ovlasti | newsletter | linkovi | kontakt

Statistika igranja Proračun(ajme) – korisna preporuka u planiranju novog proračuna

Objavljeno: 17.01.2012.

Statistika igranja Proračun(ajme) – korisna preporuka u planiranju novog proračuna

Od pokretanja edukativne igre Proračun(ajme), bazirane na stvarnom proračunu Grada Rijeke za 2011. godinu, od kraja travnja do početka prosinca 2011. na stranici je zabilježeno 7.324 posjeta, od čega je 5.683 ili 77 % posjetitelja stranicu s igrom posjetilo po prvi put.

Mnogi su proračunsku igru pregledali i započeli igrati, a do kraja ju je odigralo ukupno 1225 igrača, koji su ostavili preko 100 komentara.

Proračun(ajme) je proračunska igra u kojoj igrači biraju gradske projekte koje žele realizirati te preraspodjelom u postojećem proračunu i povećanjem prireza i komunalne naknade nalaze sredstva za njihovu realizaciju.

Igra Proračun(ajme) bazirana je na stvarnim brojkama proračuna Grada Rijeke i jedina je te vrste u Hrvatskoj. Osim u edukativne svrhe, zamišljena je i kao još jedan korak u podizanju razine transparentnosti riječke gradske uprave – inače i službeno najtransparentnije gradske uprave u Hrvatskoj – ali i kao interaktivni alat za izravnu komunikaciju s građanima.

Naime, prilikom formiranja proračuna za 2012. godinu uzeo sam u obzir i statistiku ove igre, kako sam to i najavio prilikom njena pokretanja.

Statistika ove igre iz 2011. godini pokazala je da su igrači za realizaciju najčešće birali sljedećih 10 projekata:

  1. Besplatni wireless za cijeli grad
  2. Uvođenje veće naknade za novorođenčad
  3. Uređenje i rekonstrukcija Trsatske gradine
  4. Veći iznos za poticanje poduzetništva
  5. Smanjenje prosječne cijene vrtića za 50%
  6. Izgradnja podzemne garaže Potok
  7. Značajnija ulaganja u kulturne manifestacije
  8. Izgradnja i opremanje hospicija
  9. Izgradnja 40 socijalnih stanova
  10. Ulaganja u nezavisnu kulturu

Da bi uštedjeli sredstva potrebna za realizaciju navedenih projekata igrači su u proračunu za 2011. godinu najviše štedjeli na stavkama:

  1. Izgradnja komunalne infrastrukture
  2. Kultura
  3. Sport i tehnička kultura

A najmanje su štedjeli tj. najmanje su smanjivali proračun za 2011. godinu na stavkama:

  1. Socijalna skrb i zdravstvo
  2. Poduzetništvo, razvoj i urbanizam
  3. Vatrogastvo

statistika 2011
Otvori rezultate »

U kontekstu navedene statistike te usporednih podataka o najčešće biranim projektima, najmanjim i najvećim uštedama u prošlogodišnjem proračunu, a pred još jednom kriznom godinom s očekivanim smanjenjem prihoda, posebnu pozornost obratio sam na izdvajanja za Socijalni program i na izdvajanja za poduzetničke aktivnosti. Pored toga, dio projekata koji su plasirani među prvih 10 najčešće biranih u ovoj igri uvrstio sam u ovogodišnji proračun, odnosno, u ovoj godini planira se započeti njihova realizacija.

Tako se u 2012. godini planira proširenje zone besplatnog bežičnog interneta, doduše ne na cijeli grad, ali svakako na dio atraktivnih lokacija. Gotovo dvostruko je povećan iznos za poticanje poduzetničkih aktivnosti. U 2012. godini također su osigurana sredstva za opremanje hospicija. Jednako tako, u proračunu smo predvidjeli i sredstva za uređenje i rekonstrukciju Trsatske gradine. U ovoj godini započinje priprema lokacije za gradnju stanova na Martinkovcu od kojih će dio biti dodijeljen po Listi prioriteta kao tzv. socijalni stanovi. Što se tiče uvođenja veće naknade za novorođenčad, u ovoj godini nismo planirali povećanje, ali smo, unatoč smanjenju proračuna, izdvajanja na ovoj stavci uspjeli zadržati na razini prošlogodišnjih. Među prvih 10 najčešće biranih projekata nalazi se i izgradnja garaže na Potoku. Ove godine sredstva za taj prijedlog nismo uspjeli osigurati, ali podsjećam da su već započeli radovi na izgradnji garaže Zagrad II i na uređenju parkinga na Podpinjolu kod Riječke bolnice. Ove godine započet će i radovi na pripremi Centra za mlade Hartera pa je i taj projekt uvršten u proračun.Također, s prošlogodišnjeg popisa ove godine u realizaciju kreće i nabavka plinskih autobusa Autotroleja.

