„Rijeka stagnira, ništa se ne ulaže, grad je mrtav, …“ ovo su dojmovi koji s vremena na vrijeme kruže u dijelu riječke javnosti. Ponavljam, riječ je o dojmovima. I to mi pomalo nije jasno, jer ne znam tko uistinu želi pretpostaviti dojmove činjenicama. Jer, kada je riječ o životu nekog grada, o slojevitosti gradskog suživota, poslovanja, ulaganja, odgoja, obrazovanja, trgovine, prometa ljudi i roba i ideja… pretpostavljati osobne dojmove činjeničnom stanju u najmanju je ruku neetično.
Poplava takvih subjektivnih dojmova mora da je naporna, jer nije lako zanemariti da je u Rijeci posljednjih godina sagrađeno niz cesta, supermoderni kontejnerski terminal, da su nicali vrtići i obnavljane škole, da smo upravo u Rijeci dobili prvi hrvatski suvremeni sveučilišni kampus, da je Rijeka u Hrvatskoj i dalje šampion socijalne skrbi i transparentnosti, da je upravo u tijeku proces pretvorbe Rijeke u jednu od ulaznih EU luka, čemu svjedoči i uvrštavanje Rijeke na jedan od glavnih EU koridora, da je niz sadržaja poput velikog bazenskog kompleksa na Kantridi, Centra Zamet, Molo longa, Atletske dvorane, šetnica i mnogo čega drugog učinio da življenje u Rijeci potpunijim, dinamičnijim i zdravijim, a grad atraktivnijim kako za posjetitelje tako i za njegove stanovnike.
Nisam pristalica pobijanja dojmova dojmovima, jer naposljetku, dojmovi su subjektivan, osobni. Stoga ću se ovdje ograničiti na neke činjenice i brojke.
Kao što većina građana vjerojatno zna, na Trsatu je u blizini kampusa predviđena nova riječka bolnica. U taj projekt Grad Rijeka je dosada uložio 45,5 milijuna kuna: kroz ustupanje nekretnina, otkup zemljišta od privatnih vlasnika i odricanje do naplate komunalnog doprinosa za novi KBC. Ali to nije sve, jer će Grad u izgradnju nove energane za kampus i KBC uložiti dodatnih 75 milijuna kuna, te izgraditi i potrebnu komunalnu infrastrukturu za novu bolnicu u vrijednosti više desetaka milijuna kuna. Naravno, dok se nova bolnica ne izgradi, moramo čuvati i koristiti onu koju već imamo. Pa je tako Grad Rijeka u postojeći „stari“ KBC od 2002. d0 2013. godine uložio 10 milijuna kuna, što u opremu, što u razne druge investicije.
Zanimljivo da baš Rijeci, tom „gradu u kojem se ništa ne zbiva“ Europska banka za obnovu i razvoj, kao relevantna međunarodna financijska institucija je u proteklih 6 mjeseci odobrila kredita u visini 23 milijuna eura.
Što me dovodi do cesta, jer u Rijeci će u 2014 biti izgrađeni sljedeći objekti: kružna raskrižja na Plumbumu, pa na stjecištu Osječke, Tizianove i Ulica 1. Maje, na Martinkovcu i na Panorami. Obnovit će se kolnici na svim državnim cestama koje prolaze kroz grad: Strosmayerovoj, Titovom trgu, Fiumari, Adamićevoj, Rivi i Ivana Zajca, Šetalištu 13. Divizije i Janka Polić Kamova. Uz rečeno ide i naručivanje dodatnih projekta, pa će se ulaganje u ceste 2014 popeti se na 16 milijuna kuna. A sve to nakon 2013, kad je u ceste ukupno uloženo 20,4 milijuna kuna.
Ipak, najveća komunalna ulaganja u sljedećoj godini imat ćemo u riječkom vodovodu i kanalizaciji, gdje se uložena svota penje na 191 milijun kuna. Pri čemu ne treba zaboraviti da je prošle 2013. U isti taj vodovod i kanalizaciju uloženo 77,6 milijuna kuna.
I ove godine Rijeka ulaže u vrtiće. 25 milijuna kuna vrijednost je kojom Grad financira izgradnju vrtića Pehlin, koja je počela prošle godine. Po dovršetku, vrtić će primiti 105 djece i otvorit će 15 novih radnih mjesta. POS stanogradnja (LINK) nastavlja bez stanke. Pred dovršetkom je i 80 novu POS stanova u četiri nove zgrade na Donjoj Drenovi te 95 stanova na Hostovom Bregu, dok je u pripremi izgradnja stotinjak stanova na Martinkovcu.
Da je Rijeka atraktivna i posjetiteljima, zorno pokazuje stalni rast posjetitelja i noćenja u Rijeci. Trend neprestanog rasta noćenja i posjeta nije ograničen samo na ljeto, nego se prenio i na zimske mjesece, pa je tako u prva dva mjeseca ove godine zabilježeno 36% više noćenja nego u istom razdoblju lani.
I naravno, ovo je tek mali dio onoga što se u Rijeci zbiva, tek isječak onoga kako Rijeka živi, na radnom mjestu, u privatnim i javnim ustanovama, u svojoj kulturnoj sceni, među najmlađima i najstarijima. Nakon svega rečenog, mislim da nitko iole ozbiljan ni iole dobronamjeran ne može ustvrditi da je Rijeka grad prepuštena slučaju, a kamoli grad slučaj.
Tekst: V. Obersnel