Rijeka ucrtana na kartu Europe

Rijeka ucrtana na kartu Europe

Objavljeno: | Komentari | Tagovi:

Strategija razvoja Rijeke do 2020.dobila je potvrdu i potporu ravno iz europskog Bruxellesa.

Naime, neki je dan upravo Rijeka - kao jedina hrvatska luka - uvrštena na mrežu devet glavnih koridora, koji će postati okosnicom jedinstvene europske prometne mreže. To je ujedno i potvrda i daljnji korak k ostvarenju prvog od tri cilja riječke razvojne strategije: Globalno pozicionirati Rijeku razvojem riječkog prometnog pravca.

Istina je da je Rijeka na tom cilju već puno napravila, i to u razdoblju velike svjetske ekonomske krize, u često nepovoljnom političkom okruženju . Izgrađen je terminal na Brajdici, te je opremljen najsuvremenijim dizalicama, započeta je gradnja Zagrebačke obale, koja će s pripadajućom cestovnom i željezničkom infrastrukturom omogućiti da najveći brodovi na svijetu pristaju u riječku luku. Riječki privrednici aktivno su se uključili u u izradu Strategije, posebno podržavši preporod Rijeke kao globalno prepoznatog prometnog centra i luke. 

Sama Europa je hrvatskoj javnosti jasno rekla gdje i kako vidi Rijeku kada je u proljeće europski povjerenik za promet i potpredsjednik Europske komisije Kallas posjetio grad na Rječini.

A sada je Rijeka i službeno uključena u Mediteranski koridor, kao jedan od devet glavnih europskih prometnih koridora. 

Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale, a potom prolazi kroz talijanske Alpe preko Slovenije i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici, s pravcem Rijeka-Zagreb-Budimpešta kao sastavnim dijelom. Između ta dva paralelna pravca nalazi se poveznica Zagreba i Slovenije. Mediteranski koridor uključuje ceste i željeznice, ali i riječni promet.  Preko ovog koridora Hrvatska će biti spojena na baltičko-jadranski te rajnsko-dunavski koridor.

Svakodnevnim rječnikom, ukratko: Rijeka postaje jedna od glavnih europskih luka.

Nedavna objava devet osnovnih europskih koridora dio je najtemeljitije reforme infrastrukturne politike koju je Europska komisija provela još od svog nastanka osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ovi koridori bit će glavne žile kucavice unutar jedinstvenog europskog tržišta. Zbog toga, EU u narednom sedmogodišnjem periodu od 2014-2020. utrostručuje sredstva namijenjena prometnoj infrastrukturi. Najavljenih 26 milijardi eura predstavljat će tek početni kapital, a gotovo polovica tih sredstava bit će ograničena isključivo na kohezijske države.

Razlozi pokretanja ovog ambicioznog projekta su višestruki. Europa je svjesna da je promet od vitalnog značaja za nju. Trenutna postojeća mreža cesta željeznice, aerodroma i kanala i unutar Europe je rascjepkana. Ovime se ona pretvara u jedinstvenu europsku prometnu mrežu (tzv. Trans -Euroepan Transport Network ili TEN-T) kojom će se posebice povezati istok i zapad Europe. Da bi se ostvarila predviđanja o gotovo udvostručenom prometu roba i ljudi u narednim desetljećima, Europa će ukloniti uska grla, poboljšati infrastrukturu te pojednostavniti prekogranični promet. Poboljšat će se i veze među različitim vrstama prijevoza i drastično smanjiti emisija stakleničkih plinova.

Cilj je postupno osigurati da većina europskih građana i poduzeća od te mreže ne bude udaljena više od 30 minuta!

Što ustvari uključuje ova osnovna mreža? Ona će povezivati:

• 94 glavne europske luke među kojima se nalazi i Rijeka sa željezničkim i cestovnim prometom

• 38 ključnih zračnih luka sa željezničkom vezom s velikim gradovima

• 15 000 km željezničke pruge modernizirane za velike brzine

• 35 prekograničnih projekata za smanjenje uskih grla.

Bit će to gospodarska pokretačka snaga jedinstvenog tržišta kojom će se omogućiti uistinu slobodan protok robe i ljudi diljem EU-a. I ne samo to, bit će to veliki zamah riječke luke i riječkog gospodarstva jer se ponavlja povijest. Naime, upravo je izgradnja novih pruga do Rijeke prije 140 godina dovela do procvata riječke industrije.

I unatoč svoj nevjerici i malodušnosti, Rijeka je ponovo istaknuta točka europskoj karti.

Više o devet novih prometnih koridora EU pročitajte ovdje