U proračunu za 2012. godinu, koji iznosi 835 milijuna kuna i bitno je smanjen u odnosu na prošlu godinu, nije moglo biti mjesta za sve, no nastojao sam, a nadam se da sam i uspio, slijediti trag preporuka koje je polučio ovaj oblik komunikacije s vama.
Sasvim je jasno da nije moguće ispuniti sve želje građana, a pogotovo je teško proračun donositi u kriznim vremenima. No, upravo zato statistika ove igre bila mi je od pomoći, posluživši kao vrijedan smjerokaz u planiranju proračuna za 2012. i kvalitetan okvir u kontekstu prepoznavanja područja u kojima su uštede moguće i prikladne te vitalnih područja u kojima građani nisu spremni prihvatiti štednju.

Igra Proračun(ajme) je sada dijelom izmijenjena u smislu stvarnih brojki novog proračuna za 2012. i ponude projekata koje igrači mogu birati. Ponovno je dostupna za igranje tijekom 2012. Godine, u kontekstu edukacije građana o proračunu i u kontekstu izrade buduće statistike kojom ću se poslužiti u formiranju proračuna za 2013. godinu.

Stoga, zaigrajte Proračun(ajme), provjerite kako izgleda ovogodišnji proračun i uključite se u planiranje proračuna za 2013. godinu.


Prijedlozi i komentari

1

18.01.2012. 00:03
Gražu potok je u potpunosti moguće realizirati privatnom investicijom, dok je izgradnju knjižnice moguće djelomice financirati sa dijelom privatnog kapitala ili 100% privatno pa prostor uzeti u najam od privat investitora.
2

18.01.2012. 10:06
Plaće u upravi su visoke u usporedbi sa drugim sektorima tako da je ovo prilično bezbolan rez za dobru stvar
3

18.01.2012. 10:49
Ceste i promet u Rijeci je katastrofalan. Gradska knjiznica je takodjer neprimjerena velicina grada.
4

18.01.2012. 11:15
Definitivno prepoloviti komunalnu naknadu, ali takvu povoljniju naknadu definirati posebnim uvjetima, npr. povecanjem zaposlenih, povecanim ulaganjem u zajednicu (uredjenje parkova i objekata u neposrednoj okolini, posebni programi za djecu u okolnim skolama, vrticima, domovima) i sl., a sve postojece napustene industrijske objekte i hale dati bez naknade ili uz simbolican najam na koristenje potencijalnim ulagacima, uz uvjet da ih obnove (uz pretpostavku da ce se jnihovim dolaskom otvoriti i nova radna mjesta).
5

18.01.2012. 12:06
Da je lako, nije. Ali, tko hoće lako živjeti neka ide u popove!
6

18.01.2012. 12:30
rkivim redoslijedom blokirate. nekad nešto pod brojem tri treba maknuti a ne i pod 1 i 2, ali u Vašem slučaju to nije moguće. Jer ako želite maknuti ili upaliti alarm 3 morate i 1 i 2. Obično manipuliranje.
7

18.01.2012. 13:19
Okrenite se racionalizaciji troškova pomoću ESCO projekata, i smanjite nekontrolirani odljev novca i preplaćivanje nekih usluga. Smatram da bi se troškovi grada mogli sigurno smanjiti za 10%, a to je 90 mio kuna. Zamislite, postoje otkazi i u javnoj upravi, ne samo u privatnim poduzećima.
8

18.01.2012. 14:23
Negdje dobiješ, negdje izgubiš. I, nije sve tako crno bijelo kako se prikazuje.
9

18.01.2012. 14:27
Žao mi je djelatnika na Gradskoj plaći, ali djeca su važnija. BTW, ubacite u jedan od projekata uređenje dječje bolnice Kantrida. nije Gradska, ali djeca su naša, a ono na Kantridi je užas i katastrofa. Ili o istome ubacite bubu u uho dojučerašnjim kolegama, koji su sada u vrhu Vlade.
10

18.01.2012. 21:14
Kompleks Benčić - koncesija 50 god.
11

18.01.2012. 21:16
Smanjenje sredstava za održavanje autobusnih čekaonica prepustiti mjesnim odborima i policiji - građanska odgovornost
12

