(Ne)točno - Vojko Obersnel Obi

Točno

Prema podacima FINA-e, usporedba gospodarstva u Gradu Rijeci, Primorsko-goranskoj županiji i u Republici Hrvatskoj u 2006. i 2007. godini (jer za 2008. još nisu obrađeni podaci) pokazuje sljedeće:

1) Broj poduzetnika je u Rijeci veći za 7,5%, u PGŽ za 7,1%, a u RH za samo 6,4%,
2) Investicije su u Rijeci porasle za 35,7%, u PGŽ za 27,1%, a u RH samo 14%,
3) Prosječna neto plaća po zaposlenom je u Rijeci porasla za 7,5%, u PGŽ za 4,7%, a u RH samo 4,9%.

Autotrolej je trgovačko društvo u većinskom vlasništvu jedinice lokalne samouprave i kao takvo je obveznik provođenja javne nabave za nabavku autobusa. HBOR je prema važećim zakonskim propisima u istom statusu kao i ostale poslovne banke, i ukoliko želi kreditirati određeni projekt mora se javiti na javno raspisani natječaj. Kako se HBOR na navedeni natječaj nije javio, Autotrolej nije ni mogao sklopiti ugovor o kreditiranju s HBOR-om. Nadalje, kamatna stopa koju HBOR nudi za kreditiranje komunalne infrastrukture veća je od one koju je Autotrolej ugovorio. Trenutna kamatna stopa koju Autotrolej plaća na kredit za nabavku autobusa iznosi 3,356% što je niže od varijabilne kamatne stope HBOR-a koja bi bila 3,406%, a pogotovo od fiksne kamatne stope koja iznosi 6% godišnje. Također, HBOR financira samo 50% predračunske vrijednosti investicije, a Autotrolej je kod poslovne banke dobio kredit na ukupan iznos investicije. Uz to, HBOR naplaćuje naknadu za obradu kredita i naknadu za rezervaciju sredstava, a te usluge Autotrolej poslovnoj banci s kojom je sklopio ugovor nije morao platiti.

Ovo je smišljena zamka. Prije svega, kada govorimo o Rijeci iz 1985. godine, onda govorimo o Općini Rijeka koja je, osim Grada Rijeke, obuhvaćala: Klanu, Kastav, Viškovo, Jelenje, Čavle, Kostrenu, Bakar i Kraljevicu.  Tadašnja i takva Općina Rijeka brojala je 250 000 stanovnika. Danas su ovo sve zasebni gradovi, odnosno općine i ne pripadaju Rijeci u administrativnom smislu, a Grad Rijeka broji oko 150 000 ljudi. Dakle, usporediti Rijeku iz '85 s Rijekom u 2009.u ovim je relacijama nemoguće. A ako je netko u ovom smislu kriv, onda je to Vlada koja je Zakonom o lokalnoj samoupravi '93. godine na ovakav način transformirala Općinu Rijeka na ukupno 9 gradova, odnosno općina. Pa se primjerice, brodogradilište Kraljevica danas nalazi u Gradu Kraljevici, a ne u Rijeci, Rafinerija Urinj u Kostreni, a ne u Rijeci, a brojne tvrtke iz Industrijske zone Kukuljanovo, koja je najvećim dijelom izgrađena iz riječkog proračuna, u Gradu Bakru, a ne u Rijeci. S druge strane stoji činjenica da je većina poznatih i velikih riječkih tvrtki poput primjerice Brodomaterijala, Rikarda Benčića, Torpeda, Tvornice papira, Vulkana, GP Primorja, Croatia Linea i sl. završila u stečaju upravo u vrijeme kada je njima upravljao Hrvatski fond za privatizaciju kao produžena ruka HDZ-ove Vlade.

Rijeka je u cijeloj Hrvatskoj i šire poznata po svojoj progresivnoj kulturnoj politici koja je, pored klasične institucionalne kulturne ponude, rezultirala potporom nizu kulturnih organizacija i programa od kojih su mnogi u potpunosti okrenuti mladima.

Savez udruga Molekula na Delti je organizacija koja djeluje u prostoru u čije je uređenje Grad Rijeka uložio 94.000 kn. Tu se zbivaju predavanja i tribine, filmske projekcije, u njemu djeluje knjižnica i odvija se čitav niz programa – plesne, kazališne, filmske, video edukacije itd. Prostor svakodnevno koriste i druge udruge te mladi koji ondje mogu raditi, učiti ili naprosto se družiti. U 2009. Grad je za sufinanciranje ovih udruga namijenio preko 650.000 kuna kn.

