Zona bivše rafinerije Mlaka | e-Konzultacije | Vojko Obersnel Obi

Prostorni plan Grada Rijeke i Generalni urbanistički plan Grada Rijeke dva su temeljna dokumenta prostornog razvoja, izgradnje i uređenja cjelokupnog područja Grada Rijeke. Na temelju ova dva krovna plana donose se urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja.

Što je Prostorni plan Grada Rijeke?

Prostornim planom Grada Rijeke utvrđene su smjernice dugoročnog prostornog razvoja grada. Posljednji Prostorni plan donesen je 2003. Njegove smjernice počivaju na sagledavanju geo-strateškog, društvenog i gospodarskog položaja i potencijala Rijeke. Prostornim planom je utvrđeno sljedeće:

• površina građevinskih područja naselja i građevinskih područja za izdvojenu namjenu (proizvodnja, luka, trgovačka područja i sl.); 
• oblici i uvjeti izgradnje na spomenutim područjima za izdvojenu namjenu; sustav prometnih i infrastrukturnih mreža; 
• način korištenja i namjena površina na kojima se ne predviđa građenje (šumsko područje, zaštitne zelene površine i sl.); 
• mjere zaštite prirode, mora, voda i zraka, način provedbe prostornog plana itd.

Što je Generalni urbanistički plan Grada Rijeke?

Generalni urbanistički plan detaljno i konkretno razrađuje smjernice koje su određene Prostornim planom. Svi elementi Generalnog urbanističkog plana utječu na gradnju i funkcioniranje Grada u svakom njegovom prostornom dijelu. Važno mjesto u Generalnom urbanističkom planu zauzima prepoznavanje onih projekata i zahvata čijom se realizacijom ostvaruje prepoznatljivost grada u prostornom, društvenom i gospodarskom razvoju. Važeći Generalni urbanistički plan donesen je 2007. godine i osmislio je:

• detaljnu prostornu razradu uređenja građevinskih područja;
• plan potrebnih sadržaja (javni sadržaji, parkovi, sportske i rekreacijske površine itd.);
• razradu prometne mreže;
• utvrđivanje vrsta zgrada itd.

U kakvom su odnosu Prostorni plan i Generalni urbanistički plan?

Svi prostorni i urbanistički planovi slijede zakonom zadanu hijerarhiju kako donošenja, tako i primjene. Za naš grad, temeljni i najvažniji dokument na ovom polju je Prostorni plan Primorsko-goranske županije iz 2001. Prostorni plan Grada Rijeke mora biti usklađen s Prostornim planom Županije, dok Generalni urbanistički plan Rijeke proizlazi iz Prostornog plana Rijeke.

Premda su se prostorni i urbanistički razvoj, osobito gradnja javnih građevina, odvijali u skladu s Prostornim planom i Generalnim urbanističkim planom, razvoj gospodarstva nije se ostvario u skladu s planskim očekivanjima.

Prostornim planom Rijeke građevinsko područje za izdvojenu namjenu obuhvaća 675 ha (6,75 km2) ili 15,5% ukupne površine grada. Unutar toga, područja utvrđena za gospodarske aktivnosti zauzimaju površinu od 291 ha (2,91 km2) ili 6,7% površine  grada.

Pored toga, Generalnim urbanističkim planom je utvrđeno još  21,7 ha  (0,21 km2) površina namijenjenih razvoju poslovnih sadržaja. Riječ je uglavnom o lokacijama na Srdočima, Martinkovcu, Podmurvicama, Lukovićima, Podvežici i Orehovici, od kojih su do danas aktivirane 3 građevinske površine namijenjene poslovnoj namjeni, i to Podmurvice, Krnjevo i Srdoči. Razvoj predstoji i ugostiteljsko-turističkoj površini Kostabela. Istovremeno, odvijali su se drugi procesi, od kojih su najvažniji:

• planirano preseljenje proizvodnje tvornice Rio u Industrijsku zonu Kukuljanovo;
• gašenje proizvodnje unutar bivše rafinerije Mlaka;
• povećanje proizvodnog programa i posljedična potreba širenja lokacije PIK-a na Podvežici;
• promjena vlasničkih odnosa na području Drage, točnije bivših vojnih skladišta u Dragi.

