Do kada ovako?

Do kada ovako?

Objavljeno: | Komentari | Tagovi: nema

Ovih me dana mnogi pitaju zašto se Grad Rijeka pridružio inicijativi Udruge gradova  i Udruge oćina u pokretanju postupka za ocjenu je li Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 80/2010) u skladu s Ustavom.

Odgovor je jednostavan. Naime, to je jedina mogućnost koja nam je još preostala nakon kontinuiranog i sustavnog smanjivanja izvornih poreznih prihoda gradovima i općinama što je rezultat porezne politike ove Vlade.  Uz to, Vlada je bahato ignorirala sva naša upozorenja i zahtjeve za sastanak s predsjednicom Vlade i ministrom financija kao najodgovornijim osobama.

Kap koja je prelila čašu (ako se otimanje 491 milijuna kuna do kraja 2010. godine, odnosno 793 milijuna kuna u 2011. godine svim gradovima i općinama može nazvati kap) bilo je izbjegavanje ikakve konzultacije s predstavnicima lokalne samouprave prilikom donošenja spomenutog zakona.  Time je ignorirana Europska povelja o lokalnoj samoupravi koju je prihvatio i Sabor RH. Da apsurd bude veći, Vlada je time prekršila i vlastiti Poslovnik o radu, dakle dokument koji je sama donijela. I konačno, time je odustala od svog toliko hvaljenog programa i koalicijskog sporazuma koji je predviđao povećanje udjela u rashodima lokalne samouprave na minimalno 20% umjesto sadašnjih skromnih oko 8%. Istovremeno, toj istoj Vladi još uvijek su puna usta decentralizacije.

Udio lokalne samouprave u ukupnim javnim izdacima pokazatelj je funkcionalne i fiskalne decentralizacije zemlje.  U europskim zemljama kreće se od 5.5% u Grčkoj do 64.2% u Danskoj. Uspoređujući utjecaj globalne gospodarske krize na pojedine europske zemlje može se zaključiti da su značajnije decentralizirane države otpornije na negativna gospodarska kretanja i brže se oporavljaju od posljedica gospodarske krize (Danska 6.2; Švedska 47.4; Finska 41.2; Njemačka 44.2; Austrija 33; Poljska 31.8; Češka 26.2) za razliku od centraliziranih zemalja (Grčka 5.5; Portugal 13.4; Irska 18.8).

Slično je bilo i kod uvođenja izmjena u raspodjeli poreza na dohodak i poreza na dobit iz 2007. godine. Takozvanom fiskalnom decentralizacijom, a u stvari centralizacijom poreza na dobit, od 1.1.2007. godine do 1.1.2010. godine lokalna samouprava izgubila je dodatnih 1,2 milijarde kuna (455 milijuna u 2007., 566 milijuna u 2008. i 110 milijuna u 2009. godini).

Ako govorimo samo o Rijeci i zadnjim izmjenama poreza na dohodak, to znači gubitak poreznih prihoda u ovoj godini od 20 milijuna kuna s procjenom od gotovo udvostručenja tog manjka u 2011.godini, a tome treba pridodati i gubitak prihoda od poreza na dobit od gotovo 30 milijuna kuna godišnje od 2007. godine pa nadalje.

Konkretno, po ove dvije osnove možemo očekivati smanjenje prihoda za više od 60 milijuna kuna u idućoj, 2011. godini. Moramo biti svjesni da se iz tih poreznih prihoda  financiraju socijalni programi, programi obrazovanja poput produženog boravka u osnovnim školama ili stipendije za učenike i studente, subvencionira cijena vrtića, javni gradski prijevoz, programi u sportu i kulturi. Ako se ništa ne promjeni, morat će se smanjivati svi navedeni rashodi, što će značiti manji standard građana.

Ova godina bila je teška, a bojim se da  će sljedeća godina biti još teža i mnogi gradovi i općine će imati probleme u izvršavanju svojih izvornih obveza.

Stoga bi bilo  korektno da Vlada razmisli o kompenziranju nastalih gubitaka lokalnoj i regionalnoj samoupravi, jer su ti gubici rezultat porezne politike same Vlade.  Taj manjak Vlada može kompenzirati na način da se dodatno poveća udio lokalne i regionalne samouprave u porezu na dohodak ili da joj se isti u potpunosti prepusti, a da eventualni manjak koji bi time nastao u Fondu za izravnanje (što ostaje državi), Vlada nadoknadi iz prihoda koje već ostvaruje povećanjem stope PDV-a. Upravo je to predlagano Vladi više puta, pa i kroz amandman prilikom donošenja zadnjeg proračuna, koji je, naravno – pogađate - odbijen.

Nakon svega, vjerujem da je sasvim logično da se Grad Rijeka priključio inicijativi Udruge gradova i Udruge općina za pokretanje ocjene ustavnosti. Ali nažalost i dalje ostaje pitanje s početka: Do kada ovako?

Tekst: V. Obersnel

Komentari