Neodgovorne provincije?

Neodgovorne provincije?

Objavljeno: | Komentari | Tagovi:

Ovih dana iznova slušamo o smanjivanju plaća u lokalnoj samoupravi, pa je tako Vlada nedavno uputila Konačni prijedlog Zakona o plaćama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi u saborsku proceduru. O čemu se ustvari radi? Je li zaista riječ samo o razumnoj mjeri štednje?

Sve je počelo u srpnju 2009. kada je Vlada predložila zakon kojim bi se drastično smanjile plaće u lokalnoj samoupravi. Uslijedile su burne reakcije sa svih strana, kojima je nemalo pridonijela činjenica da se – umjesto rješavanja korupcijskog brijega koji skriva financijski kriminal u državnim poduzećima i na najvišoj razini – odjednom javnosti prezentira slika štedljive i samoprijegorne centralne vlasti koja obuzdava svoje neodgovorne provincije.

Udruga gradova je istakla da Vlada, prije svega, zanemaruje ustavno-pravne argumente. Naime, članak 137. Ustava jedinicama lokalne samouprave daje pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojega djelokruga. Srpanjski vladini prijedlozi prekršili su Europsku povelju o lokalnoj samoupravi koja uređuje pravo lokalnih jedinica na slobodno raspolaganje vlastitim prihodima, kao i osiguranje adekvatnih uvjeta za obrazovanje te napredovanje zaposlenih u lokalnim jedinicama. Štoviše, neke vladine odredbe obesnažuju i potiho ukidaju odredbe općih akata lokalnih zajednica i kolektivnih ugovora.

Problemi odnosa lokalne i središnje vlasti u Hrvatskoj nažalost su puno starijeg datuma. Od 1993. HDZ je nekadašnjih 100-tinjak općina pretvorio u čak više od 500 jedinica lokalne  i regionalne samouprave! U više sam navrata, i preko same Udruge gradova, ukazivao na nužnost smanjenja ovog neslavnog broja i reorganizacije lokalnog ustroja. Analize koje su rađene prije ovog prijedloga Zakona pokazale su da je u 2008. godini od 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave njih 155 ili 27% imalo masu sredstava za plaće veću od 20% prihoda. U tih 155, ukupno 60 jedinica imalo je plaću u iznosu većem od 20% ali manjem od 25% prihoda, a dodatnih 28 jedinica nalazilo se u rasponu između 25 i 30%.


Tijekom svih ovih mjeseci upozoravao sam da najnovije histerične vladine mjere u stilu ukaza "Mi, Luj XIV...", imaju za cilj stvaranje dimne zavjese i de facto daljnjeg slabljenja lokalne samouprave. Prvo su nam prebacili niz nadležnosti, a bez osiguravanja adekvatnih financijskih sredstava za njihovo obavljanje. Unatoč tome, u Rijeci smo, i u većini drugih velikih gradova, u slučaju preuzimanja Odjela za izdavanje dokumenata za prostorno uređenje i građenje, dokazali da smo efikasniji, brži i kvalitetniji od državne uprave. Nevjerojatno je i da država svim sredstvima pokušava lokalnoj samoupravi oduzeti imovinu upisivanjem vlasništva tamo gdje nema titulara, i pokretanjem spora na nekretnine na kojima je lokalna samouprava već upisana. Ovakve mjere naliče na autoimunu bolest i svim se hrvatskim građanima već i kratkoročno obijaju o glavu. Europi nisu promakla ova zbivanja u  Hrvatskoj. Vijeće europskih općina i regija (CEMR), koje uključuje 100.000 europskih lokalnih i regionalnih jedinica iz 37 zemalja,  uputilo je pismo Vladi RH izražavajući zabrinutost zbog razvoja događaja kojim se izravno krše odrednice Europske povelje o lokalnoj samoupravi i Europske socijalne povelje te zatražilo povlačenje zakonskog prijedloga iz postupka.

