Ispravak na tekstove u Novom listu o „neostvarenim obećanjima“

Objavljeno: | Komentari | Tagovi:

Ispravak na tekstove u Novom listu o „neostvarenim obećanjima“

Novi list je 19. veljače, na čak devet velikih novinskih stranica donio niz tekstova različitih novinara okupljenih pod jednim tematskim naslovom „Riječki muzej neostvarenih obećanja“.

U tim se tekstovima u negativnom tonu opisuju projekti Grada Rijeke, Lučke uprave i privatnih investitora koji su započeti, ali zbog različitih okolnosti do sada nisu realizirani.

Kako u tim tekstovima nisu bile navedene mnoge bitne činjenice, glavnom uredniku uputio sam ispravak dopunjujući i ispravljajući iznesene podatke, no nažalost, do dana današnjeg taj ispravak nije objavljen.

Zbog toga što ispravak nije objavljen, ja vjerujem da je jedini cilj objave spomenutih tekstova bio tek puko podsjećanje na do sada nerealizirane projekte, ali ne i na sve razloge koji su usporili njihovu realizaciju. Cilj objave nije bio ni pružanje informacija građanima o trenutnom statusu tih projekata, planovima i načinima njihove realizacije u budućnosti.

A budući da se terminski ovaj ogromni blok od čak devet stranica pojavio u Novom listu u predizborno vrijeme s naslovom koji tematizira „neostvarena obećanja“ i „propale projekte“ meni je više nego očito da su i vrijeme i način pojavljivanja ovog „temata“ u uskoj vezi s nadolazećim izborima. S obzirom na ranije objavljen tekst u kojem Novi list Riječane otvoreno poziva da ne glasaju za mene, ovaj tematski blok zapravo se na taj poziv „lijepo“ naslonio.

U tom cjelokupnom tematskom bloku autori pišu o projektima Delte i Porto Baroša, autobusnog kolodvora, tehnoloških parkova, novih prostora za muzeje i knjižnicu, obnovi lansirne rampe torpeda i konačno, investiciji "teškoj" 50 milijuna eura koju će češki investitor realizirati na Kostabeli. Projekti su uglavnom prikazani gotovo pa banalno te se stječe dojam da ih je neopisivo jednostavno provesti, valjda treba samo pokupiti novac koji raste negdje na nekoj grani i poslušati paušalna rješenja koja najčešće nemaju nikakva stručna uporišta.

Nije sve u novcu, ponešto je i u globalnoj ekonomskoj krizi koja je nastupila 2008.

Stvarnost, naravno, ne uključuje motive iz bajki i jedini razlog zbog kojeg nabrojani projekti još nisu dovršeni jest manjak novca. Naime, Grad Rijeka je još 2005. godine krenuo u veliki investicijski ciklus s namjerom izgradnje niza objekata.

Ciklus je započeo s izgradnjom potrebnih sportskih objekata pa su tako dovršeni Bazeni Kantrida, Centar Zamet, Astronomski centar i Atletska dvorana, sve redom kapitalni projekti koji su realizirani isključivo vlastitim sredstvima, bez pomoći centralne države.

Potom su na red trebale doći nove zgrade Gradske knjižnice, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te autobusni kolodvor.

Nažalost, 2008. godine nastupila je globalna gospodarska kriza koja je pomrsila planove čak i najvećih i najjačih ekonomija u svijetu stoga nije čudo da je dobrano naštetila i hrvatskom pa tako i riječkom gospodarstvu.

Promjena prioriteta zbog gospodarske krize

Prihodi riječkog proračuna značajno su pali, više nije bilo novca za velike zahvate, a prioritet u financiranju dobili su socijalni program s tada rastućim brojem korisnika, dječji vrtići, škole, kultura, vatrogasci… Morali smo prekinuti investicijski ciklus i staviti velike projekte na čekanje. Iako mi je izuzetno žao zbog toga, i danas bih postupio isto – da opet moram birati, ponovno bih umjesto, primjerice novog muzeja, odabrao financiranje socijalnog programa ili pak vrtića, programa u školama, vatrogasaca i slično.