U Klubu Palach djeluje nekoliko kulturnih udruga koje se bave likovnom, glazbenom i koncertnom djelatnošću, a koje je Grad je financirao s preko 200.000 kuna. Pored toga, Grad Rijeka sufinancirao je i neke koncertne programe u Stereo klubu i Jazz klubu Tunel te glazbenu djelatnost mladih u Music boxu na Kozali.

Rijeka može se pohvaliti jedinstvenim i vitalnim kulturnim projektima poput Art Kina Croatia kojeg u potpunosti financira Grad Rijeka, a čije programe predlažu i organiziraju razne udruge, firme, pojedinci, ustanove ili organizacije kojima je zajednički cilj promocija kvalitetnog filma.  U prostoru koji je Grad Rijeka dao u zakup pod povoljnijim uvjetima otvorena je knjižara Ribook, čiji fundus počiva na društvenim i humanističkim znanostima, kulturi i umjetnosti ali i na probranim radovima riječkih autora.

Upravo HDZ-ova Vlada s ministrom Josom Škarom je 1998. godine donijela odluku da se na Pulcu otvori terapijska zajednica. U Državnom Proračunu za 1998. godinu taj je projekt  nazvan: Otvaranje Terapijske zajednice za ovisnike o drogi "Pulac", Rijeka, a za njega je te godine osigurano 1,8 milijuna kuna. Obersnel je Vladi RH u kontekstu prenamjene prostora Terapijske zajednice pisao više puta. Među ostalim, u srpnju 2007. godine ministru Ljubičiću napisao je sljedeće: "... kao moguće rješenje vidimo preseljenje Centra za rehabilitaciju Rijeka na Pulac, te useljenje Centra za autizam u prostorije zgrade na Potoku /S. Vončine 1/. Mislim da bi takvo rješenje zadovoljilo i potrebe Centra za rehabilitaciju i riješilo problematiku prostora Centra za autizam. Ujedno bi time riješili i pitanje nezadovoljstva stanovnika MO Pulac smještajem Terapijske zajednice na Pulcu. Svjestan činjenice o potrebi Terapijske zajednice, očekujem da nećete u potpunosti odustati od projekta te bi svakako trebalo naći drugu lokaciju za smještaj Terapijske zajednice na području Županije." Jednako tako, 18. veljače 2008. Obersnel je o ovome pisao ministrici Kosor. U ožujku 2008. godine o tome je pisao ministru Milinoviću, ponovo tražeći da se Ministarstvo očituje o prenamjeni prostora. Uz to, upravo Grad Rijeka je, još u počecima ovog projekta, tražio da se smanji obuhvat za namjenu terapijske zajednice, budući da je Ministarstvo predlagalo da se za tu namjenu koristi 7 hektara, što je, dakle, inicijativom Grada svedeno na 3.5 hektara. Stoga, za želje građana Pulca nije imala sluha upravo HDZ-ova Vlada kojoj je trebalo 2 godine da prihvati rješenje koje je Obersnel u smislu prenamjene terapijske zajednice ponudio još 2007. godine.

U svim stečajevima u kojima pojavljivao kao vjerovnik, Grad se ponašao vrlo odgovorno, vodeći računa o interesima radnika. Iako je temeljem Zakona uvijek imao prvenstvo u naplati svojih potraživanja u odnosu na radnike, gotovo redovito odricao se prava prvenstva u korist radnika. Tako se u primjeru Torpeda u stečaju Grad odrekao 5,3 milijuna kuna u korist radnika, u Tvornici papira u stečaju odrekao se 8,5 milijuna kuna u korist radnika itd. Sveukupno, Grad Rijeka se u razdoblju 2001-2009. godine u korist radnika odrekao potraživanja u stečajnim postupcima u ukupnom iznosu od 19, 8 milijuna kuna.

Poglavarstvo Grada Rijeke je uzelo u obzir činjenicu da se Proračun za 2009. donosi za ekonomski neizvjesnu godinu, pa je predvidjelo mogućnost ne samo olakšica za poduzetnike, nego i čitav niz drugih mjera od povećanja iznosa za Socijalni program pa nadalje. Vojko Obersnel je vrlo konkretno o donošenju antirecesijskih mjera govorio na radnom sastanku u Primorsko-goranskoj Županiji, 10. ožujka 2009, na kojem su bili prisutni predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Turističke zajednice Grada Rijeke i PGŽ, Grada Rijeke, same Županije i Sveučilišta u Rijeci, a potom i na sjednici Gradskog vijeća 26. ožujka 2009. te dan potom na konferenciji za medije u Gradu Rijeci. Predložene olakšice za poduzetnike proizišle su iz paketa antirecesijskih zakona koje je SDP uputio u saborsku proceduru još 4. prosinca 2008. godine. Dotični zakon tek je sada, četiri mjeseca kasnije, na raspravi u parlamentu. Otud je jasno da antirecesijske mjere za poduzetnike zasigurno nisu preuzete iz predizbornog programa V. Buterin. Tim više što njezin predizborni program, čak ni nacrt programa, koliko nam je poznato, još nigdje nije objavljen. Više...

