Biografija
1957.
Rođen sam 25. ožujka 1957. u Rijeci. Istoga je dana u Rimu potpisivanjem Rimskog sporazuma rođena Europska ekonomska zajednica preteča Europskoj uniji.
1960.
Do šeste godine živio sam u Bribiru s bakom. Roditelji su radili u Rijeci pa su vikendom dolazili brodom u Selce, odakle smo pješice išli do Bribira. Lovio sam žabe, skakavce, leptire i jegulje u bribirskom potoku. Penjao sam se po stijenama, muzao ovce i krave. Jednom sam propao kroz dimnjak napuštene kuće, ganjajući šišmiša. Tjedan dana nisam hodao.
1963.
Krenuo sam u prvi razred, primljen u pionire. Promijenio sam tri osnovne škole: Slaviše Vajnera Čiče na Kampetu, Bobijevo na Bulevardu i Vladimir Gortan na Vojaku. Još sam vjerovao u Djeda Mraza. Iz lektire pamtim knjige "Orlovi rano lete" i "Dječak sa Sutle".
1965.
U izviđače sam se uključio još u trećem osnovne. Bio sam u Trećoj četi "Orao". Sviđalo mi se biti u prirodi i spavati pod šatorom. Postojao je skup vještina pod nazivom "Partizanski kurir" za čije je polaganje trebalo po 24 sata gladovati, samovati u šumi i šutjeti. Zbog šutnje sam polagao nekoliko puta...
1968.
Najdraži predmet u osnovnoj školi bila mi je biologija, kasnije u srednjoj i sociologija. A najgora mi je oduvijek bila matematika. Već tada sam odlučio biti biolog, nakon dječje faze policajca i vatrogasca.
1971.
Krenuo u Sušačku gimnaziju. Tih dana školski prijatelj Dule dao mi je nadimak Obi. Ujutro smo se nalazili u 7.30 h, kod kioska ispred marketa na Vežici, koji smo mi zvali „Kod tete Mire" i od tamo bi kretali u školu.
1974.
Išli smo u Kont i "Šesticu", a kod 4. policijske postaje je bila je gostionica "Moj mir kod Duje" gdje smo stalno visili. Najdraža srednjoškolska profesorica bila mi je razrednica Zora Muvrin. Bila je kompletna osoba i profesorica, puna znanja i ljudskosti.
1975.
Na PMF-u u Zagrebu upisao sam smjer "Eksperimentalna biologija" jer sam baš to želio studirati. Najdraži profesor na faksu bio mi je Zlatko Pavletić, porijeklom sa Sušaka. Iskoristio sam sve blagodati studentskog života u Zagrebu: posjećivao sam kina, kazališta, koncerte.
1977.
Sa suprugom Brankom upoznao sam se tijekom zimskog izviđačkog seminara na Velikoj planini u Sloveniji.
1981.
Diplomirao, tema diplomskog mi je bila "Mali sisavci riječkog područja". Nakon diplome oko godinu dana radio sam u građevinskoj školi na nekoj vrsti večernje škole za odrasle Tada sam se susreo s glupošću obrazovnog sustava u kojem je svima, i onima u redovnom, i onima u izvanrednom obrazovanju, trebalo predavati teme po istom programu, od fotosinteze do DNA.
1982.
Počinjem raditi na Medicinskom fakultetu, gdje ostajem do 1997. Predavao sam biologiju i medicinsku genetiku te obavljao dijagnostiku u citogenetičkom laboratoriju. Ti su mi dani u prekrasnom sjećanju i često mi fali rad sa studentima.
1983.
Oženio sam se Brankom Stambolijom, tada apsolventicom medicine, a danas liječnicom specijalisticom pedijatrije.
1984.
Rodio se sin Ognjen, danas apsolvent na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.
1984.
Na prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu upisao sam postdiplomski studiji iz oceanologije, koji sam završio 1987.
1985.
Za vrijeme vojnog roka u Bihaću istovarivao sam ugljen, okopavao krumpir, sadio pšenicu, zidao svinjac i kopao kanale oko piste. Najbolji prijatelj me je bio jedan sjajan tip iz Čačka koji je radio je u Institutu za krompir!
1988.
Upisao sam na Medicinskom fakultetu u Zagrebu postdiplomski studiji iz medicinske genetike. Završio sam ga 1990.