Usklađivanje projekata s novim mogućnostima financiranja

No, unatoč svemu, projekti kojima se bavio Novi list nisu zaboravljeni ili odbačeni, u različitim su fazama realizacije i bit će ostvareni, iako kasnije no što je to bilo najavljeno. Od nekih se projekata odustalo u smislu izvornih ideja jer ih je bilo nemoguće realizirati u vrijeme krize, a kada se otvorila mogućnost financiranja putem EU fondova trebalo je zadovoljiti i kriterije koje propisuje Operativni program Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020. u Republici Hrvatskoj, a što je rezultat pregovora s Europskom unijom. Tako je dio projekata prilagođen novonastaloj financijskoj situaciji, ali i mogućnosti da se za njihovu realizaciju iskoriste sredstva iz EU fondova, no i dalje u potpunosti ispunjavaju svoju svrhu što ću objasniti u sljedećim redovima.

Delta i Port Baroš

Počet ću s projektima Delte i Porto Baroša koji nikako nisu "Potemkinova sela", kako se to navodi u Novom listu. Uostalom, mislim da je svakom dobronamjernom jasno da Svjetska banka koja kreditno prati Gateway projekt u sklopu kojeg se provodi i revitalizacija Delte i Porto Baroša, nije institucija koja će svoj novac ulagati u "Potemkinova sela".

Inače, vodeći partner u realizaciji projekta Delte i Luke Baroš je Lučka uprava s obzirom da se radi o prostoru koji predstavlja lučko područje odnosno pomorsko dobro. Grad Rijeka u tom kontekstu pruža tek asistenciju u izradi prostorno-planske dokumentacije koja je već odavno jasno definirana. Naime, odredbe Generalnog urbanističkog plana omogućuju prenamjenu luke Baroš u marinu, kao i prenamjenu postojećih građevina u postojećim gabaritima u cilju smještaja marinskih sadržaja izravnom provedbom GUP-a, dakle bez potrebe izrade posebnog urbanističkog plana. Međutim, isto postupanje nije moguće na području Delte, a što je i logično s obzirom na veličinu i raznovrsnost programa moguće izgradnje kao i na potrebu usklađenja s prometnim, infrastrukturnim i brojnim drugim zahtjevima koji se odražavaju na planiranje i projektiranje područja.

No, najvažniji moment koji ograničava razvoj Delte odnosi se na njezin status lučkog područja odnosno pomorskog dobra na što Grad Rijeka kontinuirano upozorava još od 2003. godine, ali, nažalost, pozitivnog odgovora od strane Lučke uprave i nadležnog Ministarstva nema. Drugim riječima, dok je Delta uključena u lučko područje odnosno pomorsko dobro, mogućnosti izgradnje bitno su reducirane i jedini oblik gospodarenja cijelim područjem je koncesija koja je za predviđenu namjenu (stanovanje, turizam, ugostiteljstvo) tržišno nezanimljiva. U cilju promjene statusa, Lučka uprava nedavno je izradila potrebnu dokumentaciju temeljem koje bi nadležno Ministarstvo moglo predložiti Vladi RH promjenu granice lučkog područja odnosno pomorskog dobra, čime bi se ispunio prvi preduvjet realnog planiranja odnosno povećanja interesa potencijalnih investitora. Ukoliko bi se takva odluka donijela, prema sadašnjim tumačenjima, Delta bi (p)ostala u vlasništvu Republike Hrvatske, te bi temeljni sugovornik i sudionik u daljnjim aktivnostima bilo Ministarstvo državne imovine.