Netočno je da Grad Rijeka nezakonito troši novac građana. Primjedbe Državne revizije, odnosno tzv. "uvjetno mišljenje" svake godine se odnosi na tzv. "nenamjensko trošenje sredstava" što znači da se, primjerice, sredstva prikupljena naplatom komunalne naknade ne troše samo na komunalnu infrastrukturu i komunalno opremanje, nego i na neke druge projekte i programe. Međutim, to su razvojni projekti i programi Grada, stoga takva ulaganja nisu neodgovorna. Radi usporedbe, u 2008. godini Državni ured za reviziju  obavio je reviziju financijskih izvještaja i poslovanja za ukupno 616 subjekta (među kojima je bio državni proračun te proračuni 309 gradova i općina). Od ukupnog broja obavljenih revizija, za 501 subjekata (što je 81,3%) izraženo je "uvjetno mišljenje". Grad Rijeka je, primjerice, u 2007. godini za izgradnju Kompleksa bazena na  Kantridi utrošio cca. 28.500.000 kuna iz tzv. namjenskih sredstava (zbog toga što Vlada RH nije uvažila zahtjev Grada Rijeke te nije odobrila preraspodjelu ranije odobrenih tranši municipalnih obveznica). Zbog takvog ulaganja, Grad je dobio "uvjetno mišljenje" Državne revizije za 2007. god. unatoč tome što su u 2008. godini sredstva dobivena municipalnim obveznicama preusmjerena na komunalnu izgradnju.

Nalazište na Trgu pul Vele Crikve, kod Kosog tornja, privremeno je prekriveno asfaltom te se na taj način štite svi arheološki nalazi, a ujedno se omogućava i stabilnost podloge Kosog tornja. Naime, završen je terenski dio prvih sustavnih arheoloških istraživanja ovog područja koja je u potpunosti financirao Grad Rijeka. Trenutno se pronađeni pokretni nalazi restauriraju i konzerviraju. Nakon te obrade i analize nalaza izradit će se Elaborat o arheološkim istraživanjima.  U njemu će Hrvatski restauratorski zavod ponuditi rješenje uređenja i način na koji bi se izložili ovi arheološki nalazi. Dakle, asfaltiranjem Trga kod Kosog tornja arheološka nalazišta nisu trajno sakrivena, nego su privremeno prekrivena i zaštićena od utjecaja kiše, sunca, tuče itd. A konačnim uređenjem trga i arheološki nalazi bit će trajno prezentirani. Dosadašnje radove na ovom nalazištu Grad je financirao sredstvima spomeničke rente u iznosu od 4,2 milijuna kuna.

Grad Rijeka je u prosincu 2008. donio Proračun za 2009. godinu koji ne treba ići u rebalans nakon prvog tromjesečja budući da je štedljiv, racionalan i izbalansiran obzirom na krizu. Tako su, primjerice, u Proračunu planirana sredstva za Socijalni program Grada u iznosu od 77, 54 milijuna kuna, što je povećanje od 9% u odnosu na prošlu godinu. Jednako tako, povećana su sredstva za programe zdravstvene i socijalne zaštite za 15,2%. Ta su povećanja planirana upravo u skladu s najavama recesijske, krizne godine pri čemu je Grad odgovorno predvidio mogućnost povećanja broja korisnika Socijalnog programa. Istovremeno, Grad nastavlja subvencionirati cijenu dječjih vrtića, kako se ne bi dodatno opterećivali budžeti riječkih obitelji. Kao jedini grad u Hrvatskoj, Rijeka nastavlja i s programom besplatnog produženog boravka za školsku djecu. Ne planira se povećanje prireza koji je sa 6,25 % jedan od najnižih u velikim gradovima Hrvatske (za usporedbu, zagrebački je 18%, osječki 13%, a splitski 10%). S druge strane, nastavlja se realizacija planiranih projekata za koje su sredstva već osigurana. Tako se, i u ovoj godini grade stanovi po programu poticane stanogradnje, završava se Centar Zamet s rukometnom dvoranom, gradi se Atletska dvorana, dovršava se Planetarij, gradi se garaža u Barčićevoj i ceste financirane korporativnim obveznicama Rijeka Prometa itd.