1990.
Postao sam član SDP-a. Bio sam član SKH od 1973.
1994.
Supruga Branka bila je na specijalizaciji, pa sam uz rad na fakultetu ostatak svog vremena provodio sa sinom Ognjenom.
1997.
Na lokalnim izborima izabran sam za člana Županijske skupštine Primorsko-goranske županije. U mandatu od 1997.-2001. bio sam predsjednik Kluba članova Županijske skupštine SDP-a.
1997.
Dolazim u Grad Rijeku na mjesto člana Poglavarstva i pročelnika za zdravstvo i socijalnu skrb. Dugo sam se dvoumio jer mi je bilo žao napustiti fakultet, ali nisam odolio izazovu. Želio sam doprinijeti u nekim segmentima, imao sam ideje za bolji i sigurniji život. Nisam zažalio! Na mjestu pročelnika ostao sam do ožujka 2000. U tom razdoblju Rijeka je dobila novi socijalni program, danas prepoznatljiv širom Hrvatske.
1998.
Mojom inicijativom Rijeka je ušla u europsku mrežu Zdravih gradova u kojoj je, uz Zagreb, jedini hrvatski grad član te europske mreže.
2000.
Gradsko vijeće me izabralo za gradonačelnika 2. ožujka 2000. U prvom mandatu, koji je trajao godinu dana, najteže su mi bile usporedbe sa Slavkom Linićem kojeg sam naslijedio, i to zato što bi svaki moj potez, zaposlenici gradske uprave i mediji, uspoređivali s njegovim. Jedna od prvih stvari koju sam kao gradonačelnik pokrenuo su razgovori sa Svjetskom bankom o projektu Rijeka Gateway.
2001.
Početak prvog punog mandata na mjestu gradonačelnika. Mandat pamtim po velikim komunalnim ulaganjima i u vodovodnu i u kanalizacijsku mrežu. Tu je i teška odluka o dokapitalizaciji Energa. Dokapitalizacijom smo dobili 12 milijuna eura koje smo u potpunosti utrošili na izgradnju nove plinske mreže našeg grada. Do sada je izgrađeno ili obnovljeno ukupno 215 kilometara mreže.
2002.
Na Škurinjama su useljeni prvi stanovi izgrađeni po modelu Poticane stanogradnje, koji su bili među prvima u Hrvatskoj. Bio je to početak realizacije vizije grada koji svojim građanima može ponuditi povoljne cijene stambenih kvadrata.
2003.
Petodnevni posjet pape Ivana Pavla II Hrvatskoj, za vrijeme kojeg je Sveti otac sve dane spavao u Rijeci, bio je izniman događaj po svakom pitanju. Bila je to za mene kao gradonačelnika izuzetna čast, ali i odgovornost.
2003.
Najdraža u drugom mandatu mi je gradska odluka o smještaju Sveučilišnog kampusa na prostoru vojarne Trsat. Time smo najvrednije gradsko zemljište namijenili za - kako to kaže akademik Magaš - "akropolu znanja", što će dalekosežno utjecati na razvoj grada i privući mlade ljude.
2003.
Potpisivanje Ugovora sa Svjetskom bankom o financiranju projekta Rijeka Gateway. Još od 2000. godine na sve moguće načine zalažem se za Projekt Rijeka Gateway u svim aspektima, od prve ideje do realizacije... To je jedan od ključnih projekata, bez obzira što u ovom trenutku značajno kasni u realizaciji.
2004.
Postajem predsjednik Udruge gradova, nacionalnog udruženja gradova. Tu dužnost obnašam i sada. U proteklih pet godina, Udruga je ponudila niz inicijativa za decentralizaciju Hrvatske. Isprovocirali smo Vladu da prihvati Europsku povelju o lokalnoj samoupravi i aktivno sudjelovali u donošenju Zakona o neposrednom izboru gradonačelnika. Osnažili smo Udrugu gradova i udvostručili broj gradova-članova.
2004.
Prihvatio sam inicijativu tadašnje intendantice riječkog HNK Mani Gotovac o organizaciji novog festivala. Nazvali smo ga Riječke ljetne noći. U proteklih pet godina Riječke su noći prerasle okvire Rijeke i postale su, među ostalim, prepoznatljive po otkrivanju neuobičajenih lokacija za održavanje koncerata i predstava.
