nadbiskupa riječkog  mons. dr. Ivana Devčića, poštovane saborske zastupnike, župana  primorsko – goranskoga gosp. Zlatka Komadinu, članice i članove Gradskog vijeća Grada Rijeke te gradonačelnika i gradske vijećnike iz prijateljskoga Karlsruhea, i posebno cijenjene dobitnike nagrada Grada Rijeke.

Dragi gosti, drage Riječanke i Riječani, dragi sugrađani,

kažu mnogi da rijetko razmišljamo o onome što imamo, a vrlo često o onome što nam nedostaje. Danas je naravno to još izraženije. Naime, zaista bih volio da i ove godine u prvim rečenicama ne moram spomenuti riječ kriza, ali mislim da bi to bila potpuna iluzija. A tih je iluzija, nažalost, više nego dovoljno među onima koji su odavno, s odgovornošću prema građanima, trebali zaustaviti napredovanje krize, rast nezaposlenosti i nelikvidnosti, pokrenuti investicije i naravno provesti nužne reforme koje će, kada konačno dođu na red, morati biti daleko bolnije.

I mi Riječanke i Riječani, živimo s krizom.  Rekao bih da smo naučili kako joj prkositi, da znamo, bolje nego mnogi drugi, koji su nam prioriteti i da od tih prioriteta nemamo namjeru odustati, čak i u ovim vremenima - i to je naša prednost. Mislim da  jednostavno znamo što imamo i znamo što želimo imati u Rijeci. Odgovorni smo naime, za nastavak investicija koje smo pokrenuli i poticanje novih. Jer samo se na taj način čuvaju radna mjesta i  stvaraju nova. I samo tako osiguravamo posao našim gospodarstvenicima i obrtnicima i izlazak iz krize. Odgovorni smo i prema onim našim sugrađanima koji su ovu krizu najbolnije osjetili. Drugoga recepta nema.

Sveučilišna avenija na Kampusu postala je žila kucavica studentskoga  grada na Trsatu kojeg, zgradu po zgradu, osvajaju studenti. Pravi će studentski život u kampusu početi tek izgradnjom novoga studentskoga doma za koji država mora osigurati sredstva. I upravo na tome stalno inzistiramo,  zajedno s našim dinamičnim Sveučilištem.  Prije nekoliko mjeseci zatvoreno je i gradilište na Kantridi. Uz  najnoviji bazen za skokove, kojim će se naravno služiti i svi drugi sportovi na vodi, uredili smo i plažu Ploče koja već ima plavu zastavu i već je uspjela postati omiljeno riječko kupalište i šetalište.

Prošlo ljeto,  80 riječkih obitelji svoj je životni prostor našlo u stanovima POS –a na Rujevici, a nastavljamo s poticanom stanogradnjom na Donjoj Drenovi, a zatim i na Škurinjskom plasu. Sve, nažalost, još uvijek predugo zapinje u državnim službama i agencijama bez kojih ovaj projekt, kao i mnoge druge, jednostavno ne možemo realizirati. Pokazalo se to najbolje na projektu toliko važnog autobusnoga kolodvora u kojem smo izgubili nekoliko godina kako bismo, na zemljištu koje smo kupili i platili, mogli početi graditi do kraja ove godine. Zato, kada čujemo da je ubrzavanje investicija državni prioritet, moramo iza tih riječi vidjeti i stvarne poteze državnih službi.

Da može biti drugačije, pokazuje projekt izgradnje nove Centralne županijske zone za gospodarenje otpadom na Marišćini  gdje Grad i Županija s Ekoplusom i državom surađuju kako bi se, prema najvišim europskim standardima riješilo prikupljanje, selekcija i zbrinjavanje otpada u cijeloj našoj regiji. Za taj smo projekt iz IPA programa dobili bespovratnih 22,3 milijuna EUR –a te osigurali još 11 milijuna EUR –a sufinanciranja iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Uz to, svakako želim istaknuti da će se već ove godine prestati koristiti odlagalište Viševac. Za njegovu sanaciju, koja je već započela, osigurana su potrebna sredstva od 60 milijuna kuna.

Uz ove ekološke projekte, nizom drugih gradskih projekata pokazujemo veliku odgovornost prema smanjenju potrošnje energije i želimo zadržati svoje mjesto predvodnika u projektima  energetske učinkovitosti. Krenuli smo s kogeneracijom na Bazenima Kantrida i ekološkom javnom rasvjetom, a nastavljamo s fotonaponskim panelima na novom dječjem vrtiću Srdoči i autobusnom kolodvoru te još nekim gradskim objektima. Uz to, naše građana potičemo na korištenje solarne energije projektima sufinanciranja. Do kraja godine očekujem i početak nabave gradskih plinskih autobusa.

Velika su, i ove godine,  gradska komunalna ulaganja  i to najvećim dijelom u rubna naselja našega grada. U nove kilometre vodovoda i odvodnje ulažemo više od 100 milijuna kuna, a plinska se mreža ubrzano širi kroz Srdoče, Zamet i Pehlin.  Upravo će na Srdočima, u novi vrtić, siguran sam, s puno radosti, smijeha i zadovoljstva, već u rujnu  ući oko 150 naših predškolaca.