Sadržaj izmjene Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana bit će prezentiran javnosti u dva koraka:

• na prethodnoj raspravi;
• na javnoj raspravi

Slijedom Zakona o prostornom uređenju i gradnji, mora se napomenuti kako je prethodna rasprava primarno usmjerena na korisnike i vlasnike područja koja su predmet ciljane izmjene navedenih Planova (članak 84. zakona), dok je javna rasprava razina na kojoj se uključuju i građani (članak 85. Zakona).

Budući da izmjena Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana obuhvaća više područja i da se radi o kompleksnoj temi, odlučili smo u e-konzultaciji detaljno razraditi jednu zonu, prostorno najveću i najbogatiju po svom potencijalu. Riječ je o zoni bivše rafinerije Mlaka.

Putem ove e-konzultacije građane pozivamo da iznesu svoje prijedloge i razmišljanja na temu budućnosti prostora bivše rafinerije Mlaka.

To je trenutno zona najvećeg urbanističkog potencijala u Rijeci. Riječ je o zaista velikom prostoru u središtu grada, na važnoj lokaciji. Naime, tranzicija i gašenje velikih industrijskih pogona je iza nas, a pred nama je vrlo dinamično razdoblje u kojem će Rijeka dobivati drugačiju vizuru, popunjavajući i ponovno prisvajajući, u drugačijim modelima, određene zone grada.

Građane stoga pozivamo su da svojim promišljanjima konstruktivno doprinesu ovom zahtjevnom, složenom, ali i uzbudljivom procesu. Svi prijedlozi koji se objave u okviru ovih e-konzultacija bit će obrađeni u smislu prihvaćanja ili odbijanja, te uvršteni u Izvješće o provedenoj raspravi koje gradonačelnik s prijedlogom plana upućuje Gradskom vijeću.

Malo o prošlosti

Nakon 125 godina kontinuiranog rada, krajem 2008. godine u rafineriji Mlaka prestala je proizvodnja naftnih derivata. Doduše, već nakon izgradnje rafinerijskih postrojenja na Urinju, 1965. godine, postrojenja na Mlaci bila su usmjerena na proizvodnju baznih ulja, maziva, parafina, loživih ulja i bitumena, što je tijekom puna četiri desetljeća svrstavalo grad Rijeku u skupinu gradova koji imaju najnižu kvalitetu zraka u širem gradskom središtu.

Upravo iz tog razloga još je bivša Skupština Općine Rijeka donijela odluku o potrebi preseljenja rafinerije Mlaka sa lokacije u centru grada u krug tada novoizgrađene rafinerije na Urinju.

Odlučan zaokret u sanaciji stanja učinjen je u razdoblju od 1999. do 2006. godine tijekom kojeg su, temeljem Programa mjera za smanjenje zagađenja, poduzeti brojni zahvati tehničko-tehnološkog poboljšanja postrojenja i proizvodnog procesa. Privatizacija INE u razdoblju od 2003. do 2008. godine donijela je i nov pristup ulaganjima, te je naglasak stavljen na lokaciju Urinj, dok se na lokaciji Mlaka od 2008. proizvodnja usmjerila na miješanje motornih i industrijskih ulja.

Opisanim promjenama stvoren je bitan preduvjet za novi pristup urbanističkom uređenju ovog područja.

Koliki je prostor Mlake?

Ovo područje proteže se između željezničke pruge Rijeka-Ljubljana, kao sjevernog i istočnog ruba, te ulice Milutina Barača, kao južnog ruba te trase buduće prometnice D-403 kao zapadnog ruba. Navedeno područje zahvaća površinu od 15 ha (0,15 km2). Za jasniji dojam o veličini, riječ je o površini koja je, primjerice, za 50% veća od površine Staroga grada ili o površini koja bi bila ekvivalent površini od 12 riječkih Korza.

Generalni urbanistički plan jasno je naznačio potrebu da se u vrlo skoroj budućnosti treba osmisliti cjelokupno područje između Zvonimirove i Baračeve ulice kao prostor novih gradskih sadržaja i funkcija, ali istovremeno i područje na koje će se proširiti centralna gradska zona i prema kojem će se otvoriti stambena područja izgrađena iznad Zvonimirove ulice tj. Turnić, Krnjevo i dr. Ta su područja ujedno najgušće naseljena stambena područja u Rijeci.

