Dnevnik gradonačelnika i gostujućih autora

Rijeci i ove godine dodijeljeno priznanje za transparentnost proračuna

Objavljeno: | Tagovi:

Rijeci i ove godine dodijeljeno priznanje za transparentnost proračuna

I ove godine je Institut za javne financije proveo istraživanje o transparentnosti proračuna županija gradova i općina, dodijelivši posebno priznanje Rijeci upravo za transparentnost proračuna, kao najvažnijeg financijskog dokumenta svake jedinice lokalne samouprave.

Rijeka se već duže vrijeme nalazi među gradovima koji u cijelosti zadovoljavaju uvjete transparentnosti proračuna, ostvarujući  pritom petu odnosno, najvišu, razinu transparentnosti.

Primjerice,  i u istraživanju LOTUS što ga je proveo GONG, Rijeka je čak tri puta proglašena najtransparentnijim gradom u Hrvatskoj.

Na to smo, naravno, ponosni.

Pritom treba imati na umu da je razvoj transparentnosti neraskidivo vezan s poticanjem sudjelovanja građana u donošenju proračuna. Ovo je dugotrajan - i ne uvijek lagan proces. On se ne može razvijati i ojačavati isključivo kroz rad gradske uprave, već zahtijeva sudjelovanje najšire zajednice, obrazovnih aktera, pa i medija.

Rijeka već jako dugo sve službene dokumente, akte i odluke objavljuje na službenom gradskom portalu.

Kad kažem sve, onda doista to i mislim.

Objavljujemo sve odluke i akte koje donosim na poziciji gradonačelnika kao izvršno tijelo, a objavljujemo i sve odluke i akte koje donosi i o kojima raspravlja Gradsko vijeće kao predstavničko tijelo. Objavljujemo i puno više od toga.

PRORAČUN DOSTUPAN SVIMA

Prijedlog proračuna službeni je dokument o kojem raspravljaju gradski ili općinski vijećnici uoči donošenja proračuna. Budući da ga dobivaju kako bi o njemu raspravljali, osobno ne vidim niti jedan razlog zbog kojeg taj prijedlog dokumenta ne bi bio i javno objavljen.

Dapače,  osam dana prije održavanja sjednice predstavničkog tijela Grad Rijeka vijećnicima šalje mailom - a na gradskom portalu javno objavljuje - i dnevni red sjednice i sve materijale o kojima će vijeće raspravljati.

 Tako je i s Prijedlogom proračuna, a isti princip se odnosi i na Polugodišnji, odnosno Godišnji izvještaj proračuna. Iako Zakon o pravu na pristup informacijama ne obvezuje jedinice lokalne samouprave na objavu izglasanog dokumenta Proračuna  na tzv. 3. razini, Rijeka je otišla dalje, pa Proračun objavljuje na tzv. 4 razini, i to u strojno čitljivim i lako pretraživim formatima.

14 GODINA PARTICIPATIVNOG BUDŽETIRANJA U RIJECI

U Rijeci transparentnost proračuna vidimo kao nešto što je neraskidivo povezano s participativnim budžetiranjem, kao oblikom demokracije u kojem svi sudionici – i građani  uprava - imaju višestruke koristi. Participativno budžetiranje u Rijeci provodimo od 2004. godine, dakle već punih 14 godina. Do sada smo razvili četiri modela sudjelovanja građana u planiranju i donošenju proračuna, koje provodimo paralelno.

MALE KOMUNALNE AKCIJE

Jedan model participativnog budžetiranja su Male komunalne akcije gdje se svake godine oko 10 milijuna kuna raspoređuje sukladno neposrednim prijedlozima građana.

Građani i vijeća mjesnih odbora predlažu projekte uređenja popravaka ili opremanja komunalnom infrastrukturom pojedinih kvartova, lokacija u gradu, prostora na kojem žive. Svi pristigli prijedlozi se pregledavaju u smislu zakonske izvedivosti, okvirnih troškova i terminskog plana, a potom se u proračunu raspoređuju sredstva na prihvaćene projekte, koji se potom realiziraju u idućoj godini.

