Vjerujem da Rijeka može i mora postati atraktivan grad za studiranje. Stoga sam se, dok je riječko Sveučilište donosilo svoju strategiju, zalagao da ta inicijativa postane jednim od strateških ciljeva razvoja Rijeke. U Smjernicama Gradonačelnika koje su objavljene na početku ovog mandata inzistirao sam da je važna, ako ne čak i presudna, gradska aktivnost upravo privlačenje mladih ljudi kako bi se odlučili za život i rad u Rijeci. Jer, premda smo svi s pravom ponosni na infrastrukturna ulaganja, u 21. stoljeću glavnim resursom svakog sveučilišta smatraju se nastavnici i studenti, a ljudi i znanje postaju najvažnijom djelatnošću za oblikovanje društva i ekonomije.
Bolonjska analiza iz 2001. ocijenila da je rascjepkanost hrvatskih sveučilišta najveća opasnost za njihov uspješni razvoj. Od prošlosti ne treba bježati: i Sveučilište u Rijeci je krajem prošlog stoljeća bilo fragmentirano, s nerazvijenom i zastarjelom infrastrukturom i bez središnje vizije razvoja. U međuvremenu, stanje se iz temelja promijenilo: brojni integracijski i razvojni procesi provedeni su ili se ovog trenutka provode na riječkom sveučilištu, a kampus na Trsatu, premda još nedovršen u cijelosti, već uvelike pokazuje svoj značaj.
Svjesni činjenice da su studenti ravnopravni članovi akademske zajednice, i Grad i Sveučilište obvezali su se održavati i razvijati ne samo standard studiranja, već i standard samih studenata. Brojne aktivnosti kojima se gradi sinergija između Grada, Sveučilišta i poduzetničkog sektora trebaju stvoriti ozbiljne osnove za daljnji razvoj Rijeke.
Grad i Sveučilište zajednički su pokrenuli program “Rijeka –grad u kojem vrijedi studirati” koji kroz niz projekata Rijeku cilja učiniti gradom u kojem se u svakom pogledu isplati studirati. U tu svrhu nedavno je prezentirana analiza mišljenja i stavova studenata o studiranju u Rijeci. Više od 80% Riječana i više od 70% studenata gostiju iz drugih krajeva Rijeku doživljavaju kao ugodan, dinamičan, moderan i perspektivan grad. Analiza je obuhvatila i osjećaj sigurnosti i čistoće u gradu, dostupnosti i kvalitete sportskih, kulturnih i zabavnih sadržaja, cijene gradskog prijevoza, prehrane i smještaja , opće zadovoljstvo uvjetima studiranja, kvalitete nastave i podrške nastavnika, stipendiranja, studentskih popusta, poslova za studente, zdravstvene zaštite i drugog.
Vrlo je zanimljivo i što studenti smatraju da bi trebalo više popularizirati riječko sveučilište i riječku diplomu. Zagovaraju i pokretanje novih studija: oceanografije, novinarstva, arhitekture, talijanskog jezika i književnosti, logopedije i defektologije.
Ohrabrujuća je i činjenica da na riječkom sveučilištu studenata gostiju ima nešto manje od 9.900, što je osjetno više u odnosu na oko 6.100 studenata Riječana.
Rijeka i danas – kao i u određenim prijašnjim razdobljima – ima veliki intelektualni potencijal. Da bismo svoj grad, na granici južne i sjeverne Europe, pretvorili u moderan i međunarodni sveučilišni centar koji privlači mlade ljude i izvan Hrvatske, potrebno je sudjelovanje čitave zajednice, potrebna nam je i vaša pomoć.
Tekst: V. Obersnel