Novi riječki autobusni kolodvor je projekt u realizaciji na koji je do danas utrošeno oko 50 milijuna kuna. Do sada je u realizaciji ovog projekta učinjeno sljedeće: kupljeno je zemljište od Hrvatskih željeznica, organiziran je arhitektonski natječaj za odabir idejnog rješenja, donesen je Detaljni plan uređenja ovog područja, izrađen je idejni projekt i podnesen zahtjev za lokacijsku dozvolu, a pred završetkom je izrada glavnog projekta.

Grad Rijeka iznajmljuje Domu zdravlja prostore u svojem vlasništvu, a Dom zdravlja je ordinacije u tim prostorima dao liječnicima u podnajam za cijenu koju određuje ministar zdravstva.  Iz izvješća o financijskom poslovanju Doma zdravlja vidi se da Dom zdravlja mjesečno od svojih zakupaca, dakle liječnika, naplati 158.750,00 kuna (što godišnje predstavlja 1.905.000,00 kn).  Istovremeno Dom zdravlja Gradu Rijeci mjesečno plati 38.555,79 kuna (što je godišnje 462.669,48 kuna). Razlika između mjesečne naplate podnajma, koju Dom zdravlja naplati od liječnika, i iznosa koji Grad naplati od Doma zdravlja, direktna je zarada Doma zdravlja. Kada se tome dodaju ulaganja Grada Rijeke u objekte, opremu i programe Doma zdravlja, što je u ove četiri godine iznos od 3,8 milijuna kuna, više je nego očito da Grad nije krivac za gubitke Doma zdravlja.

Donošenjem Prostornog plana 2001. godine, Grad Rijeka je namijenio prostor tadašnje Vojarne Trsat za izgradnju Sveučilišnog kampusa i bolnice.  Dana 9. 7. 2003. tadašnja ministrica obrane Željka Antunović, članica Račanove koalicijske vlade, i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel potpisali su pismo namjere o prepuštanju vojarne Trsat civilnim vlastima, prema kojem je Hrvatska vojska napustila vojarnu čija ukupna površina iznosi oko 350.000 četvornih metara. Time su stvoreni preduvjeti za planiranu gradnju Sveučilišnog kampusa i bolnice na prostoru tadašnje vojarne. U prosincu 2003. potpisan je i Ugovor s MORH-om kojim je Grad Rijeka i formalno postao vlasnik Vojarne, uz naknadu od 3,5 milijuna eura. Daljnja ulaganja Grada u infrastrukturu iznosit će oko 20 milijuna eura.

Dana 12.7.2003. u Mramornoj dvorani Guvernerove palače potpisan je ugovor sa Svjetskom bankom o kreditu za projekt Rijeka Gateway koji obuhvaća obnovu riječkog prometnog pravca i revitalizaciju lučkog područja, vrijedan 156,5 milijuna dolara. Ugovor je s direktorom Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Andrewom N. Vorkinkom potpisao tadašnji ministar financija Mato Crkvenac, član Račanove koalicijske vlade. Projektom je obuhvaćena i izgradnja riječke zaobilaznice od Orehovice do sv. Kuzma, uključujući i cestu D404, odnosno tunel ispod Pećina.

U razdoblju od 2005-2009. Grad Rijeka je pružio brojne potpore poduzetnicima za 42, 2mil. kn kredita, pri čemu je deponirano 4,6 mil. kn kako bi poduzetnici koristili kredite uz povoljnije uvjete. Dodijeljene su i neposredne potpore u visini 2,4 mil kn. U istom razdoblju u prostore tri riječka poduzetnička inkubatora (proizvodni - Rujevica, uslužni - Torpedo i prodavaonica autohtonih proizvoda "Zeleno i plavo") uloženo je preko 6 mil. kn.