RIJEČKI PROGRAM LOKALNOG PARTNERSTVA

Drugi model je Riječki program lokalnog partnerstva  u kojem građani - u partnerstvu s Gradom - realiziraju uređenja manjih javnih površina, primjerice dječjih igrališta, drvoreda, šetnica, parkova, neuređenih zelenih površina, dvorišnih prostora dječjih vrtića, škola, dijelova ulica, naselja, manjih divljih odlagališta i sl.

Uloga Grada je osigurati financijsku i stručnu pomoć i savjete, a građani ulažu svoj volonterski rad u izradu idejnih rješenja projekata i u samu realizaciju.

EDUKATIVNA ONLINE IGRA PRORAČUNAJME

Treći model koji imamo je Edukativna proračunska online igra Proračunajme u kojoj građanima nudimo upoznavanje s godišnjim gradskim proračunom i aktivno sudjelovanje u kreiranju budućeg proračuna.

U ovoj igri, građani mogu birati projekte koje bi željeli realizirati, a koji se ne nalaze u postojećem proračunu. Po završetku igre, mogu i sami dopisati projekt čiju realizaciju priželjkuju, a koji nisu pronašli među ponuđenima. Statistika biranja ponuđenih projekata – kao i prijedlozi novih – koriste se prilikom planiranja proračuna za iduću godinu.

Igra je bazirana na stvarnim brojkama proračuna Grada Rijeke. Moram reći da, iako su nas mnogi gradovi, pa i  županije, kontaktirali u vezi preuzimanja igre, još uvijek ju nitko nije postavio kod sebe. Zbog toga smo još uvijek jedini u Hrvatskoj koji na ovaj način omogućavamo građanima informiranje o proračunu i participaciju u donošenju proračuna. Nadam se da će se ovo u budućnosti promijeniti.

OBRAZAC O PRORAČUNU ZA IZRAVNE PRIJEDLOGE GRAĐANA i E-KONZULTACIJE

Sudjelovanje građana u donošenju proračuna omogućavamo i ispunjavanjem obrasca o Proračunu koji je dostupan na dva mjesta - unutar Proračuna u malom namijenjenog građanima te na stranicama E-konzultacije putem kojih pravovremeno obavještavamo građane o svim aktualnim javnim  savjetovanjima, uz mogućnost sudjelovanja kroz online obrasce s upitnicima i prijedlozima.

RAZVOJ DEMOKRACIJE: KOLIKO JE VAŽNA SVJESNOST ŠIRE JAVNOSTI O TRANSPARENTNOSTI ? KAKVA JE ULOGA MEDIJA U SVEMU TOME?

Nekoliko riječi o razlozima koje smatram ključnima za nedovoljnu transparentnost javnih službi, ne samo u kontekstu proračuna, nego i u kontekstu objave drugih važnih informacija, odluka i akata.

Naime, sve dok transparentnost ovisi o političkoj volji čelnika javnih uprava ili o dobroj volji službenika za razvojem modela transparentnosti i participiranja, stanje u 576 gradova općina i županija bit će vrlo raznoliko. Naprosto zato što su te političke volje ili dobre volje - raznolike.

Stoga nam svima - a pogotovo medijima –dajem na razmišljanje sljedeće pitanje: jesu li hrvatski građani svjesni i u kojoj mjeri su svjesni da im je bitna dostupnost proračunskih dokumenata i da im je važno omogućavanje sudjelovanja u donošenju proračuna? Znaju li što sve iz tih dokumenata mogu iščitati, što u njima trebaju i mogu tražiti? I uopće, što bi sve javne uprave trebale javno objavljivati kako bi građani imali pristup informacijama i kojim sve informacijama bi građani trebali htjeti pristupiti?

