Proračun i posljedice

Objavljeno: | Komentari | Tagovi:

Proračun i posljedice

 

Danas sam utvrdio prijedlog gradskog proračuna za 2015. godinu koji ću poslati Gradskom vijeću na usvajanje na sjednici 18.prosinca.

Kao što sam već ranije upozoravao, zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak, u proračunu Grada Rijeke za 2015. godinu nedostaje 57 milijuna kuna. Udruga gradova tražila je već ranije da se kroz Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave ovakvi gubici, s kojima se susreću svi gradovi, općine i županije, nadoknade. Obzirom da to nije učinjeno, u našem ovogodišnjem proračunu planirana su znatna smanjenja.

Prije svega, posegnuli smo za planiranjem smanjenja plaća, točnije koeficijenata plaća pa tako svoj gradonačelnički koeficijent smanjujem za 14,18 posto, koeficijent plaća mojih zamjenika za 13,85 posto, a koeficijente plaća ostalih službenika i namještenika gradske uprave i proračunskih korisnika od 1,94 posto do 13,85 posto. Već sam govorio da smanjenje plaća nećemo planirati linearno pa se tako najniže plaće u gradskoj upravi i kod proračunskih korisnika smanjuju u najmanjem postotku, a sve više plaće u većim postotcima. Također smanjili smo i naknade gradskim vijećnicima te članovima odbora i upravnih vijeća i to za 25 posto, kao i izdvajanja za političke stranke za 23 posto.

Kao što je poznato, plaće službenika i namještenika Grada te svih proračunskih korisnika do sada su smanjivane u dva navrata jednom za 3 posto, a drugi puta za 5 odnosno 10 posto. Također, već nekoliko godina Grad svojim zaposlenicima ne isplaćuje božićnice i regrese.

Materijalne troškove uprave u 2015. godini smanjujemo za 12,4 milijuna, u to ulaze intelektualne usluge, reprezentacije, putni troškovi, stručna usavršavanja, održavanja objekata i slično.

Smanjili smo i subvencije komunalnim i trgovačkim društvima Grada Rijeke za 16,2 posto odnosno za oko 5 milijuna kuna.

Ostale rashode, u koje ulaze javne potrebe u kulturi, sportu i tehničkoj kulturi te izgradnja i održavanje sportskih objekata i komunalne infrastrukture, sufinanciranje privatnih vrtića, udruga i slično, smanjujemo za 2,2 milijuna kuna, a predvidjeli smo i brojne druge uštede u proračunu.

Unatoč svim tim predviđenim uštedama, nedostatak od 57 milijuna kuna koji je nastao izmjenom Zakona o porezu na dohodak nije bilo moguće u cijelosti nadoknaditi. Zato sam, u cilju održavanja socijalnog programa i uopće gradskih usluga koje je javna uprava dužna osigurati svojim građanima u kontekstu održavanja standarda života, a s obzirom na navedeni prisutni nedostatak, predložio mjeru povećanja prireza za 3 posto, odnosno s dosadašnjih 12 na 15 posto. Time je moguće planirati prihod od 11 milijuna kuna, a učinak tog povećanja na plaće građana nalazi se u sljedećoj tablici: 

 

UČINAK NA SMANJENJE PLAĆA - POVEĆANJE PRIREZA POREZU NA DOHODAK U GRADU RIJECI SA 12% NA 15%

BRUTO PLAĆA

3.500,00

5.000,00

7.500,00

10.000,00

15.000,00

20.000,00

NETO PLAĆA

2.773,12

3.811,84

5.638,32

6.808,32

9.688,32

12.534,72

Prirez 12%

2,88

20,16

67,68

127,68

247,68

371,28

Prirez 15%

3,60

25,20

84,60

159,60

309,60

464,10

Manja neto plaća zbog povećanja prireza

-0,72

-5,04

-16,92

-31,92

-61,92

-92,82

Izračun uz osobni odbitak 1,0

Građanima s najnižim primanjima (2.773 kuna), plaća će se zbog povećanja prireza smanjiti za 0,72 kune mjesečno, građanima s prosječnim primanjima (5.638 kuna) plaća će se smanjiti za 16,92 kune, a onima sa znatno višim primanjima (12.534 kune) plaća će se smanjiti za 92,82 kune.

Grad Rijeka je dugo godina imao najniži prirez u odnosu na ostale velike gradove (6,25 posto). Prvi puta izmijenili smo ga  2010. godine, podižući ga na 12 posto i to također nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak kada je, zbog tih izmjena Zakona, manjak u gradskom proračunu bio predviđen u iznosu od 60 milijuna kuna. 

Ukupni gradski proračun za 2015. godinu sada u planu iznosi 798,8 milijuna kuna odnosno za 17,3 milijuna kuna je manji od proračuna za 2014. godinu. Također, u proračunu za 2015. godinu nisu smanjivana sredstva za gradski socijalni program, a želim reći i da bi ukupno smanjenje proračuna u odnosu na 2014. bilo bi i puno značajnije da nisu planirani bitno veći prihodi  iz EU fondova u odnosu na 2014, za realizaciju više gradskih projekata.