Kompleksni projekt "Rijeka - inteligentni grad" uključuje cijeli niz projekata usmjerenih na građane i tvrtke, poput širokopojasne komunikacijske mreže (MAN), SMS informacija za roditelje i poduzetnike, mogućnosti internetske naplate troškova stanovanja, zakupa prostora, tražnja zahtjeva i cijelog niza servisa za građane...
Vidi www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=762 i rimis.rijeka.hr/rimis/Index.asp?strID=2.
Također, Rijeka ima, u Hrvatskoj jedinstven, najsuvremeniji prometni informacijski sustav Spectra. U Rijeci se nalazi i najveće područje u Hrvatskoj pokriveno besplatnim bežičnim internetom, što uključuje i 25 km vlastitih optičkih kabela izgrađenih u posljednje 4 godine, a što je prepoznato i van granica države. O tome je pisao poznati pisac i kolumnist časopisa "Wired". Vidi: blog.wired.com/sterling/2008/07/thanks-a-lot-ki.html.
Zajedno sa Sveučilištem Grad Rijeka gradi znanstveno-tehnološki park.
Ilustrativno je i da su dvije godine za redom laureati prestižne "Zlatne kune" upravo riječke tvrtke, dobitnice najviših međunarodnih priznanja za tehnološke inovacije: "Alarm automatika" i "Adria-electronica". Također, međunarodna tvrtka SAIPEM svoje središte za cijeli Mediteran je otvorila upravo u Rijeci i zaposlila više od stotinu diplomiranih inženjera.

Oko trećine prihoda gradskog proračuna su porezni prihodi, koji se obračunavaju na temelju plaća zaposlenih što znači da su indirektno vezani uz poduzetništvo. Direktne prihode od poduzetnika, tj. porez na dobit, u potpunosti ubire država. Što znači da Grad i ne može imati direktne prihode od poduzetnika.
No, što se tiče "indirektnih" prihoda od poduzetništva, u 2008. godini prihodi od poreza i prireza na dohodak iznosili su 320, 6 mil. kn. Za usporedbu, prihodi od zakupa i iznajmljivanja gradskih prostora iste godine iznosili su 101,7 mil kn. U protekle 4 godine, evidentan je kontinuirani rast prihoda od poreza i prireza, primjerice 2005. je iznosio 163,5 mil. kn, 2006. godine 177,2 mil. kn, a 2007. godine 286,6 mil. kn.
Prihodi od najma gradskih prostora izravna su posljedica činjenice da Grad financijski uspješno upravlja zajedničkom imovinom građana.

U proteklom desetljeću broj noćenja u Rijeci je porastao sa 64.554 na 129.630. U mandatnom razdoblju od 2005-2009. obnovljeni su hoteli Jadran, Neboder, Kontinental, a otvoren je i hostel na Pećinama.

Grad nije platio niti kune za postavljanje javnih WC-a, jer je to ugovorna obaveza tvrtke Outdoor Akzent.

U sklopu projekta naselja na Srdočima, osim 1.700 stanova, gradit će se dječji vrtić i pristupne ceste s infrastrukturom. Također će se rekonstruirati osnovna škola sa sportskom dvoranom, izgradit će se višenamjenska dvorana veličine rukometne dvorane, rekreacijsko igralište, javni park i garaža.

Ulaganja u kulturu iz Proračuna Grada Rijeke značajno rastu u protekle 4 godine. Primjerice, 2005. za kulturu je izdvojeno 76,4 mil. kn a 2009. 109 mil. kn. U proteklih 10 godina u Rijeci su nastale i kontinuirano se održavanju različite manifestacije: Riječke ljetne noći, Festival malih scena, Biennale Kvadrilaterale, Ljeto na Gradini, Festival komorne glazbe, Festival Hartera, RiRock festival, Festival jazz glazbe Jazz time, Dani frankofonije, KIČMA – festival časopisa i sajam knjiga, Sajam nezavisnog izdavaštva, Susreti mladih pjesnika i pisaca, Dani poezije, Festival dokumentarnog rock filma, Mediteranske igre, Festival Moje, tvoje, naše, Festival kRik, Cestival, International Art Camp Tarsa, otvoreno je Art kino Croatia itd.

Samo u razdoblju od 2005-2009. godine riječka gradska uprava je na kapitalne projekte očuvanja baštine, arheoloških istraživanja, sanacije i obnove, muzejsko-galerijske, glazbene i izdavačke djelatnosti koje se tiču riječke povijesti u razdoblju od kasne antike do 1949. uložila 41,7 mil. kuna. Ovi projekti uključuju takve kapitalne zahvate kao što su arheološka istraživanja na lokalitetu Pul Vele crikve, istraživanja kasnoantičkog vojnog zapovjedništva - principija, obnovu dominikanskog samostana, upravnu zgradu rafinerije šećera, Trsatsku gradinu, uređenja groblja Kozala, uređenje pročelja srednje talijanske škole i mnoge druge.