S druge strane napokon smo, s malo manje smijeha i zadovoljstva, a puno više ogorčenja, dočekali otvorenje ceste D 404 koju je upravo Grad počeo graditi prije čak 8 godina. Danas, kada je ona u funkciji, možemo vidjeti koliko je nedostajala svih ovih godina i shvatiti koliko već sada nedostaje cesta D 403 od  Zagrebačke obale do čvora Škurinje za koju, još uvijek u državnim tvrtkama novac nije osiguran. A i dalje želimo govoriti da je riječki prometni pravac i razvoj riječke luke državni prioritet !  I zato, koliko god me veseli činjenica da je Luka našla strateškog partnera u uglednoj filipinskoj tvrtki ICTS,  koja će uložiti znatna sredstva u modernizaciju kontejnerskoga terminalna na Brajdici, moram reći da nisam zadovoljan s kašnjenjem realizacije Rijeka Gateway projekta, za koji je novac odavno osiguran. Znam da je to projekt koji će bitno promijeniti naš grad, potaknuti nova velika ulaganja i novo zapošljavanje. I zato bi, osobito u ovo krizno vrijeme, njegova što brža realizacija bila veliki vjetar u leđa riječkim i hrvatskim poduzetnicima, koji za sada izostaje.

Cestogradnja koju financira Grad Rijeka, primjerice izgrađena cesta kroz Srdoče i cesta Rujevica – Marinići, kao i Ulica Ivana Pavla II. u samom gradskom središtu, upravo su takav, toliko potreban poticaj zadržavanju radnih mjesta u građevinarstvu, koje već trpi najveće posljedice recesije.  Naravno moram u ovim okolnostima spomenuti i  privatne investicije, kao što su primjerice Zapadni trgovački centar na Krnjevu i  turistički kompleks Costabela ili interes za zonu Preluka koji bi skoro mogao rezultirati također vrlo atraktivnim turističkim projektom.

Svi ovi projekti, kao nove investicije, idu istom cilju, a to je otvaranje novih radnih mjesta u Rijeci i široj regiji. Oni preko strateške pozicije Rijeke jačaju konkurentnost cijele Hrvatske, a tu kao što znamo imamo puno posla. Osim što će poboljšati uvjete života i rada u Rijeci, ovi će projekti zasigurno Rijeku učiniti još atraktivnijom poslovnom i turističkom destinacijom. Mislim da je to ono čemu svi moramo težiti bez obzira tko je odgovoran ili zaslužan za cruisere, pomorsko dobro ili za nove avioprijevoznike i linije u Zračnoj luci.  Svugdje po Europi i svijetu, gdje sam imao prilike čuti tuđa iskustva, dominantna je ista misao – kako svoj grad i širu regiju učiniti konkurentnom u europskim i globalnim razmjerima.  A na tom putu recept je jednostavan:  dogovor i zajednička energija svih koji imaju interes za te projekte, svih koji Rijeku vide kao grad u kojem se može ugodno živjeti, grad koji već ima turističku ponudu i mnogo toga za doživjeti i osjetiti i,  naravno, grad u kojem se može dobro poslovati. U tome naravno veliku ulogu ima mnoštvo zaista kvalitetnih manifestacija koje su svoju prepoznatljivost godinama gradile i stvorile svoju, iz godine u godinu sve brojniju publiku.

Moram reći da sam iznimno zadovoljan činjenicom da smo, nakon dugog pa i predugog procesa pregovaranja konačno dobili toliko važan poziv da se pridružimo obitelji Europske Unije. I zato je naša konkurentnost u gospodarstvu, turizmu, u ulaganjima u znanje i znanost, važnija nego ikad. Zbog toga smo u cijelom gradskome sustavu uložili mnogo truda da stvorimo kvalitetnu bazu projekata koji će biti spremni i dobro pripremljeni za financiranje iz europskih fondova. U toj su bazi danas čak 133 projekta vrijedna gotovo 570 milijuna EUR –a i siguran sam da ćemo, kada nam 2014. godine budu dostupni fondovi EU, biti konkurentni i uspješni u korištenju tih fondova i realizaciji ovih projekata.

Uvjeren sam da će, u borbi  za konkurentnost pobijediti i Uprava i zaposlenici 3. maja jer su već dokazali svoju vrijednost u izgradnji tehnološki sofisticiranih brodova, i imaju pravo tražiti da se ta vrijednost zaštiti na ulasku u Europsku Uniju. U tome naravno imaju punu podršku Grada Rijeke i naših građana i u tome ćemo i dalje biti vrlo glasni i uporni. Ponovit ću:  to je bitka koju ni u kojem slučaju ne možemo izgubiti jer 3. maj mora nastaviti raditi na ponos svih nas.