Isto tako, ne znam temeljem kojih studija i analiza autor teksta o Delti ocjenjuje da su određena arhitektonska rješenja za Deltu bolja od drugih, o čemu se također govori u članku. Podsjećam da su Lučka uprava i Grad Rijeka raspisali, a Društvo arhitekata provelo natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za uređenje područja Delte i luke Baroš i to po svim pravilima struke na kojem je međunarodni žiri izabrao tri jednakovrijedna rada. Žiri su činili arhitekti iz Grčke, Italije, SAD-a, Slovenije i naravno Hrvatske te predstavnici Lučke uprave i Grada Rijeke. No, čini se da u Novom listu postoje bolji urbanistički stručnjaci od međunarodno priznatih arhitekata pa je možda šteta da gube vrijeme na novinarstvo kad su već uvjereni da im urbanizam tako dobro ide.

Autobusni kolodvor

Sljedeća tema je autobusni kolodvor odnosno projekt Zapadna Žabica koji uz kolodvor obuhvaća i izgradnju garaže te niz komercijalnih prostora i nova prometna rješenja. Projekt će zasigurno biti realiziran, no po novom konceptu koji je također nastao kao rezultat spomenute financijske krize. Tako će gradska tvrtka Rijeka plus sudjelovati u sufinanciranju izgradnje garaže za osobna vozila kapaciteta 900 parkirnih mjesta i samog autobusnog kolodvora, dok će svi preostali komercijalni sadržaji biti ponuđeni na tržištu. Isto tako, tvrtka 3LHD, projektant kompleksa, napravila je korekcije idejnih rješenja projekta kako bi se on prilagodio novim tržišnim uvjetima i novom konceptu realizacije projekta.

Znanstveno tehnološki parkovi

Jedna od tema bili su i znanstveno-tehnološki parkovi. Što se tiče smještaja takvog parka u kompleks povijesnih skladišta Metropolisa, moram reći da se ovom idejom očito manipuliralo u tekstu. Naime, Metropolis se nikada nije ozbiljno razmatrao kao lokacija jer je preduvjet za to izuzimanje iz pomorskog dobra i osiguranje adekvatne cestovne infrastrukture. Tako se u tekstu svjesno zaboravlja da se u najavi realizacije ove ideje 2012. godine, Ministarstvo obvezalo na izuzimanje Metropolisa iz lučkog područja i izgradnju ceste D-403, a sve kako bi se omogućio stalan i nesmetan pristup parku.

Međutim, u isto vrijeme razmatrano je više potencijalnih lokacija za smještaj znanstveno-tehnološkog parka, među kojima je bila i lokacija na Kantridi, između Liburnijske ulice, Bujske ulice i pruge, a s primarnom namjerom za povezivanjem znanstveno-istraživačkih projekata s brodograđevnom industrijom. Međutim, imovinsko-pravni odnosi na lokaciji ponovno su se pokazali kao nepremostiv problem, pri čemu je, kao i obično, izostala svaka suvisla reakcija države vezano uz raspolaganje zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, te se moralo tragati za novim rješenjem.

Što se tiče parka na području Mlake, realizacija tog projekta prvenstveno ovisi o Ini budući da se radi o zemljištu te tvrtke. Inače, zamisao o tehnološkom parku na tom području nastala je u sklopu projekta „Prostor za vaše ideje“, koji je u drugoj polovici 2014. godine pokrenula tvrtka INA u cilju prenamjene brojnih lokacija diljem Republike Hrvatske. Kroz taj projekt Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci oblikovali su ideju o prenamjeni većeg dijela područja bivše rafinerije u znanstveno-tehnološki park (STEP) s brojnim sadržajima kojima bi se dodatno oživio ovaj dio grada i zadovoljile potrebe, ne samo znanosti, već i građana te gostiju našega grada.

U cilju realizacije ideje, INA, Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci ostvarili su dobru suradnju, te je za istraživanje mogućnosti smještaja i organizacije STEP-a predviđena površina od oko 8 ha između Baračeve ulice i željezničke pruge.