18.01.2012. 21:23
ceste grada rijeke (užeg i šireg centra ) su u KATASTROFALNOM stanju,svakog dana vozimo se od vežice do zameta i škurinja (pogotovo dio od piramide do riječine ) i nema riječi kojima se to može opisati na šta te ceste liče. HVALA
13

18.01.2012. 23:47
:)
14

19.01.2012. 00:00
Interesantno kako su za smanjivanje rashoda alarmi povezani direktno sa određenom štetom nanesenom građanima. Zašto nigdje ne postoji mogućnost smanjivanja prihoda smanjenjem plaća zaposlenih u Gradu Rijeka i komunalnim društvima, te smanjenjem broja zaposlenih u istima? Osim toga, moji alarmi gore već odavno u mom (našem) gradu.
15

19.01.2012. 17:09
ok
16

23.01.2012. 08:24
super
17

26.01.2012. 13:20
Svi sportski klubovi u gradu nam umiru,a glavno da se novac troši na kulturu.
18

26.01.2012. 17:09
Ovako nekako bi trebalo biti..
19

26.01.2012. 20:56
Mislim da bi valjalo poticati banke da stipendiraju studente i sve koji se žele obrazovati te omogućavati povoljne gradske zajmove (nekim zanimanjima) te stipendirati obrazovanje. Neke stare i neiskorištene zgrade bi se javnim privatnim partnerstvom mogle pretvoriti u studentske domove kao što je npr u Oslu stari silos pretvoren u atraktivan studentski dom.
Rijeka je divan grad, no nažalost moram se vratiti u Osijek ,a uvijek sam želio ovdje studirati. Divna Rijeka.. :((
20

01.02.2012. 09:37
Smanjenje sredstava ne znaci uvijek da nesto mora biti skinuto s liste, jer dobrom organizacijom/menagmentom, mogu se postici velike ustede uz bolju kvalitetu.Veliki projekti, koji nece donijeti prihode u neko blize brijeme, mogu sacekati. Eliminacijom korupcije prilikom izbora izvodaca znatna sredstva mogu biti usmjerena tamo gdje trebaju. Neke stvari (kao Rijecki maraton,kulturne manifestacije,npr) MORAJU biti pokrivene sponzorima/samofinanciranje ili ukinute ako nisu profitabilne. Novi stanovi trenutno nisu prioritet obzirom na trziste. Visevac i garaze trebaju koncesionare koji ce naci interes u takvim poslovima. Sportske aktivnosti djece moraju biti pokrivene skolskim budgetima, a skole bi trebale inicirati projekte koji donose prihode, a ukljucuju ucenike. Kafica u gradu ionako ima previse, a puni su pusaca i besposlicara, posebno u jutarnjim satima. Otvaranje radionica i edukacijskih centara je u ovom trenutku daleko bolja investicija od izgradnji stadiona i dvorana. Cijeli ovaj program ne daje dovoljno opcija za "rezanje" pa i ne moze biti koristen u realnosti. razbijene autobusne stanice ce platiti oni koji ih razbijaju, jer cemu sluze (placene)policijske patrole.
21

03.02.2012. 10:08
Vratite nam identitet na gradsku uru. Steta sto se ciljano ne moze stediti po topicima, nego samo globalno po profilima rashoda.
22

08.02.2012. 22:20
u sportu baš i nismo izgubili jer prema vašoj raspodjeli samo dva miliona kuna će manje dobiti sportski kolektivi ako im pribrojimo 16 miliona kuna moći će sami popraviti parket tako da nema problema,što se tiče održavanja sportskih objekata ionako sredstva odlaze na plaće dijelatnika koji to i ne održavaju uglavnom gledaju što se dešava i prijavljuju kvarove tako da tu još ima prostora za smanjenje .smiješno je reći da 15000 sportaša troši 7 248000 a 45 zaposlenika na održavanju koji održavaju plus druge službe oko 10 mil .malo glupo valjda bi osnovna dijelatnost trebala trošiti gro sredstava ,recimo kazalište svoja sredstva troši na plaće a još dobiva novac za organizaciju predstava to je kao da sportki kolekti vza svaku svoju utakmicu dobije dodatna sredstva.opaska znači kazališu pokrivamo sve troškove a sportašim sa 10-15%.da povučem paralelu sa zagrebom tamo se na javne potrebe u sportu troši 143 mil.kuna a na održavanje ojekata 12,8 mil kunane vidim što smo mi nešto drugačiji iako smo manji grad za kazalište dajemo prilično isto a za sport neverojatan nesrazmjer. poslove voditelja objekata komotno ste mogli dati direktorima klubova koji koriste te objekte ,učinili biste korist sportskim klubovima a i objekti bi se bolje održavali.
što se tiče kulture i gradske uprave i njihovih smanjivanja plaća samo sam htio naglasiti kako u sportu u gradu rijeci nitko ne dobiva plaću,pa se sada stavite u njihovu poziciju pa razmislite kako se osjećaju svi oni koji rade u sportu u gradu i kako o njima nitko ne brine iako na njihov brk u gradu rijeci prima plaću 20 djelatnika RSS ,40 td rijeka sport,8 djelatnika gradskog odjela za sport,neznam koliko djelatnika poduzeća belveder,koliko poduzeća na održavanju ,pa GP KRK izgleda imao najviše koristi od riječkog sporta jer se glavnina ovih kredita odnosi na njegove poslove,žalosno je da ljudi misle kako u sportu se prosipa novac svi koji ogledaju proraču i pročitaju stavke vidjet će da nam je sport na izdisaju.ružno je slušati da je igrač rijeke dobio 200000 kuna bruta za godišnju plaću a a nije naodmet spomenuti da je isto toliko za jednu noći pa bila ona i novogodišnja grad platio nekim izvođačima
23

