Realno i racionalno razrješenje dugogodišnjeg problema

Realno i racionalno razrješenje dugogodišnjeg problema

Objavljeno: | Komentari | Tagovi:

Ovih je dana konačno smo razriješili dugogodišnju priču oko adekvatnog udomljenja dviju velikih riječkih kulturnih institucija, Gradske knjižnice Rijeka i Muzeja i moderne suvremene umjetnosti, kao i sudbinu vrijednog kompleksa industrijske baštine ex- Rikard Benčić.

Što se zapravo zbilo i koliko se to razlikuje od dosadašnjih planova? 

Nova Gradska knjižnica i novi Muzej moderne i suvremene umjetnosti smještaju se u zonu Benčić, u objekte u vlasništvu Grada Rijeke. Knjižnica ulazi u T-objekt, a Muzej u ciglenu zgradu, dio H-objekta i dio Palače Šećerane koja se već obnavlja. Uz to, u sklopu istog projekta, intenzivirat će se radovi na obnovi Palače Šećerane.  I sve se smješta u gabarite postojećih zgrada.

Unutar desetak proteklih godina planovi i ideje u tom smjeru nekoliko su se puta mijenjali. U javnosti, i ne samo lokalnoj, riječkoj vodile su se žestoke rasprave oko sudbine Muzeja moderne i suvremene  umjetnosti, Gradske knjižnice i Benčića. U raspravi su sudjelovali mnogi – arhitekturi i urbanisti, muzeolozi i kustosi, konzervatori, političari, djelatnici gradske uprave, novinari i komentatori, kulturnjaci, građani…

Izvorni, davni plan bio je da se MMSU smjesti u postojeće gabarite T-objekta.  No tada je svijet arhitekata daramatično iskritizirao takvu odluku inzistirajući na arhitektonskom natječaju. Natječaj smo raspisali, a arhitektonska struka odabrala je idejni projekt kojim je T-zgrada u ex Benčiću, prilično skupim zahvatom i bitnim proširenjem, trebala postati novi dom MMSU-a. Gradskoj knjižnici pak, u međuvremenu je namijenjena lokacija i nova zgrada na Klobučarivećom trgu, ispred Osnovne škole Nikola Tesla.

No, ni jedan ni drugi projekt nisu realizirani dijelom zbog problema koji su se u tijeku događali, a dijelom zbog dolaska recesijskih pa kriznih godina u kojima sredstava za realizaciju tako zahtjevnih objekata naprosto nema.

Gradski Odjel za kulturu u proteklom je kraćem vremenu, svjestan novonastale gospodarske situacije i potpune neizvjesnosti vezane uz izgradnju knjižnice i MMSU-a, u suradnji sa stručnjacima intenzivno radio na promjeni ovog koncepta. Naposljetku, predstavili su mi novi pristup koji počiva na radikalnom zaokretu od dosadašnjih koncepcija. Ovaj novi pristup omogućit će da omogućiti da Muzej, koji je podstanar praktički od svog osnutka, i Gradska knjižnica sa svojih 25.000  korisnika postanu zaista ustanove  21. stoljeća. A u cijelom procesu obnovit će se i građanima na raspolaganje staviti vrijedan kompleks industrijske baštine ex Benčića, te će se uštedjeti više od 140 milijuna kuna.

Ovaj je projekt racionalan, realan i u skladu s prilikama u kojima živimo. Budući da mi je posve jasno da je vrijeme zahtjevnih projekata prošlo jer se oni danas naprosto ne mogu realizirati, odlučio sam prihvatiti novi prijedlog i u cijelosti podržati ovaj hrabri, značajni zaokret u rješavanju problema nedostajućeg prostora za knjižnicu i MMSU.I pročelniku Odjela za kulturu, i meni osobno, značajno je u donošenju ove odluke pomogao stav Ministarstva kulture i ministrice Zlatar Violić u kojem je jasno izražena najprije spremnost za sufinanciranje nove knjižnice po tada postojećem projektu, a potom i spremnost na uključivanje u realizaciju cijelog novog koncepta kojim će Rijeka dobiti i MMSU, i knjižnicu i ujedno revitalizirati cijelu jednu zonu grada, čuvajući i obnavljajući vrijednu industrijsku baštinu.

Sretna je paralelna okolnost i da smo dobili investitora koji će, nadam se uskoro, krenuti i s izgradnjom hotela unutar kompleksa ex-Benčić. Rokovi? Kako je ministrica kulture najavila, budući da se radi o zajedničkom projektu Grada i Ministarstva, realizacija Gradske knjižnice započinje već pred ljeto 2013, a sve će skupa, dakle cijeli promijenjeni koncept, biti dovršeno za 5 do 6 godina. 

Svjestan sam da će ova odluka izazvati različita tumačenja i dnevnopolitička prepucavanja, ali bilo bi posve neodgovorno, nakon racionalnog sagledavanja i svih uključenih premisa, i dalje inzistirati na starim projektima čija realizacija je, zbog ekonomske situacije u cijeloj zemlji, posve neizvjesna. Utvrdili smo da je ovo najbolje moguće rješenje, a takvim ga je prepoznalo i maksimalno podržalo i Ministarstvo kulture. Ministrica Zlatar je naglasila da je ovaj projekt, koji je trenutno i jedan od najvećih projekata kulturne infrastrukture u Hrvatskoj,  potpuno u skladu s usmjerenjem Ministarstva da kulturnu baštinu stavi u uporabu i revitalizira je na suvremeni način, namjenjujući je kulturnim sadržajima. Pored toga, projekt je otvorio mogućnosti da se u financiranje uključi i Ministarstvo gospodarstva putem Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, te da se projekt sufinancira putem Europskih fondova. Svu u svemu, ovako postavljen projekt nudi mnoge koristi,  zadovoljava struku, dramatično je jeftiniji i omogućava višestruke izvore financiranja. 

Povrh svega, vjerujem da će oživljavanje jedne takve velike zone središtu grada promijeniti karakter grada, da će u dobrobitima uživati ne samo 25.000 korisnika Gradske knjižnice Rijeka, ne samo redovni posjetitelji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, ili putnici koji će odsjedati u novom hotelu, već da će cijela jedna velika i zapuštena zona oživjeti na zadovoljstvo svih građana Rijeke. 

Tekst: V. Obersnel