D 404 i "Kalmetina" – hrvatski paradoks

D 404 i "Kalmetina" – hrvatski paradoks

Objavljeno: | Komentari | Tagovi:

U proteklih nekoliko mjeseci velik me broj građana pitao što je s cestom D 404, hoće li uopće ikada biti otvorena i jesam li kao gradonačelnik stvarno poduzeo sve što je u mojoj mogućnosti. Razumijem da je u šumi čudnih hrvatskih propisa teško objasniti činjenicu da se na području grada Rijeke gradi tako važna i skupa prometnica, a da Grad nema nikakvih nadležnosti osim u definiranju namjene prostora za izgradnju te ceste. Vjerovali ili ne: Cestu D-404 grade Hrvatske ceste, a ne Grad Rijeka. Grad nije investitor u tom projektu i sav apsurdni šlamperaj nastao oko ceste D-404 isključivo je djelo Hrvatskih cesta i nadležnog Ministarstva. Ovo je bjelodana činjenica koju sam i nebrojeno puta ponavljao u medijima i susretima s građanima.

Radi razjašnjenja,  evo i kronologije.

Trasa ove ceste zadana je Prostornim planom bivše Općine Rijeka davno prije 90-ih godina, a ista trasa preuzeta je u Prostorni plan PGŽ, koji je donesen 2000. godine. Kada je pokretan projekt Rijeka Gateway, prije svega u funkciji razvoja konkurentnosti riječke luke, inzistirao sam da se projekt obuhvati izgradnju riječke zaobilaznice do Sv. Kuzma i izgradnju ceste D 404. U toj namjeri sam ustrajao pa je 2003. je potpisan kredit sa Svjetskom bankom kojim su uz sredstva za izgradnju novih lučkih terminala osigurana i sredstva za izgradnju ceste D 404 i dijela riječke obilaznice do Sv. Kuzma. Svjestan važnosti ceste D 404, ali i dugotrajnog procesa ugovaranja kredita sa Svjetskom bankom Grad je počeo izgradnju portala tunela u prosincu 2002. upravo kako bi ubrzao izgradnju ceste D 404.

Godinu dana nakon toga, u prosincu 2003. Grad je predao kompletnu dokumentaciju i zapisnik o okončanom obračunu o do tada izvršenim radovima na portalu Hrvatskim cestama, a sama cesta se počela graditi 2003. godine kao sastavni dio cestovnog dijela projekta Rijeka Gateway.

Nažalost Hrvatske ceste nisu prihvatile našu ideju da se paralelno s tunelom grade i tunelski priključci. Poanta tunelskih priključaka bila je da se istočni dio grada (Pećine i Donja Vežica) poveže preko ceste D-404 s centrom. Naime, izgrađena cesta D 404 počinje na Delti, a završava iznad Martinšćice i s nje je nemoguće izaći na Vežicu niti je moguće s Vežice njome doći do centra. Zbog toga su druge postojeće gradske prometnice i dalje opterećene prometom koji bi cesta D 404 dijelom mogla preuzeti.

Grad Rijeka 2004. ishodovao je potrebnu građevinsku dozvolu za tunelske priključke i predložio Hrvatskim cestama podjelu troškova njihove izgradnje, što su Hrvatske ceste odbile.

Kako Grad nije mogao sam financirati oba tunelska priključka, odlučeno je da će se izgraditi samo jedan, a drugi će se graditi kasnije.

O tome smo u veljači 2007. godine obavijestili Hrvatske ceste napominjući da je potrebno izmijeniti građevinsku dozvolu u 4. i 5. fazi, te upozorili da će bez te izmjene biti nemoguće ishodovati uporabnu dozvolu. Građevinsku dozvolu za 6. fazu (koja se ticala izgradnje samo jednog priključka) izmijenio je Rijeka Promet, ali građevinsku dozvolu za 4. i 5. fazu mogao je izmijeniti samo investitor, dakle Hrvatske ceste.

Slijedili su dopisi Grada Rijeke upućeni Hrvatskim cestama, na istu temu. I to tri, sva istovjetna. Prvi smo poslali  u veljači 2007. pa potom u ožujku 2007., a treći u rujnu 2007. Zašto ovo napominjem? Zato da bi se vidjelo kako su sva upozorenja s naše strane krenula apsolutno na vrijeme.

Nažalost, Hrvatske ceste se na navedene dopise i upozorenja nikada i nikako nisu očitovale. Kako nisu izmijenjene građevinske dozvole, bilo je potrebno, po završetku izgradnje cijelog tunela, pristupiti projektiranju sigurnosnih pješačkih izlaza i izmjenama građevinske dozvole. U međuvremenu Grad Rijeka je završio izgradnju tunelskog priključka koji smo se obvezali izgraditi. Ali uzaludno. D 404 je i dalje bez građevinske dozvole.

Kada sam kao većina građana Rijeke mislio da je ova trakavica završena, nastao je problem oko ugradnje potrebne opreme, a nakon toga i oko činjenice da je cesta dijelom na pomorskom dobru pa je trebalo čekati odluku Vlade o izmjeni granice pomorskog dobra. Sve to su Hrvatske ceste kao odgovoran investitor mogle na vrijeme uočiti i ispraviti. A ovako imamo situaciju da praktično gotova cesta, vrijedna više od 500 milijuna kuna, stoji neupotrebljena više od 2 godine.

Da apsurd bude veći, ovdje se radi o cesti koja je prije svega u funkciji luke, odnosno kontejnerskog terminala na Brajdici koji je već godinama najveći kontejnerski terminal u Republici Hrvatskoj. S druge strane, još 2007. godine otvorena je cesta, tzv. Kalmetina, koja vodi u još uvijek nepostojeću zadarsku luku Gaženice. Kalmetina je, među ostalim, građena i po puno višim standardima pa primjerice ima 4 trake dok cesta D 404 ima samo 2 trake (što se vidi i na slikama u vrhu ovog posta).

Još jedan hrvatski paradoks: nemamo cestu za najstariju i najveću hrvatsku luku, ali imamo cestu koja vodi u još uvijek nepostojeću luku.

Koliko u tome ima šlamperaja, a koliko političkog podmetanja, prepuštam sudu pametne javnosti.

Tekst: V. Obersnel

Komentari