U nedavnom saslušanju pred Europskim parlamentom, tajnik CEMR Jeremy Smith upozorio je na negativni trend u kojem mnoge centralne vlasti diljem Europe krizu  pokušavaju ublažiti tako što otimaju financijsku kontrolu lokalnoj samoupravi, ubrzano poništavajući tekovine 20 godina decentralizacije, ukidajući socijalne usluge i drugo. Dodao je kako građani diljem Europe vjeruju kako će konkretna rješenja za krizu doći prije s lokalne, negoli s nacionalne ili međunarodne razine. 
Kao čelni ljudi gradova,  u Udruzi smo svjesni da plaće zaposlenika ne mogu biti ključni smisao postojanja lokalne samouprave i nikada nismo bježali od postavljanja razumnog okvira unutar kojeg ćemo sami utvrditi plaće zaposlenicima. Upravo je sama Udruga gradova koju predstavljaju gradonačelnici predložila da udio za plaće u proračunu ne smije biti veći od 20%. Taj prijedlog je postao i dio Zakona koji je nakon 6 izmjena i Vlada, kao svoj prijedlog, uputila u saborsku proceduru.
Da se vratimo na riječku situaciju, novo zakonsko rješenje o plaćama u lokalnoj samoupravi neće imati gotovo nikakve posljedice za zaposlenike u riječkoj gradskoj upravi. Ova uprava već sada troši samo 10% proračuna na plaće, a novi Zakon dopušta da jedinica lokalne samouprave 20% proračuna utroši na plaće. S druge strane, raznim antirecesijskim mjerama pomoći poduzetnicima, prije svega smanjenjem najma, svjesno smo smanjili prihode proračuna Grada. A da smo i te kako odgovorni s obzirom na krizu u kojoj se nalazi cijela zemlja, pokazali smo smanjivši plaće u upravi za 3% u srpnju 2009, pa u siječnju 2010. za narednih 5%, a pročelnicima i dužnosnicima za 10%. Unatoč svemu što kriza nosi sa sobom, ovakvim odgovornim ponašanjem Grad Rijeka izvršit će sve svoje kreditne obveze i u potpunosti realizirati socijalni program te nastaviti sa započetim projektima.

Dakle, lokalna samouprava može biti efikasna, dapače, mora. I ne smije biti dovoljna samoj sebi. Odnosno, ne može postojati samo da bi postojala. A o tome koje jedinice lokalne samouprave su opravdale svoje postojanje, a koje nisu, treba provesti adekvatnu analizu i potom pristupiti promjenama, odnosno reorganizaciji postojećeg sustava. Reorganizaciju treba raditi sljedećim redom. Prvo, moramo znati koje obaveze, odnosno poslove tj. nadležnosti treba imati lokalna samouprava. I drugo,   poreznom reformom potrebno je osigurati dovoljno sredstava da lokalna samouprava može ispunjavati sve poslove iz svoje nadležnosti, a kao završni dio reforme uslijedit će i teritorijalne promjene, odnosno smanjenje broja jedinica lokalne samouprave.

Tekst: V. Obersnel

Komentari

1
Branimir
06.03.2010. 23:46
Nevjerojatno je da se iz jednog vrlo dobrog modela organizacije lokalne samouprave naša zemlja dovela u situaciju da ima ovoliki broj nefunkcionalnih jedinica koje često ne mogu financirati ni najmanje projekte za svoju općinu, i tada se poziva u pomoć država koja selektivno,često politički, dijeli novac za razne projekte upitne isplativosti. Još na temelju ustava bivše države iz 1974. godine bio se stvorio temelj za razvoj lokalnih jedinica samouprave sa ondašnjom mjesnom zajednicom kao temeljnom jedinicom istih. Iz iskustva nekih koji su krajem osamdesetih bili aktivni u tim malim zajednicama znam da je bilo manje birokratizma, dosta poslova je funkcioniralo na volonterskom radu takvih ljudi koji su angažirajući se u svoje slobodno vrijeme izrađivali projekte koje danas mala općina teško može isfinancirati(osim po političkoj podobnosti:)). Od takvih malih jedinica,pa do nešto većih: općina koje su imale ljudima danas nezamislivu autonomiju npr. općinski organi birali su šefa policije;osobu s kojom će najbolje surađivati,pri tome poštivajući stručnost i radno iskustvo. Svi direktori i rukovoditelji poduzeća i ostalih organizacija sudjelovali su aktivno u planiranju i provođenju politike općine.Njih se zapravo tjeralo na odgovornost prema lokalnoj zajednici i svatko je morao dati svoj doprinos. Znamo da je to bilo drukčije političko vrijeme,ali želim staviti poveznicu između toga i današnje situacije gdje lokalni šerifi i njihovi suradnici štiteći se stranačkim bojama kojima dobivaju izbore nakon tih izbora počinju svoju misiju u iduće 4 godine:što više ljudi ucijeniti svojom moći,većinu ipak pridobiti poslovima u općinskoj upravi i ostalim ovisnostima o općini,a manjinu koja razmišlja drukčije stjerati u mišju rupu!To je realnost današnjih općina;pritom ne mislim na velike gradove u kojima se cijela priča ipak odvija malo drukčije i transparentnije,pogotovo u nekim kao npr. u našoj Rijeci, gdje si ti Vojko jedan od rijetkih svijetlih primjera!puno sreće i uspjeha u radu i napravi od Rijeke vodeći grad u Hrvatskoj, pa neka ostali nešto nauče!