Samo 20 posto Zagrepčana s gradskom upravom komunicira elektroničkom poštom, a k tomu građani najvećega hrvatskoga grada još nisu izravno uključeni ni u donošenje odluka, pokazalo je istraživanje Instituta za e-konzultacije i Udruge gradova.Drugi po veličini grad u Hrvatskoj, Split, nema takva mehanizma komunikacije s građanima pa nema ni govora o njihovu uključivanju u procese odlučivanja. Iz takve prakse, međutim, iskače Rijeka koja osim uključivanja građana u proces odlučivanja raznim anketama odnedavno koristi i mehanizam neposredne demokracije, e-konzultacije. Riječ je o izravnome uključivanju građana u donošenje onih odluka koje se njih izravno tiču.
Kako objašnjava Domagoj Bebić, profesor s Fakulteta političkih znanosti, svuda u svijetu postoji kriza demokracije, a glavni je uzrok odvojenost onih koje se predstavlja, dakle građana, od onih koji ih predstavljaju. "Inovacije u demokraciji pokušavaju napraviti sustave koje bi je obogatile, a njihov jedan dio, konkretno e-konzultacije, usmjerene su upravo na uklanjanje tog jaza, odnosno na uključivanje ljudi u odlučivanje", ističe Bebić. E-konzultacije pridonose boljoj transparentnosti i povjerenju jer se građanima birokratski aparat predstavlja kao živo tijelo. "E-konzultacije slične su radu u gradskoj skupštini jer su građani upoznati sa svim pravilima te posjeduju svu potrebnu dokumentaciju. Njihova mišljenja postaju relevantna i uzimaju se u obzir", objašnjava Bebić. Logično je da o pitanjima, primjerice parkiranja ili zbrinjavanja otpada najbolja rješenja imaju sami građani kojih se to izravno tiče jer oni vide opcije koje birokrati ne vide. Sukladno tome, ističe Bebić, upravo je Rijeka pravi grad za takvu razinu uključivanja građana u odlučivanje jer je ona lider u Hrvatskoj u korištenju novih tehnologija u gradskoj upravi.
Prva tema o kojoj će Riječani neposredno odlučivati bit će model koncesije na najvećoj plaži Ploče. Naime, plaža nosi Plavu zastavu i u nju su uložena znatna sredstva, no donosi i brojne probleme poput devastacije postojeće. Kako održavanje plaže zahtijeva prilična ulaganja te zapošljavanje novih ljudi, što ne bi trebao biti posao gradske uprave, već poduzetnička aktivnost, a kako se još nijednom plažom u Rijeci ne upravlja koncesijom, gradonačelnik Vojko Obersnel smatra da treba pitati građane što misle o tome. "Statistika odgovora građana i obrada njihovih komentara u donošenju odluke bit će vrlo važna. Građani će tako anketom moći dati svoj odgovor, s tim da će im na raspolaganju biti i sva potrebna dokumentacija. Rezultati tih ispitivanja za mene su obvezujući, inače cijeli projekt e-konzultacije uopće ne bi imao smisla. Ovako vježbamo i razvijamo demokraciju", ističe Obersnel.Bilo bi idealno, napominje, da se svi zainteresirani za neko pitanje u gradu sastanu i razgovaraju, ali u velikim gradovima to nažalost nije moguće pa su pomoću tehnologije nastala ovakva zgodna rješenja.
Vojko Obersnel rođen je 25.3.1957. u Rijeci. Diplomirao je eksperimentalnu biologiju te magistrirao oceanologiju i medicinsku genetiku. Godine 1997. napušta mjesto predavača na riječkom Medicinskom fakultetu i postaje pročelnik Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb u Gradu Rijeci. Gradonačelnik Rijeke je od 2000., a nakon dva uzastopna mandata 2009. postaje i prvi izravno izabrani gradonačelnik Rijeke. Najvažniji gradski projekti realizirani u vrijeme njegovog upravljanja Rijekom su bazenski kompleks Kantrida, Centar Zamet, Rijeka Gateway, Sveučilišni kampus Trsat, dovršetak zaobilaznice, plinofikacija Rijeke i brojni drugi komunalni, socijalni i kulturni projekti kao što su Riječke ljetne noći i Festival Hartera. Predsjednik je vrlo aktivne Udruge gradova i član Predsjedništva SDP. Oženjen je pedijatricom Brankom, sin Ognjen rođen 1984. diplomirani je ekonomista. opširnije»