Za one koji ne znaju ili se nisu imali gdje informirati, smatram bitnim pojasniti da su izmjenom Zakona o porezu na dohodak građanima povećane plaće s obzirom na visinu dosadašnjih prihoda odnosno na način prikazan u sljedećoj tablici:

 

Bruto plaća

3.500,00

5.000,00

7.500,00

10.000,00

15.000,00

20.000,00

Neto plaća po starom Zakonu

2.719,36

3.758,08

5.256,32

6.696,32

9.408,32

11.616,32

Neto plaća po novom Zakonu

2.773,12

3.811,84

5.368,32

6.808,32

9.688,32

12.534,72

Razlika neto plaća

+53,76

+53,76

+112,00

+112,00

+280,00

+918,40

 

Vidljivo je da će, primjerice, osoba s dosadašnjom neto plaćom od 5.256 kuna, izmjenom Zakona o porezu na dohodak, primati neto plaću u iznosu od 5.368 kuna, što jepovećanje od 112 kuna. No, kako je također vidljivo iz tablice, ovim izmjenama Zakona o porezu na dohodak građani s najnižim primanjima ostvarit će najmanje povećanje plaće, a građani s najvišim primanjima najveće povećanje. Neću sada ulaziti u tumačenja koliko je to na tragu socijaldemokracije, a koliko nije. U svakom slučaju, prema tumačenju Vlade takva povećanja planirana su zbog poticanja potrošnje.

Međutim, takve izmjene Zakona ujedno su direktno i najviše utjecale na jedinice lokalne samouprave budući da je prihod od poreza na dohodak jedan od najvažnijih prihoda jedinica lokalne samouprave kojim se, među ostalim, financiraju vrtići, škole, socijalna skrb, zdravstveni programi, kultura, sport  itd.

Kako kompenzacijskim mjerama Vlade nije u cijelosti nadoknađen taj gubitak, gradovi, općine i županije susreću se s izuzetno teškom godinom pred sobom i u svojim će proračunima morati poduzimati ne samo značajne uštede koje će neminovno utjecati na standard života u gradovima, nego i povećanje cijena različitih usluga ili pak povećanje prireza na što smo se mi u ovom trenutku odlučili. U kontekstu ovih zbivanja, možda je važna informacija da je Split već povećao komunalnu naknadu za 10%, Zaprešić za 15%, a mnogi drugi gradovi najavili su povećanje komunalne naknade ili prireza. 

U konačnici s obzirom na izmjene Zakona o porezu na dohodak i mjeru povećanja prireza koju smo poduzeli u Rijeci ukupni financijski efekt kod vas kao građana Rijeke prikazan je u ovoj tablici:

 

Bruto plaća

3.500,00

5.000,00

7.500,00

10.000,00

15.000,00

20.000,00

Neto plaća po starom Zakonu

2.719,36

3.758,08

5.256,32

6.696,32

9.408,32

11.616,32

Neto plaća po novom Zakonu

2.773,12

3.811,84

5.368,32

6.808,32

9.688,32

12.534,72

Razlika neto plaća

+53,76

+53,76

+112,00

+112,00

+280,00

+918,40

Dosad plaćani prirez

2,88

20,16

67,68

127,68

247,68

371,28

Novi prirez

3,60

25,20

84,60

159,60

309,60

464,10

Razlika prireza

-0,72

-5,04

-16,92

-31,92

-61,92

-92,82

UKUPNI FINANCIJSKI EFEKT

+53,04

+48,72

+95,08

+80,08

+218,08

+825,58

*Izračun uz osobni odbitak 1,0

 

U kontekstu navedenih poreznih izmjena (porez na dohodak i nova stopa prireza u Rijeci), a s obzirom na smanjenja osnovica plaća u gradskoj upravi (bez pojedinačnih  izračuna minulog rada), za zaposlenike grada i proračunske korisnike to su smanjenja osnovica za: 714,35 kuna što se tiče gradonačelničke plaće (u konkretnom smislu to znači da će moja osobna neto plaća biti manja za 982,20 kuna od dosadašnje, a ne veća za 918,40 kako je Vlada naumila ili željela mijenjajući Zakon o porezu na dohodak), za 630,72 kuna smanjuje se osnovica kod plaća zamjenika gradonačelnika, za 625,17 kuna kod plaća pročelnika gradskih odjela, za 424,70 kuna kod plaća ravnatelja u gradskoj upravi, za 372,18 kuna kod plaća savjetnika, a kod plaća ostalih službenika smanjenje se kreće u rasponu od 283,88 kuna do 9,01 kunu, sve s obzirom na visinu dosadašnjih primanja. Smatram da je takav pristup opravdan jer se očekuje da u teškim trenucima veći teret podnesu oni koji više imaju, a ne oni koji imaju manje i kojima je već sada teško.

Iako je pred nama proračunska godina u kojoj ćemo morati odgovoriti i na mnoge druge izazove, moram reći da sam u ovom trenutku duboko nesretan zbog činjenice da će brojni građani ova proračunska smanjenja osjetiti kroz niži standard života u gradu.

Istina, male plaće mojih sugrađana povećat će se za pedesetak kuna, srednje plaće za stotinjak kuna, ali i dalje me nitko ne može uvjeriti da su ta pojedinačna povećanja plaća morala ići na teret samo lokalne i regionalne samouprave, da se nisu mogle drugačije sagledati kompenzacijske mjere, odnosno, nitko me ne može uvjeriti da je ovo bio jedini način poticanja potrošnje. U svemu ovome, a to će kroz par mjeseci svima postati jasno, građani će više izgubiti no dobiti i pokazat će se, nažalost, da izmjene Zakona o porezu na dohodak, uz usvojene izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, nisu bile vrijedne ukupnog smanjenja standarda i kvalitete života, a to će neminovno biti posljedice različitih mjera koje će gradovi morati poduzeti. 

Žao mi je što su pojedini ministri u ovoj Vladi tako kratkovidni da nisu svjesni ovoga o čemu pišem i pričam već predugo.

A potpuno je van svake pameti da se sva ova problematika u javnom diskursu, kod medija i novinara, svodi na gotovo prostačku i potpuno irelevantnu temu mojeg nepostojećeg osobnog sukoba s Milanovićem.

 

Tekst: Vojko Obersnel