Zbog istraživanja mogućnosti prostorne i funkcionalne organizacije budućeg STEP-a u rad je uključen Konzervatorski odjel u Rijeci koji je tijekom 2015. i 2016. proveo istraživanja i izradio Konzervatorsku studiju, cjelovitu podlogu za zaštitu većine građevina i značajnih dijelova postrojenja  u svojstvu kulturnog dobra. Istovremeno je Odjel za urbanizam Grada Rijeke poduzeo izradu urbanističko-arhitektonske studije prenamjene razmatranoga segmenta bivše Rafinerije. Studijom je pokazano kako se na vrlo uspješan način mogu povezati novi programi tj. smještaj znanstveno-tehnološkog parka koji bi raspolagao s oko 85.000 m² korisnih prostora, garažom, zasebnim prometnim pristupom i internim komunikacijama te istovremeno očuvati vrijedne građevine industrijskog nasljeđa i u njima smjestiti sadržaje potrebne korisnicima parka ali i atraktivne za građane i goste našega grada u rasponu od interpretacijskog centra industrijske baštine, preko konferencijskih prostora, trgovina, servisa, ugostiteljskih i zabavnih sadržaja. Stoga će Urbanističko-arhitektonska studija biti uzeta u obzir kao osnova za daljnje pregovore uvodno navedenih partnera, a u cilju urbane regeneracije ovoga prostora na rubu gradskoga središta. No, kako je vlasnik cjelokupnog zemljišta INA d.d. budućnost i brzina realizacije projekta prvenstveno ovisi o toj tvrtci.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

Među tekstovima je i osvrt na izgradnju Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u nekadašnjem industrijskom kompleksu Rikard Benčić. No, iako su radovi na izgradnji novog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u punom jeku, tvrdi se kako će ova ustanova tim radovima dobiti premalu kvadraturu te investicija, čini se, po mišljenju Novog lista, uopće nema smisla. Ni to nije točno. Naime, u tijeku je tek prva faza radova koja obuhvaća 1550 mprostora i koji zaista nije dovoljan i to nitko nikada nije niti tvrdio. No, radovi će se nastaviti i Muzej će u konačnici na raspolaganju imati nešto manje od 4000 m2 . Dakle, Muzej će dobiti dostatan i ovoj djelatnosti prilagođen prostor.

Klobučarićev trg i zgrada Knjižnice

U tekstovima je obrađena i tema Klobučarićevog trga na kojem je trebala biti nova zgrada Gradske knjižnice. Poznata je stvar da se od tog projekta odustalo pa će se knjižnica graditi u kompleksu Benčić te će, kao i već spomenuti Muzej moderne i suvremene umjetnosti te Muzej grada i Dječja kuća (sjecište kulturnih ustanova u Benčiću i okolici kao dječji edukativni kulturni centar), biti dio projekta Europske prijestolnice kulture. Takav koncept, da na jednom mjestu bude više kulturnih ustanova, podržali su i europski nezavisni stručnjaci kada su odabrali Rijeku s prijestolnicu kulture. Dakle, upravo ovakvo rješenje bilo je jedan od okidača da europski stručnjaci za tu prestižnu titulu odaberu baš Rijeku.

Što se tiče samog Klobučarićevog trga, zgrada predviđena na toj lokaciji u svojstvu knjižnice u konačnici će biti realizirana, no s drugom namjenom. Dakle, novci koji su do sada utrošeni u taj projekt nisu, kako to pojedinci vole isticati, "bačeni", već će on biti realiziran.

Europska sredstva kroz Urbanu aglomeraciju i EU fondove

Spomenuo sam novu knjižnicu, Muzej grada i Dječju kuću koji će, uz Muzej moderne i suvremene umjetnosti, biti u kompleksu Benčić pa ću tako reći i da je za Muzej grada već izdana građevinska dozvola, a za Dječju kuću i Gradsku knjižnicu ispunjeni su svi uvjeti za dobivanje dozvola. Knjižnica i dječja kuća bit će realizirane sredstvima Urbane aglomeracije Rijeka kroz koju je Rijeci i još devet uključenih okolnih gradova i općina dostupno čak 50 milijuna eura iz europskih fondova. Projekt Muzeja grada, planiran u Upravnoj zgradi Benčića je pak zajedno s brodom Galeb prijavljen na natječaj za obnovu kulturne baštine koji će se financirati iz EU fondova i do sada uspješno prošao pet od sedam krugova evaluacije prijave. Izgradnja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, već sam spomenuo, je u tijeku.