09.02.2012. 17:03
Super aplikacija! Pretpostavljam da naša uprava u Splitu proračun donosi igrajući Čovječe, ne ljuti se...
24

28.02.2012. 00:23
Zašto se grad bavi ovakvim glupostima? Udruge neka se same financiraju, sportaši neka si sami kupuju tenisice, a studentima neka roditelji plaćaju za benzin. A sve će to moći kad se grad odrekne potrebe da konstantno uvlači ruke u njihove džepove.
Čemu to konstantno preljevanje novca preko gradskih računa? Građani su sposobni sami odlučvati kome će i koliko novaca, opreme i vremena donirati.
25

28.02.2012. 22:59
Treba dopustiti mjenjanje pojedinih stavki unutar pojedinih područja, a ne da program sam izbacuje šta mu drago, pa da vidiš uštede!
26

02.03.2012. 20:02
U Hrvatskoj postoje siromašniji gradovi koji daju više novaca za novorođenu djecu što se hitno mora promijeniti s obzirom da Rijeka ima sve gori natalitet i sve manje stanovnika. Razumljivo je da se dio stanovnika seli u gradski prsten, ali je ovo previše bitno da bi ostali na ovako malim naknadama. Sa relativno malo novaca se može značajno poboljšati natalitet u Rijeci. Npr. barem 10 000 kn za svako novorođeno dijete sa adresom u Rijeci, 20 000 za drugo i tako dalje do npr. maksimalnih 40 000 za 4. dijete.
Autobusni kolodvor se treba požuriti koliko god je moguće jer je to sramota grada kojoj svakodnevno svjedoče svi građani i gosti grada.
Ukinuti sve naknade zaposlenima u javnom sektoru a koje su neprimjerene za ovo krizno vrijeme. Dakle ukinuti božićnice, uskrsnice, regrese za godišnji itd. Treba pustit samo golu plaću + naknadu za prijevoz. Dok neki nemaju posao drugi uživaju u nadprosječno visokoj plaći i raznim naknadama. teret krize se mora ravnomjernij rasporediti, a ušteđene novce usmjeriti na druga područja.
27

20.03.2012. 23:06
Trebalo bi predlozit izgradnju raznih tvornica da se ljudi imaju gdje zaposlit,a smanjit izgradnju trgovackih centara.Trba finnancirat sve sportove , a ne samo nogomet i vatrpolo
28

11.04.2012. 18:55
Ovo upće nema smisla jer nije precizirano zašto je za odrđenu stavku proračuna prediđen određeni iznos. Npr., smatram da bi se izdvajanja za javni prijevoz mogla barem prepoloviti jer se radi o relativno profitabilnoj djelatnosti, pogotovo ako u obzir uzmemo trenutne cijene karata. Također, racionalnijom (nekorumpiranom) provedbom javnih natječaja mnogi projekti bi se moglo ostvariti uz znatno manja ulaganja. Ova igra bi imala smisla jedino u slučaju da se može svaka kuna raspodijeliti po konkretnim projektima.
29

19.05.2012. 11:30
ulaganje u zelene ivore energije
poticati obnovu fasada zgrada ili kažnjavati neobnovu
30

07.06.2012. 03:25
Bez proizvodne djelatnosti u ovom gradu ili bilo kojem drugom gradu mozema samo gledati "Let 3" u nekoj "novoj Harteri"...Ako zelite postat turisticka destinacija i placat kavu 20 kn dok vas ljudi zicaju za kruh samo izvolite...Smanjite naknadu ,privucite investitore , na kraju se uvijek duplo vraca...
31