Već i trenutno važećim Građevinskim urbanističkim planom dijelovi bivše rafinerije (3 ha tj. 0,03 km2) uz Zvonimirovu ulicu predviđeni su za gradnju poslovnih i stambenih građevina i njima pratećih sadržaja.

Što okružuje ovu zonu?

U neposrednoj blizini zone bivše rafinerije trenutno se gradi Zapadni trgovački centar. Pored toga, dijelovi bivšeg Torpeda već su prenamijenjeni u druge sadržaje poput burze ribe, poduzetničkog inkubatora itd., a ujedno zona Torpeda treba postati i područje izlaza ovoga dijela grada na more.

Nadalje, projektiranjem trase ceste D-403 povezat će se budući lučki terminal s čvorom „Škurinje" (na zaobilaznici), ova cesta ujedno se povezuje i na Baračevu i na Zvonimirovu ulicu. Planiranim sustavom brze gradske željeznice na ovom području planirane su dvije postaje: na Mlaki (južno od benzinske crpke) i na Krnjevu (poviše srednje škole).

Inspirativne ideje

2008. godine u Rijeci je održana Međunarodna arhitektonska radionica "Krpanje grada – Mlaka" na kojoj su se studenti arhitekture iz Ljubljane, Beča, Splita, Pariza, Zagreba i Züricha slojevito i stručno bavili zonom rafinerije na Mlaki te predlagali strategije i projekte na tragu aktualnih globalnih rješenja sličnih prostora.

Iste godine, ti su prijedlozi predstavljeni javnosti. Prezentacije su pokazale koliko je ova zona inspirativna u smislu različitih sadržaja koje može prihvatiti odnosno koje je ovdje moguće planirati.

Budući koraci

Dosadašnje analize pokazuju da se na ovom području mogu planirati raznovrsni sadržaji odnosno građevine namijenjene komercijalnim i poslovnim sadržajima, sadržajima javne i društvene namjene, stanovanju, kao i uređenja javnih i zelenih površina, te garaže koje trebaju riješiti parkirne potrebe.

Preliminarne procjene ukazuju na mogućnosti izgradnje preko 250.000 m² bruto razvijene površine novih građevina. Kako će ovo područje u konačnici doista izgledati ovisit će o precizno utvrđenom programu sadržaja, izgradnje i uređenja. Taj program izradit će Grad Rijeka i vlasnik prostora (INA) i on će biti osnova za raspis javnog natječaja putem kojeg će se izabrati najprikladnije urbanističko-arhitektonsko rješenje područja. Stručne službe Grada će u planiranju navedenog programa sadržaja i uređenja uvažiti rezultate javne rasprave, uključujući i prijedloge pristigle putem ove e-konzultacije.

Svakako treba napomenuti da se na ovom području mora provesti i sanacija tla budući da je ono tijekom više od jednog stoljeća bilo u funkciji neprekidne proizvodnje naftnih derivata. U tijeku je istraživanje kakvoće tla, a tek nakon znanstvene obrade rezultata, biti će moguće napraviti procjenu troškova sanacije.

Pozivamo vas da ovdje ostavite svoje prijedloge, razmišljanja i vizije budućeg razvoja prostora bivše rafinerije Mlaka. Koje sadržaje želite vidjeti na tom području? Koliki po vama treba biti omjer stambenih, poslovnih, rekreativnih i dr. sadržaja? Ima li ovdje mjesta za gospodarske aktivnosti i koje? Na koje sve načine razvoj ovog područja može doprinijeti rastu Rijeke? Što Rijeka nema, a moglo bi zaživjeti na ovom području? Što se iz drugih područja grada može preseliti ovdje? Kakvim ovo područje vidite u bližoj ili daljoj budućnosti? Ovim pitanjima želimo vam pomoći u formuliranju vaših komentara i prijedloga, no vi možete svoja razmišljanja formulirati i drugačije, osvrćući se na vama zanimljive aspekte ove teme. Kao i u prethodnoj e-konzultaciji, molimo vas da prijedloge iznosite na konstruktivan način poštujući pravila komentiranja.