Često čujem pesimističke priče o propasti nekada velike riječke industrije, o krahu riječkoga gospodarstva, o pogrešnoj razvojnoj politici grada. Iako je naravno i tranzicija i kriza zatvorila vrata nekih velikih riječkih tvrtki, pogrešno je zanemarivati čitav niz srednjih i malih tvrtki u Rijeci koje, znanjem, novim tehnologijama i inovacijama postižu značajne uspjehe. Čak i u ovim uvjetima bilježe rast zaposlenosti i naravno profita. Na takvoj ekonomiji izgrađene su i neke od najuspješnijih europskih zemalja s kojima se volimo uspoređivati, pa i bez velike industrije mogu osigurati kvalitetan standard svojim građanima. To naravno ne znači da Rijeka ne želi i ne treba proizvodnju i industriju, ali ona u najvećem dijelu svoje mjesto mora naći u zonama oko Rijeke koje mogu pružiti prostorne uvjete za njihov rast i razvoj, u kojima i danas radi velik broj Riječana. Uostalom tako je to i zamišljeno još u razvojnoj strategiji iz 70 – tih godina kada je upravo Rijeka počela graditi zonu na Kukuljanovu kao industrijsku zonu našeg grada i šire regije.

Međutim, moram reći da je ova kriza ipak potaknula i neke pozitivne promjene u društvu u kojem živimo. Natjerala nas je, kao što sam već rekao, da dobro odvagnemo vrijednosti koje imamo i želimo ih zadržati. Među tim je vrijednostima na najvišem mjestu sloboda, samostalnost, otvorenost, neovisnost.  I zato moram podsjetiti da u ovoj godini obilježavamo i dvije velike obljetnice. Pred nama je 70. obljetnica početka antifašističkoga otpora u Hrvatskoj. Zahvaljujući tom otporu i borbi u 2. svjetskom ratu, uz ogromne žrtve, kroz odluke  ZAVNOH –a, stvoren je temelj današnjim granicama naše domovine. A kada su prije dvadeset godina te hrvatske granice opet postale ugrožene,  obranili su ih u Domovinskome ratu naši hrabri i požrtvovni branitelji, među njima brojni Riječani, Primorci, otočani i Gorani. Stoga ćemo u rujnu ove godine, okupljanjem branitelja, izložbom, i nizom drugih aktivnosti obilježiti tu obljetnicu i  još jednom zahvaliti  onima koji su se za sve nas borili na ratištima širom Hrvatske i onima koji su braneći našu slobodu dali svoj život.

Vjerujem da su nas i te vrijednosti koje čuvamo i njegujemo, potaknule da  danas u krizi dublje posegnemo za ljudskim vrijednostima solidarnosti, zajedništva, razumijevanja, pomoći. Otkrili smo svu energiju, entuzijazam i kreativnost koju imamo onda, kada u skromnim uvjetima, želimo napraviti najbolje što možemo. Zapravo moram reći da sam oduševljen idejama i projektima koje svakoga dana doznajem od mojih sugrađana.  Kroz mailove, tweetove, poruke na Facebooku koje primam izvire energija koja me zaista oduševljava. S druge strane, dokazuje mi to da smo zaista bili u pravu kada smo odlučili da je otvorenost gradske uprave, kroz uspostavu mnogo novih oblika komunikacije i poticanje građana na aktivno sudjelovanje u razvoju grada, od svojega dvorišta do najvećih projekata, naš stalni prioritet. Vesele me razgovori s ljudima koji žele napraviti nešto novo za sebe i svoj grad, pokrenuti neku novu manifestaciju, oživjeti neke gradske prostore, organizirati sportsko natjecanje,  novi program za djecu i mlade, volontirati, pomagati drugima. Osjećam, s puno zadovoljstva, da svi ipak drugačije dišemo, uvijek s ljubavlju prema gradu u kojem živimo. U toj klimi nastavljaju nas okupljati Karneval, Homo si teć, Fiumanka, MIK, Aeromiting, Festival malih scena,  a s nestrpljenjem čekamo Harteru, Ljeto na Gradini i naravno Riječke ljetne noći i još puno manjih, ali jednako vrijednih, kreativnih manifestacija koje kulturni, zabavni i sportski život u našemu gradu čine živim i dinamičnim. To vjerojatno najbolje pokazuju i ovi Dani svetoga Vida – dani našeg grada.  Ta velika pozitivna energija zaista je za mene i izazov i motivacija. Kad, nadam se skoro, kriza napokon bude iza nas, moramo znati što smo u krizi naučili, moramo sačuvati tu  energiju, koja nas je poticala i inspirirala, moramo iz krize izaći bolji i spremniji kako bi naša Rijeka mogla opet ubrzati svoj  tok.

S tom željom, prije svega svim večerašnjim laureatima, onima koji Rijeku svojim radom, znanjem, kreativnošću i sposobnostima, potiču da hrabro teče, da bude bolja i drugačija, čestitam na dobivenim nagradama. A svima Vama koji volite, osjećate i živite naš grad, želim da Sveti Vid bude inspiracija da hrabro gledamo  ispred nas u Rijeku kakvu želimo.  Sretan vam Dan grada!


    
    

    


Tekst: Vojko Obersnel