Mogu li jedinice lokalne samouprave bankrotirati?

Mogu li jedinice lokalne samouprave bankrotirati?

Objavljeno: | Komentari | Tagovi:

Da li je moguće da jedinice lokalne samouprave bankrotiraju? Trogir navodno duguje tri svoja godišnja proračuna, Slavonski brod stavio je imovinu na dražbu. Sudeći po svemu,  Zagreb će ovu godinu završiti s deficitom od 450 milijuna kuna.

Poslušajte audio zapis intervjua s gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom i Dubravkom Jurlinom Alibegović, stručnjakinjom za lokalne i regionalne javne financije sa Ekonomskog instituta u Zagrebu

Dio tih problema svakako je vezan uz trenutnu krizu i sve njene popratne posljedice, ali dio, sasvim definitivno, proizlazi iz neadekvatnog sustava financiranja lokalne samouprave. Prije nego li počnemo strahovati hoće li nam ulice uskoro početi podsjećati na prizore napuljskih prometnica zatrpanih tonama smeća, koje smo imali prilike vidjeti na televiziji, moramo znati da u Hrvatskoj  postoje zakonski mehanizmi koji onemogućuju takav razvoj događaja, ali da unatoč svemu isti mehanizmi očito nisu uvijek u pogonu.
Ministarstvo financija je, među ostalim, zaduženo i za kontrolu proračuna lokalnih samouprava, kojima zakon zabranjuje deficit. Lokalna se samouprava smije zaduživati isključivo za kapitalne investicije, a ni u kojem slučaju za plaće gradskih zaposlenika. Znači li to sve skupa da Ministarstvo ili Državna revizija ne rade svoj posao?
Uzmimo primjer Zlatara, koji je u zbog neplaćenih računa ostao bez javne rasvjete, a  ne može koristiti niti računala u svojim uredima. Nije mi jasno kako se Zlatar uspio zadužiti se preko svojih mogućnosti, s obzirom na složenu proceduru dobivanja suglasnosti Ministarstva financija. Iz mojeg iskustva Ministarstvo obično nije baš spremno davati suglasnost za zaduživanje lokalne samouprave. S druge strane, pravna regulativa nije do kraja definirala ovakve situacije. Naime, ako je račun blokiran gradovi neće moći obavljati svoju funkciju, što znači da neće normalno funkcionirati i sve one ustanove koje se nalaze u nadležnosti grada, uključujući vrtiće, škole, komunalna poduzeća i sve drugo što se financira iz gradskog proračuna.

Očito je da je reforma lokalne samouprave neminovna i neodgovorno je najavljivati kako se ona provesti do kraja godine, kada je Hrvatskoj sličnim zemljama za iste zahvate bilo potrebno 3 do 5 godina. Bojim se da srljamo napraviti glupost kakvu smo napravili 1993. kada smo ukinuli jedan relativno organizirani ustroj lokalne samouprave. Tada smo imali 105 općina, a danas imamo čak 560 atomiziranih jedinica lokalne samouprave, često upitnih financijskih i organizacijskih mogućnosti. Ne možemo biti naivni pa smatrati da ćemo reformu pokrenuti pukom konstatacijom da imamo preveliki broj jedinca lokalne samouprave. Također, nije jasno niti tko zaista radi na najavljenoj reformi i zašto se nigdje ne spominje uključivanje prirodnih i nezaobilaznih reformskih partnera, kao što je Udruga gradova.

Ukratko, bez jasne strategije i bez jasnog odgovora na koji ćemo način financirati ono što ćemo definirati kroz strategiju, imat ćemo opet cirkus, kao što ga imamo i sada.

Tekst: Banka Magazine Preneseno s: www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Tematjedna/tabid/319/View/Details/ItemID/54809/ttl/Prijeti-li-gradovima-bankrot/Default.aspx

Komentari