Stvarne potrebe i stvarni život: još o novom porezu na nekretnine

Stvarne potrebe i stvarni život: još o novom porezu na nekretnine

Objavljeno: | Komentari | Tagovi:

U ponedjeljak, 10. prosinca 2012. se u Zagrebu  dogodilo nešto što je praktično do jučer bilo nezamislivo u hrvatskoj političkoj praksi.  Ministarstvo financija  je na javnu raspravu prijedloga novog Zakona o porezu na nekretnine pozvalo kompletno Predsjedništvo Udruge gradova i Predsjedništvo Udruge općina. 

Zašto tvrdim da je to bilo nezamislivo?

Zato što do dana današnjeg nisam doznao zašto me kao predsjednika Udruge gradova nikada nije htio primiti na razgovor premijer Ivo Sanader, ako se netko uopće još sjeća tko je to. Takve sastanke i dijalog Udruge gradova s Vladom sam kasnije tražio i od gospođe Jadranke Kosor no ni na taj zahtjev nisam nikada dobio nikakav odgovor. 

Za vrijeme dok su njih dvoje vodili zemlju, lokalna samouprava u Hrvatskoj iz godine u godinu bila je gubitnik pokušajima vođenja dijaloga s centralnom državnom vlašću. U toj administrativnoj i ekonomskoj shizofreniji, čija je jedina svrha, danas to znamo, bila odliv novaca u privatne džepove, lokalna je samouprava sustavno lišavana financijskih sredstava. Istovremeno, gradovima i općinama natovarivale su se mnoge financijske obveze, pa su slijedom toga i oni morali povlačiti neke nepopularne mjere.  O ovome sam u mnogim prilikama upozoravao, pisao, često mi je izgledalo  - uprazno

Danas mogu reći da se tom političkom bezumlju, gdje režemo granu na kojoj sjedimo, konačno vidi kraj. 

U cijelom tom kontekstu, ova promjena djeluje koliko iznenađujuće, toliko i ohrabrujuće.  Iako i dalje postoji puno dilema i različitih mišljenja oko uvođenja novog Zakona o porezu na nekretnine, na sastanku predstavnika Ministarstva financija i lokalne samouprave u ponedjeljak nije bilo disonantnih tonova. Svi su se složili se oko potrebe uvođenja zakona. Raspravljalo se puno, ali ta je rasprava bila o načinima i detaljima kako zakon provesti na najbolji mogući način, na korist svih. U medijima je posljednjih mjeseci bilo puno šuma i svakojakih glasina o ovom Zakonu, dezinformacija i informacija

Danas, kada su prijedlozi Zakona vidljivi, postaje jasno da će on predstavljati dobitak za lokalnu samoupravu, i to iz nekoliko razloga. Umjesto komunalne naknade uvodi se porez čija namjena je otvorena, prihod koji će se moći trošiti na vitalne, socijalne, obrazovne, odgojne i ostale potrebe.  Pošto je komunalna naknada bila prihod sa strogo određenom namjenom,  isključivo za komunalne svrhe, mnogi su se hrvatski gradonačelnici i načelnici svake godine sudarali s državnom revizijom koja bi redovito utvrđivala da sredstva komunalne naknade nisu bila trošena namjenski. U situaciji kada moramo birati hoćemo li s novcem od komunalne naknade pošišati travu po treći put, ili isti taj novac uložiti u socijalu ili dječje vrtiće, svi ćemo se složiti da uvijek treba odabrati ovo drugo. Sada to postaje i zakonski moguće. Zdrav razum za takvim rješenjem je vapio puno ranije.I to nije sve.

Iako porez za pojedince neće biti veći od dosadašnje komunalne naknade, barem ne za one pojedince koje imaju jedan stan i jednu kuću za odmor, očekuje  se da bi se prihodi lokalne samouprave trebali povećati za 50% u odnosu na dosadašnje. Ono što treba iznova naglasiti jest činjenica da se, zbog uvođenja poreznih olakšica, neće povećati rashodi ljudima koji koriste nekretnine za svoje osobne životne potrebe, točnije stan i kuću za odmor. S druge strane, ako netko ima dva, pet ili više stanova, on će morati platiti više davanja. Mislim da nije u pitanju da onaj tko ima više imovine mora plaćati i više poreza. Da bi se ovo provelo kako treba, ustanovit će se i registar nekretnina koji će pouzdano povezati vlasnike s nekretninama. Svi oni koji su kupovali zemljišta, stanove i tvornice s ciljem mešetarenja sad će morati ili platiti državi porez, ili staviti sve te nekretnine u funkciju. Jer, na nekretnine koje nisu u funkciji neće se moći primijeniti nikakve porezne olakšice. Ovo je dobro i za pokretanje investicijskog ciklusa, ali i za postizanje realnijih cijena nekretnina u Hrvatskoj koje su dosada, u usporedbi s cijenama u Europi, bile precijenjene. 

Još jedna dobra vijest je da će se Zakon o porezu na nekretnine primjenjivati u fazama. U jednoj od narednih faza, nakon što primjena ovog Zakona kroz par godina saživi, ukinut će se i spomenička renta i prirez. Ta mjera bi smanjila opterećenja za poslodavce i rasteretila cijenu rada, dok bi se plaće zaposlenika povećale za iznos prireza kojeg sada plaćaju.  

Uz mnoge olakšice koje je Vlada navela u prijedlogu Zakona, lokalnoj je samoupravi ostavljena  mogućnost da sama uvede još neke olakšice koje mogu biti usmjerene prema određenoj kategoriji građana ili određenim gospodarskim djelatnostima. Na taj način lokalna samouprava vlastitom politikom utjecat će na visinu poreza i stimulirati one segmente gospodarstva koje smatra vrijednima poticanja. 

Zbog svega toga čini mi se da dolazi vrijeme u kojem postajemo razumni i u kojem novi zakoni počinju pratiti stvarne potrebe i stvarni život. Povezano s time, i perspektive su svjetlije.




Tekst: V. Obersnel