2005.
Započeo treći mandat. Obilježili su ga projekti koji su promijenili image Rijeke, koja više nije samo lučki grad. Te godine održana je i prva Hartera, rock festival koji iz godine u godinu izrasta u sve poznatiju manifestaciju. Sustavnim ulaganjima i poticanjem uspješnih događanja, Rijeka postaje atraktivna za život, ali i zanimljiva turistima. Izuzetno važan dokument iz ovog mandata je Generalni urbanistički plan.
2006.
Izdanje prve, od tri tranše riječkih gradskih obveznica za izgradnju Bazenskog kompleksa na Kantridi. Bilo je to najveće izdanje gradskih obveznica do sada u Hrvatskoj i prvo koje su mogli kupovati građani.
2007.
Obilježili smo 25 godina Riječkog karnevala koji je izrastao u jedan od najvećih europskih karnevala.
2007.
Posebno sam ponosan na projekt besplatnog bežičnog interneta u centru Rijeke, koji smo kasnije proširili na Trsat i na područje bazena na Kantridi. Bežični riječki Internet pohvaljen je i na wired.com perom slavnog pisca Brucea Sterlinga koji kaže: Hvala puno, ljubaznom i civiliziranom gradu Rijeci.
2008.
Dana 10. svibnja 2008. na 11.konvenciji Socijaldemokratske partije Hrvatske izabran sam za člana Predsjedništva SDP-a.
2008.
Otvoren je bazenski kompleks na Kantridi. Održano je Europsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima.
2008.
Nakon dugogodišnjih pritisaka, lobiranja i slanja razglednica konačno je počela izgradnja riječke zaobilaznice...
2009.
U Bruxellesu sam, uz još 350 europskih gradonačelnika, potpisao Sporazum gradonačelnika kojim se Rijeka obvezala do 2020. za 20 posto smanjiti stakleničke plinove i potrošnju energije, ta povećati potrošnju energije iz obnovljivih izvora.
2009.
Od svih velikih gradova u Hrvatskoj, jedino je u Rijeci u prvom krugu odlučen rezultat prvih hrvatskih izravnih izbora za gradonačelnika. Izborni rezultat od osvojenih 58,27% glasova velika je obveza ali i poticaj pobjedničkoj koaliciji Tvoja Rijeka.
2009.
Otvoren je Centar Zamet koji uključuje sportsku dvoranu s oko 2.300 mjesta, veliki javni trg, prostorije MO, ogranak gradske knjižnice te niz komercijalnih sadržaja na površini od oko 1.600 kvadrata.
2010.
Dovršena je Atletska dvorana Kantrida, jedini objekt u Hrvatskoj namijenjen prvenstveno atletskih sportovima.
2010.
80 stanova izgrađenih na Rujevici u projektu Poticane stanogradnje dobilo je nove vlasnike, što posebno raduje budući rješava najvažniji problem mnogih riječkih obitelji - stanovanje.
Obijevih naj...
Najbolje knjige:
- Predrag Matvejević "Mediteranski brevijar"
- politička publicistika Noam Chomsky više knjiga
Najbolji filmovi:
- Bertolucci "Dvadeseto stoljeće"
- Fellini "Amarkord"
- Benigni "Život je lijep"
Najdraža glazba/grupa:
- pop i rock glazba / Manu Chao
Najdraža kuhinja/jelo:
- mediteranska kuhinja
Najdraže alkoholno piće:
- Jack Daniels
Najdraže bezalkoholno piće:
- riječka voda iz špine
Najdraži sport:
- jedrenje i planinarenje
Ljudska osobina koju najviše cijeni:
- poštenje i principijelnost
Ljudska osobina koju ne voli:
- laganje
Područja koja ga interesiraju:
- ribolov, enologija
Najdraži citati:
- "Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati" (Kranjčević),
- "Tuđe nećemo - svoje ne damo!"(Tito),
- "...i bas me tamo donila roda, da ne mrzin i buden pošten, iskren i odan..." (TBF)
Što voli raditi u slobodno vrijeme:
- putovati
Grad uzor:
- Barcelona
Tri najdraža recepta
Tripice
Sastojci za 4 osobe:
40 dag kuhanih tripica, 4 dag suhe pancete, 6 dag ulja, 20 dag kapule,
1 žlica sitno nasjeckanog češnjaka, 1, žlica mljevene paprike , 3 dag mrvica, 2 dag pirea od rajčica,
3 žlice bijelog vina, sol, peršin, lovorov list
Sirove tripice treba prije kuhanja dobro oprati i ostrugati u vrućoj vodi pa kuhati s dosta povrća u puno vode,
nekoliko sati. Kad omekšaju, izrežemo ih na rezance i pripremimo ih ovako: na ulju popržimo sitno narezanu slaninu
i isjeckani luk. Sve skupa popržimo, dodamo rezance tripica, papriku, pire od rajčica i mrvice. Dobro promiješamo,
dolijemo juhom i vinom (i bolje vinom!) te pirjamo nekoliko minuta. Neposredno prije serviranja u tripice dodamo
češnjak i isjeckani peršin, a po želji se može staviti i limunov sok.