Ovo nije samo pitanje za medije, nego i za sve nas - jer držim da smo svi svjesni da zapravo ne postoji ni snažni pritisak ni inzistiranje šire javnosti, niti jasna osviještenost šire javnosti o nužnosti javne objave i proračuna i svih ostalih akata i odluka koje donose tijela javne vlasti.

Da takvo inzistiranje postoji, odavno bi se već i politička volja mnogih čelnika uskladila s tim traženjima, ako ni zbog čega drugog, onda barem zbog građenja dobre slike o sebi pred tom javnošću koja nešto snažno i dosljedno traži.

Vjerujem da mediji mogu značajno pomoći u osvještavanju važnosti ove teme. Pisanje o transparentnosti rada javnih službi ne bi se trebalo otvarati samo kao kontekst povremenih afera koje se događaju, već bi ukazivanje na loše primjere netransparentnosti ili dobre primjere transparentnog rada trebalo biti znatno učestalije. Na taj način budila bi se i svijest građana o važnosti ove teme.

OBRAZOVANJE MLAĐIH GENERACIJA ZA ZDRAVO GRAĐANSKO DRUŠTVO

Osim ovog medijskog djelovanja, postoji paralelno i jedan dugoročniji put. Na njega smo se u Rijeci odvažili krenuti prije dvije godine. Riječ je o odgoju i obrazovanju novih mladih generacija za život u demokratskom, građanski uređenom društvu u kojem je transparentnost rada javnog sektora nešto što se podrazumijeva, baš kao i pravo građana na dostupnost svih informacija kojima raspolažu javne službe.

Govorim, naravno, o uvođenju građanskog odgoja u škole jer takvim odgojem stvaramo društvo u kojem građani znaju svoja prava, znaju nadležnosti i obaveze jedinica lokalne samouprave te inzistiraju na dostizanju visokog stupnja transparentnosti i otvorenosti uprava prema njihovim traženjima.

Izuzetno mi je drago što su i mnoge druge jedinice lokalne samouprave prepoznale važnost Građanskog odgoja, te ga preuzele od Rijeke.

I na koncu, uvjeren sam da kombinacijom ova tri ključna momenta - odgojem novih generacija, snažnijim uključivanjem medija i većom osviještenošću građana - možemo postići značajno veći stupanj transparentnosti, ali i odgovornosti rada javnih službi, sve u službi gradnje zdravog demokratskog društva.

 

 

 

 

 

 

3. maj

Objavljeno: | Tagovi:

3. maj

Stara je izreka da se povijest ponavlja. Svakako u njoj ima i istine, jer smo unatrag posljednjih 10 godina više puta raspravljali o budućnosti 3. maja ali i brodogradnje općenito, kao jedne od strateških grana u RH.  Ustvari, na ovaj ili onaj način, u Rijeci 3. maj branimo već tridesetak → opširnije

Predsjednica na festivalu demokracije!

Objavljeno: | Tagovi:

Predsjednica na festivalu demokracije!

Završeno je prikupljanje potpisa za referendume. Za onaj protiv zaštite žena i djece od nasilja nije skupljeno dosta potpisa, ali za onaj  protiv glasanja saborskih zastupnika nacionalnih manjina u Saboru - jest, a usput je najavljen i potencijalni treći referendum – onaj protiv prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Inicijativu protiv Istanbulske → opširnije

PRVI MAJ!

Objavljeno: | Tagovi:

PRVI MAJ!

Zašto je Prvi maj danas možda i važniji nego nekad? Zašto se danas čini da se moramo ponovno boriti za ono što smo već izborili? Što znači Prvi maj  u situaciji globalizacije, neoliberalnog kapitalizma,  rastućeg prekarijata i napuštanja već izborenih radničkih prava? Prvi je maj rođen u krvavim radničkim prosvjedima na → opširnije