Lansirna rampa torpeda

Osvrnut ću se i obrađenu temu Lansirne rampu za torpeda iako Grad Rijeka nema nikakve ingerencije nad njom, već isključivo Lučka uprava jer se na nalazi na lučkom području odnosno pomorskom dobru. Naime, Grad Rijeka nije vlasnik rampe i svakom tko imalo razumije pojam vlasništva jasno je da Grad ne može samoinicijativno krenuti u sanaciju rampe. No,  Grad Rijeka je podržavao i podržava svaku inicijativu za sanaciju tog objekta, a činit će to i dalje. Inicirajući osmišljavanje namjene i vodeći brigu o tom kulturnom dobru Grad Rijeka je pomogao od 2005. godine s 322.200,00 kuna.

Kostabela

I na kraju, tu je i projekt Kostabele kojeg realizira češki investitor i koji u naš kraj ulaže čak 50 milijuna eura. Rokovi za realizaciju jasno su propisani i nisu probijeni. Grad Rijeka je odradio sve svoje obaveze vezane uz ovaj projekt. Između ostalog, osigurana su i sredstva u proračunu za rekonstrukciju Opatijske ceste. Kada će točno investitor početi s radovima, naravno, ovisi o njemu, a da je riječ o ozbiljnom poslovnom partneru pokazuje činjenica da je do sada u projekt uložio 1,2 milijuna eura i to u izradu potrebne dokumentacije. Inače, u zadnjim kontaktima investitor je najavio početak gradnje u prvoj polovini travnja ove godine.

Spomenuti projekti nisu „propali planovi“

Da zaključim, projekti kojima su se bavili novinari Novog lista u svom, kako ga nazivaju, "velikom tematu o propalim planovima grada na Rječini" nikako nisu propali i svaki od njih je u nekoj od faza realizacije. Neki će biti gotovi prije, neki kasnije, no od ničega se nije odustalo i niti jedna u njih uložena kuna nije propala.

Riječ je tek o nešto sporijem tempu realizacije, ponavljam, isključivo zbog teške ekonomske krize koja je zahvatila dobar dio svijeta. Trajanje i intenzitet te krize nitko nije mogao predvidjeti, a unatoč njezinim razmjerima, mogu reći da je Grad Rijeka, iako s bitno smanjenim prilivom sredstava u proračun, ipak uspio zadržati, u nekim segmentima i unaprijediti, stupanj kvalitete života svojih građana. Ne bježim od činjenice da dio planiranih i pripremljenih projekata još nije realiziran, no svi će oni doći na red što, među ostalim, garantira i činjenica da smo zahvaljujući znanju, trudu i stručnosti, kroz Urbanu aglomeraciju Rijeka i dobivanjem titule Europske prijestolnice kulture, uspjeli osigurati i dotok značajnih sredstava iz EU fondova u naš grad. Primjerice, odgodom realizacije projekata, prije svega zbog krize, nakon ulaska Hrvatske u EU dobili smo mogućnost dobivanja čak 25 milijuna eura nepovratnih sredstava iz različitih fondova Europske unije samo za projekte u području bivšeg Benčića.

A ako Novi list ima bolji recept za osiguranje potrebnih sredstava i zna za učinkovitije načine financiranja od onih koje koristi Grad Rijeka, vrlo rado ću poslušati savjet. No, obzirom da je ta medijska kuća jedna od tvrtki koja je zbog lošeg poslovanja morala pribjeći mehanizmu predstečajne nagodbe, nadam se da savjet prema Gradu Rijeci neće ići u tom smjeru.

Sve ovo nipošto ne znači da osporavam pravo Novog lista da kritički piše o projektima Grada, no svakako očekujem da se piše objektivno i s utemeljenim činjenicama. Naravno, volio bih da je i realiziranim projektima Grada Rijeke posvećeno barem polovica pažnje dana još nedovršenim projektima. 

Tekst: Vojko Obersnel