Uz tripice ide dobro i ribani parmezan.
Maneštra od bobića
40 dkg bobića (mladi kukuruz), 25 dkg crvenog graha, 50 dkg krumpira, 10 dkg pancete, kost od pršuta, 3 dkg češnjaka,
3 dkg celera u listu, papar, sol
U lonac stavimo kuhati grah i kost od pršuta prethodno očišćenu i prokuhanu u vodi. Dodamo pešt (panceta i češnjak
mljeveni i pomiješani), a kad je grah gotovo kuhan, dodamo mladi kukuruz. Zatim dodamo krumpir narezan na kockice.
Kada je sve kuhano, izvadimo kost od pršuta. S nje ogulimo meso i vratimo ga u lonac.
Krumpir izgnječimo i začinimo prema ukusu.
Gregada od raže
1,20-1,80 kg raže, 4-6 velikih krumpira, 4-6 srednjih kapula, 1-2 grančice celera, maslinovo ulje sol,
svježe mljeveni papar, voda, vino
Na dno široke teće posložimo na polumjesece narezanu kapulu,
zatim krumpir narezan na deblje kriške. Ražu na komade ili, ako je manja, cijelu stavimo odozgora, a celer sa strane.
Posolimo, popaprimo, zalijemo maslinovim uljem, a vode i vina stavimo toliko da ne pokriju sve. Stavimo na jaki plamen,
povremeno protresemo i kad je krumpir gotov ugasimo. Treba pričekati dvadesetak minuta pa poslužiti.
Posljednji sadržaji
- Obi @ Urbi: Tračak svjetla
- Obi @ Urbi: Neodgovorno je prozivati Grad
- Video vijesti: Započeo 29. Riječki karneval
- Video vijesti: Malo o kulturi...
- e-Konzultacije: Statistika igranja Proračun(ajme) – korisna preporuka u planiranju novog proračuna
- Blog: Iskoristimo šansu!
- Obi @ Urbi: Rezultat Obersnelovih e-konzultacija: Plaža Ploče u koncesiju, ulaz na plažu – besplatan
- e-Konzultacije: Rezultati e-konzultacije Plaža Ploče
Kratka biografija
Vojko Obersnel rođen je 25.3.1957. u Rijeci. Diplomirao je eksperimentalnu biologiju te magistrirao oceanologiju i medicinsku genetiku. Godine 1997. napušta mjesto predavača na riječkom Medicinskom fakultetu i postaje pročelnik Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb u Gradu Rijeci. Gradonačelnik Rijeke je od 2000., a nakon dva uzastopna mandata 2009. postaje i prvi izravno izabrani gradonačelnik Rijeke. Najvažniji gradski projekti realizirani u vrijeme njegovog upravljanja Rijekom su bazenski kompleks Kantrida, Centar Zamet, Rijeka Gateway, Sveučilišni kampus Trsat, dovršetak zaobilaznice, plinofikacija Rijeke i brojni drugi komunalni, socijalni i kulturni projekti kao što su Riječke ljetne noći i Festival Hartera. Predsjednik je vrlo aktivne Udruge gradova i član Predsjedništva SDP. Oženjen je pedijatricom Brankom, sin Ognjen rođen 1984. diplomirani je ekonomista. opširnije»
Galerija
Australija.