12.06.2012. 13:16
Kapitalizam. Educirajte ljude da se sami organiziraju i rješavaju probleme. Ako netko želi održati manifestaciju i do nje mu je zaista stalo, neka se aktivira, pronađe sponzore, prodaje ulaznice itd. Ako trava zaraste na igralištu neka se organiziraju ljudi koji ga žele koristiti. Zajednica ne smije prekrštenih ruku čekati da grad sve obavi umjesto nje, a poduzetnici da to sve plate kroz porez i onda te iste optužuju za robovlasništvo. Moja tvrtka plaća visoki porez, dok ja kao direktor radim 12 sati na dan. Ne idem na manifestacije, ne idem na igrališta, ne koristim javni prijevoz, ne idem u muzeje, kazališta, ne koristim knjižnicu već naručujem knjige iz inozemstva, nemam gradski plin niti grijanje, nemam subvencije niti poticaje, itd, itd, itd. Ne volim svoj grad, apsolutno ništa ne čini za mene, a radim na projektu koji je globalnog karaktera i imam zainteresirane klijente u US, UK, DE, Indiji i ostatku svijeta. Sve što znam je da porez plaćam na vrijeme i da mi prijetite kaznom jer sam se sa zdravstvenog odjavio 15 dana prekasno. Zdravstveno i usluge javnog zdravstva ne koristim, jer si ne mogu priuštiti dan izvan ureda te se lječim zdravim biljkama i ljekovima za koje nije potreban recept. Što mislite koliko dugo planiram ostati u ovom gradu? Ne dugo.
32

20.07.2012. 15:21
Ideja je dobra ali je realizacija loša. Kod preraspodjele nije moguće ukinuti sredstva za konkretnu stavku proračuna nego program sam nešto ukida i pali alarme. Mislim da to nije realno.
33

15.10.2012. 22:31
Good points all aurond. Truly appreciated.
34

22.10.2012. 02:34
Mislim da bi se trebalo žrtvovati jednu godinu zbog izgradnja parka Delta. Jer Rijeka de facto nema zelenih površina u širem centru.
35

16.11.2012. 10:45
=)
36

24.11.2012. 14:29
predlažem da se povećaju stavke u kulturi, posebice nezavisome sektoru, reformiraju institucije hnk, mmsu-a i knjižnice te raspodjeli novac na nezavisnu scenu. razdraditi modele raspodjele novca za mlade autore u kulturi, povećati socijanu podršku, informatizaciju i novac u oorazovanju.
37

31.05.2013. 13:44
Izgradnja i opremanje nove gradske plaže
38

06.08.2013. 18:27
Uređenje košarkaških igrališta (Klenovica)
39

03.12.2013. 18:01
Smatram da ulaganja u kulturu treba drastično smanjiti jer je kultura postala svrha sama sebi a konkretno ne doprinosi poboljšanju života građana Rijeke, osim onima koji su u tom sektoru zaposleni. Grad Rijeka ima mnogo većih problema koje više zahtijevaju novac nego mnogo sadašnjih izdataka, prvenstveno se treba uložiti u promet, luku i otvaranje novih tvornica i firmi (otvaranje radnih mjesta).
40
Danilo Cuculić
28.03.2014. 11:52
Izšupljegupražnjeno?




OBITV: Otvoren obnovljeni Cvetkov trg na Drenovi

Otvoren obnovljeni Cvetkov trg na Drenovi



Kratka biografija

Vojko Obersnel rođen je 25.3.1957. u Rijeci. Diplomirao je eksperimentalnu biologiju te magistrirao oceanologiju i medicinsku genetiku. Godine 1997. napušta mjesto predavača na riječkom Medicinskom fakultetu i postaje pročelnik Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb u Gradu Rijeci. Gradonačelnik Rijeke je od 2000., a nakon dva uzastopna mandata 2009. postaje i prvi izravno izabrani gradonačelnik Rijeke. Najvažniji gradski projekti realizirani u vrijeme njegovog upravljanja Rijekom su bazenski kompleks Kantrida, Centar Zamet, Rijeka Gateway, Sveučilišni kampus Trsat, dovršetak zaobilaznice, plinofikacija Rijeke i brojni drugi komunalni, socijalni i kulturni projekti kao što su Riječke ljetne noći i Festival Hartera. Predsjednik je vrlo aktivne Udruge gradova i član Predsjedništva SDP. Oženjen je pedijatricom Brankom, sin Ognjen rođen 1984. diplomirani je ekonomista. opširnije»